AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 27.03.2022.
KULTURNE, POLITIČKE I DRUGE VEZE HRVATSKE I FRANCUSKE
FRANCUSKO HRVATSKI ODNOSI U UZLAZNOJ PUTANJI
„ Svijet je muškog roda“ naslov je knjige autora prof. dr.Dine Milinovića koja je predstavljena 19. ožujka u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu. Knjiga je objavljena u izdanju Matice Hrvatske, a predstavio ju je Luka Šeput, glavni urednik nakladništva Matice hrvatske.
No budući da su predstavljanje knjige popratili i razgovori s povodom“ Moliere i kulturne veze između Hrvatske i Francuske“ u predstavljanju su sudjelovali i predstojnik ureda premijera, koji ima uske veze s Franuskom mr.Zvonimir Frka Petešić i prof. dr. Maja Vukušić Zorica s Filozofskog fakulteta. Događaju je bio prisutan i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssičre.
S lijeva mr.Zvonimir Frka Petešić , dr. Dino Milinović, veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Gaël Veyssičre,
Luka Šeput i prof. dr. Maja Vukušić Zorica . Fotka : M. Zouhar Zec
Naime promocija knjige dr. Milinovića bila je i povod za razgovore o kulturnim vezama između Francuske i Hrvatske, a u pozadini kulturnog događanja naglašeno je bio ime velikog i značajnog francuskog komediografa Molierea, jer je od njegova rođenja 400 godina, 350 godina je od smrti značajnih hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana, rade se pripreme za proslavu 70. obljetnice Francuske alijanse u Zagrebu , što će biti potkraj 2022. u Zagrebu, a sve to sa siječanjem na prošlogodišnju stotu obljetnicu Francuskog instituta u Hrvatskoj. A neočekivana poveznica između Molierea i Hrvatske je i velikaš Fran Krsto Frankopan. Kulturne veze Francuske i Hrvatske su frankofonima znane, a mjesec frankofoni je upravo ožujak, ali tu su i gospodarske, kako i političke Ii ostale veze . Posjet francuskog predsjednika Macrona Hrvatskoj bio je 2021. godine u mjesecu studenom, a to je samo vanjska manifestacija dobrih i bliskih odnosa dvaju zemalja.
„SVIJET JE MUŠKOG RODA“
Knjigu dr. Milinovića je koja ima povijesnu tematiku predstavio je Luka Šeput glavni urednik nakladništva Matice hrvatske. Radnja se događa oko 1670. godine na francuskom dvoru u Versaillesu i tematizira povijesne događaje koji su poznati kao Zrinsko – Frankopanska urota, odnosno njihove odjeke i posljedice nekoliko godina poslije.
„Dakle tematiziraju se ti utvrđeni povijesni kontakti između Luja XIV i zapovjednika hrvatskih i mađarskih koji su bili nezadovoljni tadašnjom politikom bečkog dvora i nepovoljnim posljedicama varšavskog mira, koje je Luj XIV potpomagao. On je sa Leon Habsburškim odlučio potpisati tajni sporazum i tada njegova potpora hrvatskim velikašima izostaje.
Povezujući dramu u Versaillesu, najveći francuski komediograf Molier po Zrinskom i Frankopanu napiše svoju prvu tragediju. Najprije Luj XIV traži da napiše tragediju dok mu je to politički odgovaralo, a nakon ovog tajnog sporazuma, smatra da više nije prikladno da se u Versaillesu izvodi tragediju koja tematizira pobunu dvojice plemića protiv svojega monarha, iako i sam sluti kovanje razno, raznih urota. Istovremeno pratimo rasprave, u knjizi d. Milinovića, Frankopana i iskusnog francuskog veleposlanika o tome zašto je izostala francuska podrška hrvatskim velikašima, o odnosu velikih i malih naroda u Europi i o raznim drugim stvarima.
Treba reći da je tema Zrinski i Frankopana često korištena u hrvatskoj drami. Ovdje joj autor Milinović pristupa na jedan originalan način. Već sama ta činjenica da se radi o - teatru u teatru- sugerira jedan pristup postmodernističkog teksta, suvremenog postulata tako da i samo čitanje teksta izaziva jednu intelektualnu avanturu. „Veliku Moliereovu obljetnicu, kao što je autor nagovijestio,“ kaže Šeput i nastavlja „ počiva na obrtanju smjera, kada je riječ o odnosima velikih i malih naroda. Veliki narodi, kao što je Francuski u centru ima emitivna središta koja emitiraju svoj utjecaj, a mali narodi kao što je hrvatski emitira na recepcijskom polu.
Veliki francuski komediograf Moliere uzima za temu jednu epizodu iz hrvatske povijesti. A kao protuteža tome je poznata povijesna okolnost da je Fran Krsto Frankopan u tamnici gdje je čekao smaknuće 1671. u bečkom Novom Mjestu prevodio Moliereovu komediju Georges Dandin, svega dvije godine nakon što je taj komad napisan i preveo je samo prva tri prizora prvoga čina. I to je prvi prijevod Moliereova teksta na hrvatski. Taj podatak je i podloga za dramski zaplet knjige Svijet je muškog roda čija je promocija i povod razgovora o francusko hrvatskim vezama i obljetnici Moliera , 400 godina od rođenja tog francuskog komediografa. To prevođenje je prva veza s Hrvatskom. Što se tiče šire teme – francusko hrvatskih veza, treba reći da je to - odnos velikih i malih naroda u Europi. U jednom prizoru drame Luj XIV Moliereu govori o klubu malih naroda . To su europski narodi, europski koji još nemaju ili više nemaju svoju državu.“
U razgovoru o tome koliko se djela francuskih autora prevode na hrvatski jezik Luka Šeput urednik nakladništva Matice hrvatske rekao je da je Matica koja je osnovana 1842. vrlo rano započela sa prijevodom književnih djela „ Nebrojeno mnogo knjiga je prevedeno. Zanimljivo je da je prva francuska knjiga koja je prevedena u nakladi Matice , knjiga autora Jules Verna 1876.Čini se da je Tomo Maretić, poznati francuski filolog preveo Jules Verna , na hrvatski jezik u drugoj polovici 18 stoljeća. U to vrijeme najviše se prevodi ruska književnost, poljska književnost, a i francuski klasici Stendal, Mombasan… francuski historiografi, egiptolozi, ne samo lijepa književnost, već sve što je moglo pomoći afirmaciji humanističkih znanosti.
Hrvtski modni detalj oko vrata, koji su nosili hrvatski časnici i vojnici koji se vezao ispod kragne, među prvima su prihvatili francuzi, a u Francusku je stigla i prozvana je cravate od francuske rijeci croata. Bila je mnogo praktičnija od krutih čipkastih ovratnika kakve su prije nosili časnici i vojnici i buržuazija.
Prof. dr. Maja Vukušić Zorica
Prof. dr. Maja Vukušić Zorica je napisala Frančezarije, refleksije na Moliereovo djelo.“ Moja knjiga je veza Molierea i perspektive jednog zajedničkog svijeta, jedne određene ideje Europe .Ovaj naš razgovor ne ide samo za tim da, po tko zna koji put, spominje veze između Francuske i Hrvatske, koje su međutim dobile jedno vrlo jako ubrzanje, jedan potisak i sa ovim posljednjim događanjima, ratom u Ukrajini, sa vojničkim aspektom veza unutar Europe, koji se opet manifestira, kao što su se manifestirali u vrijeme Luja XIV. Imam namjeru u Dubrovniku organizirati jednu ljetnu školu frankofone znanstvene mreže u humanističkim znanostima koje će okupiti ljude iz 24, 25 zemalja, dakle napraviti ljetnu školu o Moliereu i adaptaciji“ Netko je ostavio Dubrovniku 1 800 stranica o Moliereu i zato je kroz adaptacije materijalno Molierea moguće dići kulturno na veću određenu razinu“- rekla je dr. Vukušić Zorica
U knjizi „Luj XIV i Hrvati“ je korijen događanja knjige za koju sam ja htio da bude jedna malo špijunsko diplomatska intriga, jer je u toj knjizi temelj za to. Špijunsko diplomatska mreža, politička jer kulturne veze ne idu samo putevima kulture, već i politike, diplomacije i svih drugih događanja " podsjetio je dr. Milinović
„ Kakve su Francusko Hrvatske veze, da možda malo svoje mišljenje iznesete o tim vezama, promatrajući ovaj naš današnji trenutak i nekakvu moguću budućnost u tom smislu kažete. Potpisali smo strateški sporazum sa Franuskom, koji se tiče ne samo kulture, već i politike. Imali ali smo onaj veliki program prezentacije Hrvatske kulture Francuskoj, svako malo se nađe neki povod suradnje“- obratio se dr. Milinović, predstojniku premijerova ureda Frki Petešiću koji je bio tu u Medijateci Francuskog instituta.
FRANCUSKO HRVATSKI ODNOSI U UZLAZNOJ PUTANJI
Mr. Zvonko Frka Petešić: pozdravio je dr. Matu Marasa koji je dobio nagradu Francuske akademije za prijevode nekih djela, što je Frka Petešić pohvalio biranim riječima .
Što se tiče francusko hrvatskih političkih odnosa, mislim da su oni u uzlaznoj putanji, oni nikada nisu bili bolji nego što su danas i da su hrvatsko – francuski odnosi najbolja pozitivna promjena koja se dogodila na europskoj sceni. Nigdje između zemalja u Europi se nije dogodio ovakav odnos. To je još predsjednik Schirack počeo mijenjati 1995., deset dana nakon što je postao predsjednik.
Između ostalim rekao je Frka Petešić da je Schirack osigurao da se Deytonski sporazum potpiše u Parizu.
„ Strateškim partnerstvom koje smo sklopili 2010. i ovo drugo strateško partnerstvo na kome sam dosta radio, koje je sada prošireno, produbljeno i prošireno na vojnu suradnju s obzirom na nabavu rafala, mijenja kompletno odnose i to u vrijeme kada, nakon 16 godina vladavine Angele Merkel radi jedna nova administracija koja još hvata konce u Njemačkoj, kada nakon Brexsita je Ujedinjeno Kraljevstvo samo sebe isključilo iz budućnosti ovog kontinenta i Francuska ima sa vrlo vjerojatnim ponovnim izborima sadašnjeg predsjednika, defakto najvažniju ulogu u Europi u trenutku kada se rat vratio u Europu i kada su vrlo skeptične zemlje poput Austrije, poput Švedske shvatile da zapravo je potrebno da se Europa ujedini i na geopolitičkom nivou u smislu i razini. To je jedna od konstanti francuske politike, tako da je vrlo izgledno da će u narednim godinama doći do jačanja te idje koju Francuska promovira već neko vrijeme, a Macron posebno, a Hrvatska ima u tom pogledu vrlo slične poglede, u smislu da je potrebno jačati položaj Europe, da Europa ima svoju stratešku autonomiju, da surađuje naravno s NATO savezom, ali da može samostalno djelovati, a Hrvatska želi biti dio toga.
I u tom pogledu odnosi između Hrvatske i Francuske imaju jedan bliski kontakt, odnosa između predsjednika Francuske i premijera RH, to sve sigurno pridonosi razvoju svekolikih odnosa između Hrvatske i Francuske gdje kultura ima posebnu ulogu s obzirom na činjenicu da je Francuska kulturna velesila i gdje je imidž Hrvatske, od svih zemalja srednje Europe jedan od pozitivnijih, čemu pridonosi naravno turizam kao neposredni doživljaj svake zemlje. I puno je teže estoncima stvarati imidž svoje zemlje i kroz digitalno I tu je ključna ulogu kod Hrvatske i Mate Marasa koji je probio led. Odmah se išlo u čelo tada 1999. da se odabere najbolji francuski vodič i mi smo imali jednu jako dobru akciju i potaknuli brojne hrvate da kupuju stotine vodiča i da poklanjaju svojim francuskim prijateljima. I na kraju te godine vodič je najprodavaniji te godine
To je pokrenulo lavinu drugih izdavača, vodiča o Hrvatskoj i onda smo mi naravno pomagali. Jer je turistički vodič najvažnija, najprodavanija knjiga o jednoj zemlji i ona koju imate deset dana u đepu. I ako je kulturno povijesni dio dobro napisan i zapisan, tu možete najviše pridonijeti promociji. Na taj način smo imali priliku surađivati na desetak francuskih vodiča koji, smatra se potaknuo, jer je bio najugledniji.
U svakom slučaju da se vratim na Hrvatsko – Francuske odnose: ono što je Hrvatskoj potrebno je zanimljivo od tri ustavno pravna ustroja, postoji u Europi centralizirana, decentralizirana unikatna republika, kakva je Francuska, savezna država kakva je Njemačka, kraljevina kakva je u Nizozemskoj
S lijeva mr. Frka Petešić i dr. Milinivić
Hrvatska je odabrala 1990. i 1991. svoj ustavnopravni ustroj prema modelu decentralizirane unikatne Republike koja je preslikavši francuski Ustav pete Republike i to je ono što je zapravo temelj, koji pada na plodno tlo, da puno šire upravnu suradnju, puno lakše preslikavanje francuskih zakonodavnih rješenja koja su sukladna ustavnopravnom temelju i sukladni europskim direktivama.
Nakon Brexita je ta činjenica još važnija u smislu javne uprave i organizacija cijele države tu vidi veliki prostor moguće suradnje Francuske koristeći praktična iskustva. Mislim da je to jedno od polja koje treba ubuduće razvijati" - rekao je mr. Zvonimir Frka Petešić.
Knjigu dr. Milinovića " Svijet je muškog roda" moguće je kupiti u knjižari Matice hrvtske, na adresi Matica hrvatska 2, u Zagrebu.
M. Zouhar Zec
| < | ožujak, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter