Marketing
FONDOVI EU I NOVE PRILIKE - KONFERNCIJA U OPATIJI
POSAO S CILJEM DA SUSTAV BUDE BRŽI, BOLJI I PRAVEDNIJI
Konferenciju "Dani regionalnoga razvoja i EU fondova - Nove prilike 2021- 2027" organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s ministricom Natašom Tramišak na čelu , u Opatiji 30. rujna. Konferencija je održana dva dana nakon što je Europska komisija Hrvatskoj uplatila 13 posto sredstava, odnosno 818 milijuna kuna, iz programa Next Generation EU, u čijem je središtu Nacionalni instrument za oporavak i otpornost koji je osmišljen za potporu ulaganjima i reformama u Hrvatskoj.
Ministrica Nataša Tramišak
Konferenciju je otvorio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. U svom govoru rekao je da EU počiva na demokraciji, zaštiti ljudskih prava, vladavini prava, tržišnom gospodarstvu i na kršćanskom načelu solidarnosti, da je odnos uplaćenih novčanih sredstava u proračun EU i novčanih sredstava koje smo dobili iz EU - oko 50 milijardia kuna u plusu za Hrvatsku. Naveo je primjer covid-krize kad su države-članice EU stale zajedno , uložile u zaštitnu opremu, mjere, kontrolu, istraživanja koja su omogućila cjepivo i postupno vraćanje normalnom životu. Rekao je da su zemlje tranzicije, srednje i istočne Europe živjele u sustavima koji nisu bili demokratski te da im je glavna odrednica kako uhvatiti korak s onima koji su se razvijali u demokratskom okruženju i stekli viši stupanj razvoja. Plenković je procijenio da će Hrvatska taj korak uhvatiti oko 2030.
Podsjetio je da pandemija covida 2020. stoji 35 milijardi kuna, a štete od dva razorna potresa 129 milijardi kuna, naglasivši da je za razvoj Hrvatskoj u novom razdoblju iz EU osigurano 25 milijardi eura.
Konferenciji su prisustvovali podpredsjednik Vlade i ministar financija dr. Zdravko Marić, ministar graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministar školstva i visokog obrazovanja dr. Radovan Fuchs, Josip Aladrović ministar rada,mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, dr.Tomislav Ćorić ministar gospodarstva i održivog razvoja i ministrica kulture i medija dr. NIna Obuljen Koržinek.
Ministrice Ministarstva fondova uropske unije i regionalnog razvoja Nataše Tramišak u Opatiji je održala je govor koji objavljujem, prenoseći ga sa internet stranice resornog ministarstva:
"Dani regionalnog razvoja i fondova EU – Nove prilike ove godine održavaju se u duhu povijesno važnih prilika za Hrvatsku i snažne potpore koju imamo kao država članica Europske unije.
Iza nas je izuzetno uspješna godina u kontekstu korištenja dostupnih fondova. Zbog vas ovdje prisutnih, u mjesecima koje su obilježili izazovni trenutci za čitav svijet, Hrvatska je na ovom polju ostvarivala rekorde u korištenju bespovratnih sredstava, kao i pregovorima za novo razdoblje.
Svima prisutnima: od načelnika, gradonačelnika, župana, vaših službi, agencija, konzultanata, do kolega ministara iz Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, od srca čestitam.
Osvrnula bih se kratko na staru financijsku perspektivu od 2014-2020. koja je na zalazu. Po prvi put smo se suočili s programiranjem, uspostavljali smo sustav provedbe, ponekad griješili i u hodu ispravljali greške. Prolazili smo to zajedno, nerijetko mijenjajući uloge i perspektive, ali svi smo se učili projektnom razmišljanju, poštivanju rokova, obilnom administrativnom poslu u kojem greške i propusti imaju i konkretne financijske posljedice. Izgradili smo sustav i temeljem iskustva definirali prostor za napredak.
Već smo odradili jako puno posla s ciljem da u novoj financijskoj perspektivi sustav bude bolji, brži i pravedniji. Godine 2020. i 2021. su u cijeloj Europskoj uniji bile godine strateškog planiranja. Tako smo i mi prikupljali podatke, planirali, programirali i izradili niz akata - od Nacionalne razvojne strategije, operativnih programa kohezijske politike do planova za industrijsku tranziciju regija. Time smo stvorili potpuno novi okvir regionalnoga razvoja i korištenja fondova EU. Mi koji smo unutra znamo što znači biti zatrpan papirima i studijama, koju to težinu i važnost nosi, posebice jer se težina i važnost tog dijela posla ne vide odmah, no uz malo strpljenja i predanog rada vrlo brzo stižu rezultati.
Dok je tisuće sati odlazilo na koordinacije i izradu navedenih dokumenata, istovremeno smo uhvatili korak s najboljima - ubrzali smo ugovaranje, isplatu i ovjeru sredstava kako bismo do kraja stare perspektive imali maksimalnu iskorištenost.
Nismo čekali ni s novim prilikama, već smo i ove godine koristeći nova sredstva iz instrumenta Nove Generacije EU odmah isprogramirali i raspisali prvi poziv za male i srednje poduzetnike za zelenu i digitalnu tranziciju proizvođačkog sektora u iznosu od 1.140.000,00 kuna, za koji je iskazan velik interes poduzetnika i sredstva će s utrošiti do 2023. godine.
Nije vrijeme za podvlačenje crte jer nam tek slijedi najplodnije razdoblje, no i u ovom trenutku je financijski rezultat našeg članstva u EU više od 44 milijarde kuna plusa a obzirom na uplaćeni predujam za Nacionalni plan za oporavak i otpornost zaokružili smo 50 milijardi kuna plusa za državni proračun. Vrijeme je da se ovih dana prisjetite svakog pojedinog projekta u kojem ste sudjelovali neovisno bio on velik kao izgradnja Pelješkog mosta, energetska obnova škole, doma za starije, obnova kulturne baštine ili izgradnja poslovne infrastrukture…
Naučili smo da EU fondovi ne funkcioniraju kao lista želja. Postoje stroga pravila, smjernice i ograničenja, ali i prilike koje ne smijemo propustiti.
Ponavljam, sve o čemu govorim je rezultat svih vas koji ste godinama dio ovog sustava. Poslušati mišljenje svakog od vas je dužnost mene i mojih kolega, a upravo zbog prenošenja informacija smo i danas ovdje.
Pred nama je razdoblje u kojem je Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Europskom komisijom osigurala nikad više bespovratnih sredstava. Dokaz je to snage i međunarodnog utjecaja kakav Hrvatska nije imala u svojoj novijoj povijesti. Na ovoj konferenciji detaljno će biti predstavljene Nove prilike, a o kakvim prilikama se radi dovoljno govori činjenica o ukupno 25 milijardi eura dostupnih sredstava.
Kroz novi sedmogodišnji financijski okvir Hrvatskoj je na raspolaganju 13,4 milijarde eura, od čega 8,89 milijardi eura za Kohezijsku politiku koja uključuje ulaganja u jačanje konkurentnosti privatnog sektora, digitalizaciju, energetsku učinkovitost i klimatske prilagodbe, izgradnju i obnovu prometne infrastrukture, ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, kulturnu baštinu...
Često se zaboravlja naslovna uloga ovog ministarstva, a to je da je u imenu ministarstva i regionalni razvoj. Jedna od grešaka napravljenih još tamo na samom početku 2013. i 2014. godine upravo se odnosila na nepravednu kartu potpora. Ispravili smo to podjelom hrvatske na četiri statističke NUTS2 regije - Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući novoj karti regionalnih potpora omogućili smo poduzetnicima više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, onima manje razvijenima ali i najrazvijenijoj regiji Grad Zagreb.
Vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napustili smo koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja koje je pratilo staru perspektivu. Svim regijama omogućit ćemo jednaku priliku za korištenje fondova. Zajedno s vama želimo definirati ključne prioritete za razvoj u svakom dijelu Hrvatske. Nešto ćemo financirati iz nacionalnog proračuna, nešto iz EU fondova ili drugih vanjskih izvora, no ključ je da zajedno definiramo specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini te područja i projekte koji će nakon ulaganja donijeti najveći rezultat u rastu kvalitete života. Već smo kreirali Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdsko planinska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem.
Regije ćemo razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo ITU mehanizam s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke. Spuštamo se dakle s nacionalne na regionalnu i lokalnu razinu i tako bolje osluškujemo vas koji najbolje znate što vam je potrebno za razvoj i rast.
Krenuli smo pojednostavljivati procedure, smanjivati administrativno opterećenje za krajnje korisnike, posebice poduzetnike te je s tim ciljem ovog mjeseca potpisan i ugovor s Financijskom agencijom o pružanju podrške sustavu e-fondovi.
Prethodno razdoblje donijelo je izdašna ulaganja diljem Republike Hrvatske. Uz velike strateške projekte, značajna su ulaganja u gotovo u svakoj lokalnoj sredini, čineći razlike za lokalno stanovništvo.
Niste međusobno konkurencija, nego partneri. Slušajmo jedni druge, budimo si podrška i oslonac u razdoblju koje slijedi jer je to jedini način da ostvarimo zajednički cilj da u narednih 9 godina biramo još kvalitetnije i održivije projekte koji će gospodarski, socijalno i društveno podignuti vaše lokalne zajednice i cijelu zemlju." ( kraj govora)
Post je objavljen 03.10.2021. u 08:42 sati.