AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 31.05.2021.

GRADONAČELNIK ZAGREBA JE TOMISLAV TOMAŠEVIĆ

NAJVEĆI HRVATSKI GRADOVI IMAJU NOVE GRADONAČELNIKE!

Na lokalnim izborima 30. svibnja u drugom krugu izbori su održani u 87 općina, 56 gradova, 14 županija kao i Gradu Zagrebu . U četiri najveća grada u Hrvatskoj i to Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, građani su izabrali gradonačelnike koji do sada nisu bili na toj funkciji.
U gradu Zagrebu je u drugom krugu za gradinačelnika izabran Tomislav Tomašević, iz stranke Možemo, za gradonačelnika Splita izabran je dr. Ivica Puljak, iz stranke Centar, gradonačelnik Osijeka je Ivica Radić , HDZ, a Marko Filipović, SDP, izabran je za novog gradonačelnika grada Rijeke .
Vjerodostojne informacije o broju i postotku glasova svakog kandidata Državno izborno povjerenstvo objaviti će tijekom 31. svibnja.

PREDSTAVNICI MINISTARTVA POLJOPRIVREDE NA VIJEĆU MINISTARA U BRUXELLESU

MINISTRICA VUČKOVIĆ SE ZAUZELA ZA PODRUČJA S PRIRODNIM OGRANIČENJIMA

Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije, koje je održano 26. i 27. svibnja 2021. u Bruxellesu, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, Hrvatsku su predstavljali ministrica poljoprivrede Marija Vučković, državni tajnik Tugomir Majdak i ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić, uz članove Stalnog predstavništva RH pri EU. Pri raspravama hrvatska delegacija je naglasila potrebu za očuvanjem maksimalne fleksibilnosti u okviru novog ZPP-a, naglasila potrebu za pojednostavljenje pravila za male i srednje poljoprivrednike i područja s prirodnim ograničenjima. Hrvatski predstavnici izrazili su nezadovoljstvo zbog uvođenja kategorije dezalkoholiziranih vina i dodatno zatražila potporu za sektore voćarstva i pčelarstva zbog značajnih šteta uzrokovanih mrazom na voćnjacima, pčelinim zajednicama i medonosnom bilju, kao i dodatna sredstva za mjere PRR-a koje uključuju dobrobit životinja.
Najveći dio vremena bio je posvećen raspravi o ZPP reformskom paketu i preostalim otvorenim pitanjima iz sve tri uredbe iz reformskog paketa ZPP-a s ciljem postizanja političkog dogovora s Europskim parlamentom. Nakon 40 sati gotovo neprekidnih pregovora zaključeno je kako su još uvijek prisutne značajne razlike između stajališta dvaju institucija te je odlučeno da je optimalno rješenje obustaviti pregovore na nekoliko tjedana te ponovno pokušati pregovarati u lipnju.

Ministrica Vučković je naglasila da je za postizanje političkog dogovora potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu u odnosu na zelenu ambiciju ZPP-a, vodeći pritom računa o održivosti poljoprivredne proizvodnje i osiguravanju dovoljne količine hrane (socijalni i gospodarski aspekti održivosti ne smiju biti zanemareni zbog većeg fokusa na doprinos poljoprivrede borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju okoliša). U skladu s pozicijom koju je Hrvatska imala od početka pregovora, još jednom je istaknuta potrebu očuvanja maksimalne fleksibilnosti za države članice kako bi se izbjegao rizik povezan s mogućim gubitkom sredstava, a koji se izrazito povećava uvođenjem novih elemenata zelene arhitekture, posebno eko shemama.

Po pitanju uvjetovanosti odnosno poštivanju pravila dobre poljoprivredno okolišne prakse, hrvatska delegacija je naglasila važnost zadržavanja postojećih izuzeća za mala poljoprivredna gospodarstva, kao što je slučaj i u trenutnom programskom razdoblju.

Pored zalaganja za male i srednje velike poljoprivrednike te inzistiranja na pojednostavljenju pravila, Hrvatska je posebno izrazila potrebu za posebno tretiranje područja s prirodnim ograničenjima. Ističući važnost daljnjih ulaganja u ova područja, gdje je poljoprivreda često jedini izvor prihoda domicilnog stanovništva, ministrica Vučković je predstavila dokument i predvodila inicijativu koju je podržalo 12 predstavnika država članica, među kojima su bile Francuska i Njemačka.

Od ostalih pitanja iz područja reforme ZPP-a, naglašeno je nezadovoljstvo Hrvatske zbog uvođenja kategorije dezalkoholiziranih vina u okvir Uredbe o zajedničkim organizacijama tržišta poljoprivrednih proizvoda. I staknuto je da se time dovodi u pitanje reputacija visoko kvalitetnih europskih kao i hrvatskih vina.
Pri razmjeni mišljenja o „Studiji o statusu novih genomskih tehnika“ Europske komisije, hrvatski predstavnici su iznijeli stav da je u sve razgovore oko osjetljive teme primjene novih genomskih tehnika potrebno uključiti cjelokupno društvo, a uz poštivanje načela primjenu znanstvenog savjeta.
Delegacija Grčke je u ime nekoliko država članica iznijela informaciju na temu nedavnih šteta od mraza u poljoprivrednom sektoru, posebno na vinogradima i maslinicima. Ministrica Vučković podržala je inicijativu o potrebi aktivacije pomoći EU u obliku dodjele potpore pogođenim poljoprivrednim sektorima te pritom iznijela dosad prikupljene podatke o štetama u Hrvatskoj. Pored navedenih sektora dodatno je zatražila potporu za sektore voćarstva i pčelarstva zbog značajnih šteta uzrokovanih na voćnjacima, pčelinim zajednicama i medonosnom bilju.

POTPORE U RIBARSTVU
Grupa država članica, među kojima su Hrvatska, Španjolska i Francuska izvijestile su o WTO pregovorima vezanim uz potpore u ribarstvu. Hrvatska je podržala promoviranje WTO sporazuma o potporama u ribarstvu koji bi trebao priznati napore i postignuća Zajedničke ribarstvene politike u održivom gospodarenju resursima te poštivati posljednju reformu Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Pritom je potrebno voditi računa o tretmanu goriva za ribolov, uključujući i porezna izuzeća te tijekom pregovora uzeti u obzir sve potencijalne nuspojave koje bi sporazum mogao donijeti.

Na marginama sastanka AGRIFISH Vijeća, ministrica Vučković održala je i niz bilateralnih sastanaka, od kojih ističemo susret sa slovenskim ministrom Jožom Podgoršekom te v.d. glavnog direktora Opće uprave za poljoprivredu Europske Komisije (DG AGRI), Mihailom Dumitruom.
Ministar Podgoršek iznimno je pozitivno govorio o dojmovima koje je Hrvatska ostavila s obzirom na izvanredne okolnosti u kojima se to predsjedavanje održalo usred krize uzrokovane COVID-19 pandemijom te zaključio kako ono predstavlja uzor svim daljnjim predsjedništvima. Sa svoje je strane Hrvatska ponudila svu pomoć u smislu dijeljenja iskustava i podrške budućem predsjedništvu. Potvrđeni su dobrosusjedski odnosi i zajednički interesi u području tretmana nepoštenih trgovačkih praksi, označavanja i sljedivosti hrane, promocije ekološke poljoprivrede, digitalizacije te koncepta pametnih sela. Istaknuta je i privrženost obje države pitanju održivog gospodarenja šumama, a u kontekstu skore objave Strategije EU za šume, što će se dogoditi tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem koje započinje za nešto više od mjesec dana. Ministrica Vučković je naznačila hrvatske interese u području gospodarenja ribljim fondom u Jadranu i pritom posebno naglasila inzistiranje na dužem razdoblju prilagodbe u odnosu na Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu.
Sastanak s predstavnicima EK iskorišten je prvenstveno za raspravu o izmjenama trenutnog Programa ruralnog razvoja i zahtjevu RH za povećanjem sredstava dostupnih poljoprivrednicima uključenim u provedbu mjera koje se tiču dobrobiti životinja. Iskorištena je i prilika za dodatno pojašnjenje hrvatskih stavova oko reforme ZPP-a.

ULOGA MATICE U PROMICANJU HRVATSKOG JEZIKA

JEZIK I MLADI

Lada Kanajet Šimić prof. održala je 27. svibnja u Maloj dvorani Matice hrvatske predavanje pod nazivom „Uloga Hrvatske matice iseljenika u popularizaciji i promicanju hrvatskoga jezika izvan Republike Hrvatske“
Suočen sa stoljetnom hrvatskom migracijskom poviješću te mnogim izazovima poput globalizacije, asimilacije, integracije i medijskog utjecaja, hrvatski identitet izvan Hrvatske svoje očuvanje temelji na dvama čvrstim stupovima: jeziku i mladima. Njihovu je važnost Hrvatska matica iseljenika rano prepoznala te je već od pedesetih godina prošloga stoljeća, te je tijekom povijesti posebnu pozornost i djelovanje usmjerila na programe namijenjene učenju i poučavanju hrvatskoga jezika te očuvanju nacionalnoga identiteta. U predavanju je bilo riječi o Matičinim tradicionalnim programima, ali i o onima koji su bliski mladom naraštaju i temelje se na informatičko-komunikacijskim tehnologijama.
Lada Kanajet Šimić radi u Hrvatskoj matici iseljenika kao rukovoditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport.

subota, 29.05.2021.

ŽUTI VLAK S ČEŠKIM SLOVAČKIM I MAĐARSKIM TURISTIMA STIGAO U SPLIT

U SRPNJU I KOLOVOZU VLAK ĆE PROMETOVATI SVAKODNEVNO

U subotu 29. svibnja u poslijepodnevnim satima na želježnički kolodvor u Split stigao je Žuti vlak, prvi ovogodišnji vlak s češkim, slovačkim i mađarskim turistima, što je početak masovnog dolaska spomenutih turista u Hrvatsku na odmor. Među četristotinjak putnika u vlaku je i 30 novinara vodećih čeških, slovačkih i mađarskih medija za koje je pripremljen program putovanja i boravak do 31. svibnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji točnije u Splitu, Braču i Klisu. S putnicima je stigao i glavni direktor te vlasnik prijevozničke kompanije RegioJeta Radim Jančura. Žuti vlak prometovati će na relaciji Prag - Brno - Bratislava - Budimpešta - Zagreb - Rijeka ili Split.
Prema riječima Alijana Vukšić, direktorice Turističke zajednice grada Splita, ovo je prvi u nizu vlakova koji treba doći u Spit, a osnovni cilj je poslati poruku da su Split i okolica sigurna destinacija.
Linija Žutog vlaka će tijekom mjeseca lipnja i rujna prometovati tri puta tjedno, dok će u srpnju i kolovozu linija prometovati svaki dan.

Upravo 29. svibnja ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac se u Zagrebu sastala s češkim ministrom vanjskih poslova Jakubom Kulhánekom s kojim je razgovarala o mjerama i planovima u okviru trenutne situaciju s pandemijom COVID-19. Sastanku su bili prisutni i potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman.
Zbog tradicionalno odličnih najava o dolasku čeških turista u Hrvatsku ministri su razgovarali o bilateralnom rješenju, a kojim će se omogućiti što lakše kretanje između dviju država prije uspostave EU digitalnih COVID potvrda. Tako će češkim turistima biti omogućen nesmetani ulazak u Hrvatsku nakon što je prošlo 22 dana od cijepljenja prvom dozom cjepiva, a predviđeno je da navedena mjera stupi na snagu sljedeći tjedan, odnosno kada se na stručnim razinama finaliziraju detalji. Ministri su zajedničkog mišljenja kako je uspostava jedinstvenih procedura u prelasku granica važan faktor u normalizaciji kretanja ljudi i roba te općenito bržeg gospodarskog oporavka pri čemu će turizam imati značajnu ulogu. Ministri su pri tome zaključili kako će uspostava EU digitalnih COVID potvrda bitno pridonijeti normalizaciji turističkog prometa, za koji vjeruju da će ove godine biti još bolji nego protekle godine.
Prema podacima iz sustava eVisitor gosti iz Češke do sada a tijekom 2021. godini ostvarili su preko 100.000 noćenja, što je čak šest puta više nego u istom razdoblju 2020. godine. Tijekom protekle godine, gosti iz Češke bili su među najbrojnijima u Hrvatskoj te su ostvarili preko 500.000 dolazaka i više od 3,5 milijuna noćenja.

petak, 28.05.2021.

„SLOBODA IZRAŽAVANJA I MODERIRANJE ONLINE SADRŽAJA“ - PANEL

PREMIJER PLENKOVIĆ:

„ INFORMACIJA MORA BITI POUZDANA U DOBA INTERNETA“

„Globalna regulacija internetskih platformi, poticanje profesionalnog novinarstva i medijska pismenost, potrebni su kako bi se osnažila demokracija kao i za prevladavanje lažnih vijesti i dezinformacija, istaknuo je 27, svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković na virtualnom panelu pod nazivom "Sloboda izražavanja i moderiranje online sadržaja: izazov postizanja ravnoteže", Centrističke demokratske internacionale (CDI), u kome su sudjelovali: čelnik CDI-a Andrés Pastrana Arango, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova te Nick Klegg, potpredsjednik Facebooka za globalne odnose i komunikacije.
Plenković je rekao da na internetu postoje, nikad dostupnije, brojne lažne vijesti, da se provode namjerne kampanje dezinformiranja te se manipulira s činjenicama, zbog čega "neki od naših građana donose slabo informirane, neinformirane, neprovjerene i pogrešne odluke". "To je nešto što je zasigurno prijetnja za demokraciju", rekao je premijer RH Plenković. „Zato je važna regulacija interneta u čemu bi trebale zajedno sudjelovati međunarodne organizacije, internetske platforme i državni parlamenti.Bilo bi potrebno da se postigne "globalni minimum" po pitanju standarda regulacije interneta i to bi bio prilog demokratskoj debati i funkcioniranju društva"."Moramo se boriti za istinitu i točnu informaciju kako bi naša demokracija bila čvrsta i pouzdana u doba interneta Vlade također trebaju adresirati spomenuti problem kako bi se "pokušala izbjeći" situacija u kojoj "manipulacija, dezinformacija, i često govor mržnje, prevladavaju nad činjenicama i istinom"."Mislim da je to jedan od najvećih izazova. Zato je važno "poticati profesionalno novinarstvo", što je, prema riječima premijera Plenkovića, "globalno ključ za komunikacijski prostor".
"U dobroj smo poziciji ako imamo profesionalno novinarstvo, ako imamo objektivno gledište i ljude koji marljivo provjeravaju činjenice", poručio je hrvatski premijer.
S druge strane, problem je ako postoji "pristrani, stranački pristup, skrivena politička agenda koja se pretvara da je neutralna ili potpuno nestranačka".Premijer RH je apostrofirao da je medijska pismenost, kao "jedna od ključnih kompetencija za građanina i birača u 21. stoljeću", važan alat u borbi protiv dezinformacija.

OBILJEŽAVANJE 30 GODINA OD STVARANJA HRVATSKE VOJSKE

DANAS JE HV SPREMNA IZVRŠITI SVE ZADATKE

Ove godine 28. svibnja obilježava se 30 godina od osnivanja Hrvatske vojske , što je ujedno i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV). Sječanje je to na dan kada je 1991. godine održana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK “Zagreb” u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade Zbora narodne garde. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj.Zbor narodne garde je ustrojen kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i kao potrebu nove Hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.
Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a, zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U mjesecu kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od kojih je 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.
Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV), čiji načelnik postaje general Anton Tus. U Hrvatskoj vojsci je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav, a pričuvni sastav Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav Hrvatske vojske.
Postrojbe Zbora narodne garde 3. studenog 1991. preimenovane su u Hrvatsku vojsku. Osnivanjem Zbora narodne garde stvorene su vojne snage za obranu od vojne sile napadnutih hrvatskih područja. Hrvatske oružane snage koje su jačale u hodu ,ostvarivale su uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija u obrani hrvatskog teritorija tijekom Domovinskoga rata, od zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima te su 1995. vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja završile rat za hrvatski teritorijalni prostor.
Hrvatska vojska nakon Domovinskog rata profilirala se iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje se pred nju postavljaju.

Uoči tridesete obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske, ministar obrane RH dr. Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj organizirali su u utorak, 25. svibnja 2021. u Ministarstvu obrane susret s bivšim ministrima obrane, načelnicima Glavnog stožera OS RH i predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora.

Zajednička fotografija bivših ministara obrane, načelnika Glavnog stožera OS RH s predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora. Fotka MORH


Ministar obrane RH Banožić zahvalio se dosadašnjim ministrima i načelnicima Glavnog stožera na doprinosu u izgradnji moderne Hrvatske vojske te ih pozvao na daljnju razmjenu iskustava i mišljenja. “To su ljudi koji su svojim dosadašnjim radom, iskustvom, znanjem i načinom života učinili mnogo za Hrvatsku vojsku. Ovo je bila prilika za analizu što se u pojedinim mandatima dogodilo i što dalje možemo svi zajedno učiniti da bude bolje. S takvim pristupom će njihovo iskustvo, ali i nova energija mlađih generacija doprinijeti daljnjem razvoju Hrvatske vojske”, rekao je ministar Banožić . Naglasio je kako će se u narednom razdoblju donijeti Dugoročni plan razvoja OS RH koji treba doprinijeti daljnjem razvoju sposobnosti HV-a. Hrvatska vojska je tehnološki sve jača, što dokazuje i njeno uspješno sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama.
Ministar hrvatskih snaga obrane dr. Mario Banožić susreo se u Zagrebu u Ministarstvu obrane 25. svibnja godine sa zapovjednikom Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (SACT-om) generalom Andréom Lanatom koji je ministru uputio čestitke povodom 30. obljetnice osnivanja Hrvatske vojske te kazao kako hrvatski vojnici u međunarodnim misijama i operacijama pokazuju vrlo visoku razinu obučenosti i profesionalizma. Ministar Banožić izrazio je zadovoljstvo susretom te rekao." Ponosni smo što smo odgovorna i pouzdana članica NATO-a u posljednjih dvanaest godina. NATO je definitivno najjači Savez u povijesti, ali kako bi takav i ostao, mora biti fleksibilan i prilagođavati se kako bi učinkovito odgovorio na sve izazove”, rekao je ministar obrane RH.



Ministar obrane RH dr.Banožić i zapovjednik Savezničkog zapovjedništva za transformaciju general André Lanato. Fotka MORH

četvrtak, 27.05.2021.

ČLANOVI DOMOVINKOG POKRETA NAKON OVAKVE KAMPANJE MORAJU SE PITATI, KOJOJ POLITIČKOJ STRANCI PRIPADAJU

ŠKORO NE POŠTUJE NI ČOVJEKA NI BOGA

Drugi krug izbora za gradonačelnika Zagreba između Tomislava Tomaševića koji je u prvom krugu dobio 45,15 posto glasova i Miroslava Škore koji je kao drugi od birača dobio tek 9,28 posto glasova održati će se 30. svibnja, pa kampanja uvjeravanja tko ima bolja rješenja za vođenje grada Zagreba između spomenuta dva kandidata traje.
No sredstva i načini na koje Miroslav Škoro prezentira svoja znanja i sposobnosti o vođenju Grada Zagreba su ispod svake kulturne razine, ispod svakog poimanja da se u politici treba služiti tako opskurnim načinima nasrtanja na protukandidata, u ovom slučaju Tomislava Tomaševića i neke članove stranke Možemo – da se slušatelj i promatrač te političke borbe počne pitati: zar je moguće da predsjednik političke stranke s veoma malim stažem postojanja, stranke Domovinski pokret, može sebi dozvoliti izgovarati toliko laži, podmetati neistine protukandidatu, izmišljati i propagirati neistinu i laž? Propaganda je ubojita informacija, ona ubire svoje plodove i kada je pozitivna i kada je negativna. Ali čelnik Domovinkog pokreta tu crnu i opskurnu propagandu plaća i vodi preko agencije na internetu, koja kroz portale plasira smišljene laži, kako bi one doprle što dalje, do upućenih i neupućenih čitatelja. Učestalo izgovaranje laži, slušatelji primatelji počnu prihvaćati kao istinu.
Prosječni hrvatski građani osjetljivi su na korupciju, pa je Tomaševiću i nekolicini ljudi iz stranke Možemo, pribrojio da su pronevjerili brojne milijune kuna. Možemo je osnovana 2019. Poslije svega što Miroslav Škoro prezentira u kampanji da se širokoj javnosti pokaže sposobnim za vođenje grada Zagreba u svojstvu gradonačelnika, promatrač se pita – tko je Miroslav Škoro i iz kojih je razloga gospodin osnovao svoju političku stranku? Ta je stranka stekla brojno članstvo, na parlamentarnim izborima je dobila 17 mandata u Saboru RH. U stranci ima kvalitetnih i poštenih osoba , a poslije svega što vođa stranke u ovoj kampanji radi, trebalo bi anketirati članove o tome u kojoj se mjeri politički program Domovinskog pokreta slažu s načinom na koji predsjednik stranke vodi svoju kampanju za gradonačelničko mjesto. Metode s kojima Miroslav Škoro želi doći do cilja su ispod svake ljudske i političke razine. Izgovorene laži i podmetanja veoma su zagadile javni medijski prostor. Gdje je granica Škorinog difamiranja protivnika? Kada Škori odgovara priziva Boga, a kada smisli nešto drugo na prethodno se ne osvrće. Činjenica je da Škoro u kampanji koju vodi ne poštuje ni čovjeka ni Boga. Zar za demokraciju ne vrijede nikakva pravila zakona ni mjerila etike, kada je politička kampanja u pitanju?
Novinari portala Indeks. hr istražili su predizbornu kampanju Miroslava Škore, koju je zanimljivo pročitati kao čistu informaciju. Važno je biti informiran, te stvarati vlastite stavove i mišljenja.
Margareta Zouhar Zec

OVO JE SAMO POČETAK I KRATAK DIO TEKSTA na portalu INDEX HR pod naslovom Imamo dokaze: Kampanju laži o Tomaševiću plaćaju Škorini ljudi, a provode braća Macan

.....

srijeda, 26.05.2021.

ZA BORBU PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA U ZEMLJAMA EU -10 PRIORITETA

NA DOKAZIMA UTEMELJENA INICIJATIVA EU !

Prema priopćenju Vijeća EU 26. svibnja Vijeće je usvojilo zaključke kojima se utvrđuju prioriteti EU-a za borbu protiv ozbiljnog i organiziranog kriminala od 2022. do 2025. godine putem Europske multidisciplinarne platforme protiv kaznenih prijetnji (EMPACT). Unutar okvira EMPACT, države članice EU, agencije i drugi akteri usko će surađivati na rješavanju ovih ključnih kaznenih prijetnji, koristeći alate poput obuke za provođenje zakona i zajedničke operativne akcije za rastavljanje kriminalnih mreža, njihovih struktura i poslovnih modela.Na temelju procjene opasnosti od ozbiljnog i organiziranog kriminala u EU do 2021. godine, koju je iznio Europol, države članice utvrdile su 10 prioriteta kriminala i to :
1. Mreže visokog rizika
Identificirati i poremetiti visoko rizične kriminalne mreže aktivne u EU-u, s posebnim naglaskom na one koji se koriste paralelnim podzemnim financijskim sustavima koji koriste korupciju, nasilna djela, vatreno oružje i pranje novca.
2. Cyber-napadi
Ciljati počinitelje kaznenih djela koji organiziraju kibernetske napade, posebno one koji nude specijalizirane kriminalne usluge na mreži.
3. Trgovina ljudima
Ometati kriminalne mreže koje se bave trgovinom ljudima, s posebnim naglaskom na one koji iskorištavaju maloljetnike, one koji koriste ili prijete nasiljem nad žrtvama i njihovim obiteljima te one koji vrbuju i oglašavaju žrtve na mreži.
4. Dječje seksualno iskorištavanje
Za borbu protiv zlostavljanja djece na mreži i izvan nje, uključujući proizvodnju i širenje materijala za zlostavljanje djece, kao i seksualno iskorištavanje djece na mreži.
5. Šverc migranata
Boriti se protiv kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata, posebno onih koje pružaju usluge olakšavanja duž glavnih migracijskih ruta.
6. Trgovina drogom
Identificirati i ciljati kriminalne mreže uključene u trgovinu drogom, uključujući trgovinu i distribuciju kanabisa, kokaina, heroina, sintetičkih droga i novih psihoaktivnih tvari.
7. Prijevare, ekonomski i financijski kriminal
Ciljati kriminalce koji organiziraju prijevaru, gospodarske i financijske zločine, uključujući mrežne sheme prijevara, prijevare s trošarinama, prijevare unutar zajednice s nestalim trgovcima (MTIC prijevara), kriminal protiv intelektualnog vlasništva, krivotvorenje robe i valuta, kriminalne financije i pranje novca.

8. Organizirani imovinski kriminal
Ometati kriminalne mreže uključene u organizirani imovinski kriminal, s posebnim naglaskom na organizirane provale, krađe i pljačke, kriminal nad motornim vozilima i ilegalnu trgovinu kulturnim dobrima.
9. Ekološki kriminal
Za borbu protiv kriminalnih mreža uključenih u sve oblike kriminala iz okoliša, a posebno onih koji su sposobni infiltrirati se u legalne poslovne strukture ili osnovati vlastite tvrtke za olakšavanje njihovih zločina.
10. Trgovina oružjem
Ciljati kriminalce koji su uključeni u ilegalnu trgovinu, distribuciju i uporabu vatrenog oružja.
Uz ove prioritete, izrada i pružanje lažnih i lažnih dokumenata bit će razmatrani kao zajednički horizontalni strateški cilj, jer je to ključni element za mnoga kaznena djela.
Pozadina
EMPACT je multidisciplinarna, obavještajno vođena i na dokazima utemeljena inicijativa EU koja za cilj ima rješavanje glavnih prijetnji kriminala s kojima se EU suočava. Njega vode države članice i uključuje mnoga tijela koja rade ruku pod ruku, uključujući agencije za provođenje zakona, institucije i agencije EU-a, javne i privatne organizacije te relevantne države i organizacije koje nisu članice EU-a Uključuje preventivne i represivne mjere, kao i operativne i strateške akcije.

Ova je inicijativa prvi put provedena između 2012.-2013., Nakon čega su uslijedila dva punopravna četverogodišnja ciklusa između 2014.-2017. I 2018.-2021. U ožujku 2021. Vijeće je usvojilo zaključke o trajnom nastavku EMPACT-a kao ključnog instrumenta operativne suradnje u borbi protiv organiziranog i ozbiljnog međunarodnog kriminala.
EMPACT će nastaviti slijediti četverogodišnje cikluse koji započinju procjenom kaznenih prijetnji i usvajanjem kriminalnih prioriteta EU-a. Za svaki od ovih prioriteta tada se izrađuju, provode i nadziru godišnji operativni akcijski planovi. Na kraju četverogodišnjeg ciklusa provodi se neovisna procjena kako bi se procijenila njegova provedba i ishod, te kako bi se ušlo u sljedeći ciklus.

utorak, 25.05.2021.

PREMIJER U BRUXELLESU RAZGOVARAO O ULASKU U SCHENGEN I EUROZONU

RAZGOVORI SA ČLANICAMA NA SVIM RAZINAMA

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković 24. svibnja je u Bruxellesu, uoči posebnog sastanka Europskog vijeća, razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i povjerenicom Ylvom Johansson o što bržem ulasku Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor. Predsjednik Europskog vijeća Michela, prema riječima premijera, daje veliku potporu hrvatskom ulasku u Schengenski prostor i eurozonu.
Premijer smatra da je Hrvatska ispunila sve tehničke kriterije što je i potvrdila Europska komisija. Rekao je da su dogovorili da će se u sklopu nove strategije za Schenegenski prostor koji, će Komisija objaviti 2. lipnja, uzeti u obzir ambicija Hrvatske, koja je članica EU i sa svojih šest i pol tisuća policajaca štiti vanjsku granice Europske unije, da želi ući u Schengenski prostor upravo da omogući bolju provedbu te strategije.

"Želimo ući u schengenski informacijski sustav, vizni informacijski sustav, sustav ulazaka i izlazaka i na taj način pridonijeti sprječavanju nezakonitih migracija i normalnom funkcioniranju Schengenskog prostora". Premijer Plenković je rekao da i kod povjerenice Johansson i u Europskoj Komisiji Hrvatska imamo veliko razumijevanje i potporu o kojoj će nastaviti razgovore i s ostalim državama članicama kako bi ta tema zrela došla na Europsko vijeće što prije. Govoreći pak o hodogramu za Schengen premijer RH je rekao da se sa svim državama članicama intenzivno razgovara na svim razinama; razinama ministara unutarnjih i vanjskih poslova, šefovima država i vlada.
"Želimo da kad ta tema dođe na dnevni red uživa konsenzus svih država članica, mislim da smo blizu trenutku da se to realizira sljedećih nekoliko mjeseci. Slovensko predsjedanje bi bila realna mogućnost za donošenje te teme na razini Vijeća.
Dodao je da će kroz predstojeće dokumente i zakonske akte o reformi schengenskog sustava imati priliku apostrofirati koliko je i za Europsku uniju dobro da Hrvatska postane članica. "Recimo, za Sloveniju hrvatsko članstvo u Schengenskom prostoru znači manje troškove, veću sigurnost na granici, bolju koordinaciju.

"Vjerujemo da ćemo ispuniti i sve preduvjete da budemo i članica eurozone u sljedeće dvije godine", izjavio je premijer Plenković, dodajući da bi to bilo i veliko postignuće Hrvatske u drugom mandatu HDZ-ove Vlade.
Konsenzus članica premijer očekuje za vrijeme slovenskog predsjedanja Europskim vijećem koje počinje u razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2021.

U KLISU OTVOREN MUZEJ MASLINE

U SPLITSKO DALMATINSKOJ ŽUPANIJI, U RURALNOM RAZVOJU
UGOVORENO 713 MILIJUNA KUNA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, Marija Vučković ministrica poljoprivrede je s ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandrom Zokić je 21. svibnja 2021. godine, posjetila Splitsko-dalmatinsku županiju. U društvu župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana i direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joška Stelle ministrica je otvorila Muzej masline u Klisu.

Ministrica Vučković je nakon toga uručila ugovore o potpori iz Programa ruralnog razvoja dijelu korisnika, pri čemu je ukupna vrijednost odobrene potpore putem šest novih ugovora veća od 3,1 milijun kuna.
Novi ugovori o potporama iz Programa ruralnog razvoja tako omogućavaju ukupnu vrijednost ulaganja veću od 5,5 milijuna kuna na području Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je o projektima koji će doprinijeti modernizaciji gospodarstva novom poljoprivrednom mehanizacijom, čime će se povećati dohodak i konkurentnost gospodarstva, korištenju obnovljivih izvora energije kojima će gospodarstva smanjiti troškove električne energije i povećati efikasnost te ulaganjima u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima koje će omogućiti pružanje usluga obrade tla te usluga u turizmu.
Do sada je za područje Splitsko dalmatinske županije iz Programa ruralnog razvoja ugovorena vrijednost odobrene potpore u iznosu većem od 713 milijuna kuna, od čega je već isplaćen više od 471 milijun kuna. U okviru Mjere 7 za temeljne usluge i obnovu sela, s ciljem podizanja kvalitete života u ruralnim krajevima, ugovorena su 72 projekta u vrijednosti većoj od 190 milijuna kuna, što uključuje čak 18 ulaganja u dječje vrtiće, 11 ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te 6 ulaganja u građenja nerazvrstanih cesta.

nedjelja, 23.05.2021.

U NACIONALNOM PLANU OPORAVKA ZA POLJOPRIVREDU 988 MILIJUNA

ZA RESTRUKTURIRANJE I KOMASACIJU SAMO 288 MILIJUNA!

Za ulaganja u poljoprivredu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirano je izdvajanje 988 milijuna kuna. Nacionalni program koji je Vlada predstavila daje veliki prostor za investicije u poljoprivredi, a ciljevi za poljoprivredu koji bi se trebali postići kroz ovo financiranje su: a) povećanje prehrambene sigurnosti te b) konkurentnost domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora kroz četiri različite reforme. Za unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju namijenjeno je 288 milijuna kuna. No Hrvatska poljoprivredna komora smatra kako je potrebno izdvojiti značajno više novca za ovaj zahvat koji potiče promjenu agrarne strukture odnosno kroz koji se smanjuje broj PG-a uz istovremeno povećanje prosječne veličine posjeda, čime se značajno utječe i na uređenje i razvoj ruralnog prostora.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović smatra da će se uspostavom sustava i postupcima komasacije doprinijet okrupnjavanju posjeda i racionalizaciji troškova proizvodnje, a iako je okrupnjavanje zemljišta tek početak u rješavanju mnogih problema poljoprivrede i prostora, a ne konačni cilj, potrebna su ozbiljnija sredstva koja će potaknuti ovaj proces. On će u najvećoj mjeri biti temelj za buduće ozbiljnije investicije i jače tehnološko osnaživanje manjih poljoprivrednih gospodarstava koji danas gube jako puno snage, energije i novca na obrađivanje velikog broja malih parcela zemlje koje su razbacane na različite strane što im otežava posao.

Prema podacima stručnjaka s Agronomskog fakultet u Zagrebu, 2018. je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 ha površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Vdljive su velike razlike po županijama. Površinski najveća poljoprivredna gospodarstva su u Vukovarsko-srijemskoj s prosječno 18,7 ha, Osječko-baranjskoj s 17,9 ha te Virovitičko-podravskoj županiji s 13,2 ha. Najveće prosječne parcele također su najveće u ovim županijama :(Osječko-baranjskoj s 2,5 ha, Vukovarsko-srijemskoj s 2,1 ha te Virovitičko-podravska 1,5 ha. S nepovoljnom strukturom i malom veličinom su parcele u Dubrovačko-neretvanskoj : 0,2 ha te Krapinsko-zagorskoj: 0,3 ha. Zbog mnogih razloga, a prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta, komasacija se i preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija.
„Poznato je da je posljednja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena prije tridesetak godina i logično je pitanje bilo zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo. Odnosno, da li se od nje odustalo i gdje je problem, odnosno tko je za to kriv. Zadnji Zakon o komasaciji datira od 2015. i od tada nije učinjeno ništa. Hrvatska poljoprivreda se tako već godinama vrti u krug i ne rješavamo ovaj veliki izazov zbog čega smatramo da je prezentirani Plan oporavka idealna šansa da se kroz više novca od sadašnjih planiranih 288 milijuna kuna pokrene ovaj izuzetno važan proces. Komasacija može biti ključni pokretač privatnih investicija jer je ona temelj od kojeg se mora krenuti“, zaključak je HPK.

petak, 21.05.2021.

AUDIOVIZUALNI SEKTOR I INFORMATIVNI MEDIJI ČINE GODIŠNJI PROMET OKO 193 MILIJARDE EURA U EU

OPORAVAK I TRANSFORMACIJA EUROPSKIH MEDIJA

Vijeće EU je 18. svibnja odobrilo zaključke Vijeća EU na temu „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu, oporavak i transformaciju“ europskog medijskog sektora.
Detaljnije pogledati na linku :

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8727-2021-INIT/hr/pdf

Audiovizualni sektor i sektor informativnih medija važni su gospodarski akteri čiji godišnji promet prema procjenama Europske komisije iznosi 193 milijarde eura. Oba su sektora zahvaćena negativnim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19. Prihod od oglašavanja pao je za više od 20 %, a europska kina zabilježila su ogromne gubitke. Stoga su države članice pozvane da iskoriste Mehanizam za oporavak i otpornost, financijski instrument EU-a za razdoblje nakon krize, i ulažu u ubrzanje digitalne transformacije i zelene tranzicije sektora informativnih medija i audiovizualnog sektora.
„Uloga koju informativni mediji i audiovizualni sektor imaju u pružanju točnih informacija i zabave vrlo je važna za demokratsku raspravu i kulturnu raznolikost u Europi. No mediji i audiovizualni sektor suočavaju se s ogromnim izazovima koji proizlaze iz promjena navika gledatelja i gubitka prihoda od oglašavanja. Zbog bolesti COVID-19 oba su se sektora našla pod dodatnim pritiskom. U zaključcima koje smo danas usvojili izneseni su jasni koraci kako bismo im pomogli da se brzo oporave od krize i iz nje iziđu snažniji“ izjava je portugalske ministrica kulture Graca Fonseca.Ministri i ministrice usto pozivaju da se ulože napori u osiguravanje lakšeg pristupa audiovizualnog sektora europskim i međunarodnim tržištima i publici. Kako bi se potaknuo optjecaj europskih sadržaja u Europi i na međunarodnoj razini, treba olakšati suradnju u proizvodnji i distribuciji. Ključnu ulogu ima i podupiranje prekogranične suradnje aktera na audiovizualnom tržištu.

Akcijski plan sadržava niz inicijativa za potporu audiovizualnom sektoru i sektoru informativnih medija. Planiranom inicijativom MEDIA INVEST osigurat će se 400 milijuna eura za potporu ulaganjima u audiovizualni sektor. Informativnim medijima koristit će zajmovi i ulaganja u okviru inicijative NEWS. Medijska će se poduzeća moći služiti interaktivnim digitalnim alatom za pronalazak najprikladnijeg programa financijske potpore.
Zaključci se nadovezuju na akcijski plan koji je Komisija predstavila 3. prosinca 2020. U njemu je izneseno deset konkretnih mjera usmjerenih na tri područja aktivnosti, kojima se medijskom sektoru želi pomoći u oporavku i transformaciji te osnaživanju europskih građana i poduzeća.

četvrtak, 20.05.2021.

TURISTIČKA KAMPANJA PRILAGOĐENA PREFERENCIJAMA SVAKOG POJEDINOG TRŽIŠTA

KAMPANJA NA DIGITALNIM PLATFORMAMA

Kampanja "Trust me I’ve been there" (Vjeruj mi, bio/ bila sam tamo) provodit će se do kraja srpnja u Njemačkoj, Sloveniji, Austriji, Italiji, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Mađarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Slovačkoj i Rusiji kroz aktivnosti na društvenim mrežama Facebooku, Instagramu i YouTubu, putem najgledanijih TV kanala, najčitanijih portala i tiskovina na svakom pojedinom tržištu te vanjskim oglašavanjem na billboardima, digitalnim panelima i javnom prijevozu, navodi se u priopćenju HTZ-a.

"Ova se kampanja razlikuje od svih dosadašnjih jer je personalizirana i prilagođena preferencijama svakog pojedinog tržišta i s tim smo ciljem i kreirali posebne poruke za svako tržište. Glavni akteri kampanje su zadovoljni gosti koji svoje sugrađane pozivaju na dolazak u Hrvatsku i iz prve ruke dijele informacije o Hrvatskoj kao idealnoj i sigurnoj destinaciji za ljetni odmor", pojasnio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Osim ljepota zemlje, turističke ponude i iskustava turista 'iz prve ruke', kroz kampanju će se nastaviti i komunicirati sigurnosna oznaka "Safe stay in Croatia", koja u aktualnoj situaciji pruža dodatni osjećaj sigurnosti destinacije.
Za promociju je snimljeno i 12 promotivnih video spotova za svako pojedino tržište u trajanju od 15 i 30 sekundi, koji će se koristiti za oglašavanje na online kanalima.
Turistički proizvodi i destinacije u kampanji posebno su prilagođeni svakom pojedinom tržištu. Radi se o omiljenim destinacijama i atraktivnim turističkim proizvodima kao što su sunce i more, eno-gastronomija, nautika, priroda, aktivni turizam, kampiranje te kulturna ponuda.
Za tržište Njemčake tako su primjerice kreirane poruke povezane uz sunce i more, eno-gastronomiju te Istru i Kvarner kao omiljene destinacije Nijemaca. Za tržište Poljske pripremljeni su vizuali koji se odnose na Dalmaciju, odnosno Makarsku rivijeru, Francuze se poziva kulturnom ponudom, a Britance Dubrovnikom, Splitom, Hvarom itd.

srijeda, 19.05.2021.

TOMAŠEVIĆ SA 147.631 , A ŠKORO SA 39.789 GLASOVA U DRUGI KRUG ODLUKE GRAĐANA

TREBA LI SUMNJATI U TOMAŠEVIĆA?

Tomislav Tomašević je na lokalnim izborima koji su održani u Hrvatskoj 16. svibnja, na listi za gradonačelnika grada Zagreba dobio 45, 15 posto glasova. Zato što postotak glasova nije veći od 50 posto, slijedi i drugi krug izbora 30. svibnja, a konkurent Tomaševiću je Miroslav Škoro, točnije dr. Miroslav Škoro, on doktor je ekonomskih znanosti, koji je drugi na izborima po broju osvojenih glasova od birača, a to je broj od 12,6 posto. Tako će na izborima svoja imena, sposobnosti i projekete koje su do sada komunicirali, sučeliti onaj koji se odavno sprema za gradonačelničko mjesto, koji je to najavljivao i prije godinu dana, a to je Tomislav Tomašević i onaj koji je u utrku za gradonačelničko mjesto krenuo posljednji, tek nakon što je Milan Bandić koji je također bio i po semi put gradonačelnički kandidat, iznenada umro, zadnjeg dana mjeseca veljače.
Škoro je u gradonačelničku utrku ušao iz želje da pokuša, s mišlju da kroz taj vid političkog sudjelovanja popularizira svoju stranku Domovinski pokret, a ne s vjerom u svoju pobjedu. Jer realno gledajući, on ne poznaje suštinske probleme funkcioniranja grada Zagreba. On nezna ni koliko kvartova ima Grad Zagreb. On je do svoje sadašnje dobi živio i proživio karijeru koja ga je učinila i bogatim i poznatim, točnije slavnim, koliko to može čovjek biti u Hrvatskoj. On više nema energije, iz današnje pozicije, spustiti se na razinu osobe koja zna i može rješavati probleme opskrbe vodovoda i odvodnje, otpada i spalionice smeća, Jakuševca, škola koje treba obnavljati, poput škole na Bukovcu, čiju djecu nekoliko autobusa svaki dan prevozi na nekoliko drugih lokacija u gradu gdje se za njih održaava nastava, pet stotina tisuća kanti za smeće u Zagrebu itd. Škoro može samo odabrati suradnike koji će to raditi i rješavati umjesto njega i nadalje imati 27 gradskih ureda i isto toliko pročelnika . A Zagreb to ne traži. I Tomašević je najavio da taj mastodont Uprave grada mora biti smanjen, a mnoge uprave spojene. Zagreb traži gradonačelnika koji će to znati voditi Grad i imati viziju Grada za budućnost. Osim toga Škoro nikada nije bio predstavnik grada u Gradskoj skupštini gdje se rješavaju i komuniciraju esencijalni gradski problemi, za razliku od Tomaševića kome je Gradska skupština bila zastupničko mjesto i izvor informacija i promišljanja rješenja.
Doduše i HDZ- ov kandidat za gradonačelnika dr. Davor Filipoviću bio je član gradske skupštine. No koliko je tog profesora ekonomije problem grada uopće zanimao? Šef stranke HDZ-a je Filipovića za kandidata gradonačelnika izabrao tek u mjesecu veljači, što je ovome bilo prekasno da bi ostvario neki zapaženiji rezultat od četvrtog mjesta s postotkom od osvojenih 9,83 posto. Iako njegov program stavlja akcenat na borbu protiv korupcije, bržu obnovu Zagreba, transparentnost gradskih procesa i izgradnju Nacionaalne bolnice. No nije to dovoljno ukomponirao u svoje predizborne nastupe. Nije se Filipović svojim znanjem o funkcioniranju Grada snašao na poziciji kandidata za gradonačelnika Zagreba. Nepoznavanje problema grada Zagreba kompenzirao je različitom retorikom od svog bavljenja košarkom, do komunikacije čiji je način odveo tako daleko u negativnom smjeru da je dr. Vesna Škare Ožbolt protiv njega podnijela kaznenu prijavu za klevetu. Nije to baš sjajno, ali to je činjenica.

PARALIZIRANA VREMENA SU PROŠLA
I onda nakon javnih rezultata o drugom krugu izbora s Tomaševićem, Miroslav Škoro je komentirao rekavši da to nije , niti zeleno niti lijevo, da je to ekstremno lijevo i da će biti raskrinkano, a ljevica zaustavljena, pozvavši samoga Boga da mu u tome pomogne. U srijedu 19. svibnja Škoro je pred novinarima održao svoj traktat o izborima između njega i Tomaševića rekavši kako ništa nije gotovo. Tumačio je da sve što on započne i završi, prvi faks, drugi faks, doktorat, kuću na koju na kraju stavi krov. Govorio je o svemu samo ni riječi o svom programu „ Grad za sve nas“ koji je na internetu i ima 126 stranica. Čak ga nijedan novinar ni riječju nije upitao o vođenju grada i onome što je napisano u programu .
Škoro ima retoriku radi retorike, priča o svemu i svačemu- a kako bi vodio Grad Zagreb- o tome ni riječi. Ali svom svojom retorikom želi navesti slušatelje na pomisao kako on zna voditi Grad, a Tomašević nezna. A Škoro uopće ne govori o meritumu. Jer važno je imati vlast i biti čelni čovjek! Jer, on kaže "Ja sam političar".
No ipak - građani shvaćaju da su sa Bandićem ta paralizirana vremena prošla. Vidi se to ipak kroz rijetke ankete .
I zato Tomaševićevih prijeđenih 18 tisuća kilometara po cijelom Zagrebu i svim kvartovima u šest mjeseci, kako je to sam izračunao, zacijelo će dati rezultat 30. svibnja te će Tomašević postati gradonačelnik, različit od Bandića i sve već pozvato, s vizijom kako i kamo grad Zagreb voditi. I to s obzirom na trendove i politiku koju zastupaju europski gradovi u skladu s direktivama i ciljevima EU.
Zouhar Zec Margareta

subota, 15.05.2021.

PAPA U RIMU S INICIJATIVOM „ OPĆE STANJE NATALITETA“

DRUŠTVO KOJE NE PRIHVAĆA ŽIVOT, PRESTAJE ŽIVJETI

Papa Franjo i talijanski premijer Mario Draghi otvorili su u 14. svibnja u Rimu razgovore inicijative 'Opće stanja nataliteta', posvećene demografskoj sudbini Italije i svijeta, koju je organizirao Forum obiteljskih udruga, prenosi IKA.
S jedne strane imamo izgubljenost zbog nesigurnoga posla, s druge bojazan zbog sve neodrživijih troškova odgoja djece, te žalost zbog žena koje na njihovu radnom mjestu obeshrabruju da imaju djecu ili pak moraju skrivati trbuh.
Sve su to veliki problemi zbog kojih cijelo društvo može propasti i koji čine još hladnijom i mračnijom demografsku zimu koja je u Italiji već postala trajna, upozorio je papa Franjo na skupu koji je u Rimu okupio predstavnike banaka, poduzeća, osiguravajućih društava, medija i sporta, kako bi razmotrili temu nataliteta u zemlji u kojoj je 2020. godine natalitet smanjen za 30%.
Upravo taj trend valja promijeniti kako bi se Italija pokrenula, počevši od života, polazeći od ljudskoga bića, napomenuo je Papa na početku govora u kojemu je posebne misli posvetio mladima koji su toliko obeshrabreni da samo 50% njih misli da će u životu moći imati dvoje djece. U Italiji je takvo stanje već godinama, s najmanjim brojem rođenih u Europi, kontinentu koji postaje ‘star’ ne zbog svoje slavne povijesti, nego zbog svoje poodmakle dobi, napomenuo je Papa te dodao da je to kao da svake godine nestane jedan grad s više od 200.000 stanovnika.
Osvrnuo se potom na stvarnost brojnih obitelji koje su za vrijeme pandemije morale raditi prekovremeno, dijeleći svoj dom između posla i škole, s roditeljima koji su bili nastavnici, računalni tehničari, radnici i psiholozi. Nije zaboravio ni požrtvovnost djedova i baka koji su pravi čamci za spašavanje obitelji, kao i sjećanje koje nas otvara budućnosti. Da bi budućnost bila dobra, potrebno je voditi brigu o obiteljima, posebno onim mladima, zaokupljenima brigama koje bi mogle onemogućiti ostvarivanje njihovih životnih planova.
Papa je kritizirao situacije u kojima se nalaze žene na radnim mjestima koje, u strahu da bi njihova eventualna trudnoća mogla imati za posljedicu otkaz, skrivaju trudnički trbuh. Kako je moguće da se žena mora stidjeti zbog najljepšega dara koji život može ponuditi? Ne treba se žena stidjeti, nego društvo, jer društvo koje ne prihvaća život, prestaje živjeti. Djeca su nada koja preporađa narod, poručio je Papa.
Spomenuvši važnost pokretanja društvenih reformi koje u središte stavljaju djecu i obitelji, Papa je istaknuo da ako obitelji nisu u središtu sadašnjosti, neće biti budućnosti; ali, ako se obitelj ponovno pokrene, sve se pokreće.

DAR, ODRŽIVOST I SOLIDARNOST

Situacija je teška i budućnost nesigurna, ali papa Franjo na horizontu već vidi „proljeće“. Da bi se došlo do toga predložio je tri stvari.
Prva je DAR. Život je prvi dar koji je svatko primio. Pozvani smo prenositi ga. Dijete je najveći dar za sve ljude i dolazi prije svega, napomenuo je Papa te primijetio da je, nažalost, prvenstvo dara zaboravljeno, i to posebno u bogatijim i potrošačkim društvima. Vidimo, naime, da gdje ima više svega, često ima i više ravnodušja, a manje solidarnosti, više zatvorenosti i manje velikodušnosti.
Druga je misao ODRŽIVOST, i to ona gospodarska, tehnološka i okolišna, ali i ‘generacijska održivost’. Naime, dramatični podatci o natalitetu i oni zastrašujući o pandemiji zahtijevaju promjenu i odgovornost, istaknuo je Papa te posebno spomenuo školu koja treba biti povlašteno vrijeme za susret i ljudski razvoj.
Treća riječ je SOLIDARNOST. U prvom redu potrebne su dalekosežne obiteljske politike, koje se ne temelje na traženju neposredne suglasnosti, nego na dugoročnom rastu općega dobra. (…) Hitno je potrebno mladima dati jamstva za dovoljno stabilni posao, sigurnost doma, te interesa kako ne bi napustili zemlju.Ta se zadaća odnosi i na gospodarstvo. Kako bi bilo lijepo da ima sve više poduzetnika i tvrtki koji, osim dobiti, promiču živote; koji paze da nikada ne iskorištavaju ljude s neodrživim uvjetima i radnim vremenom; koji dio prihoda podijele radnicima, u vidiku prinosa neprocjenjivomu razvoju obitelji, istaknuo je Papa te primijetio: Osim za Italiju, to je izazov za brojne zemlje, često bogate resursima, ali siromašne nadom.
Solidarnost se odnosi i na područje informiranja, a njezin je kriterij ljudski razvoj. Potrebna je, prema Papinim riječima, „informacija obiteljskoga formata“, gdje se o drugima govori s poštovanjem i delikatnošću, kao da su vlastiti rođaci, ali koja istodobno iznosi na vidjelo interese i teme koje štete općem dobru, te špekulacije koje se vrte oko novca, žrtvujući obitelji i pojedince, rekao je te na kraju zahvalio prisutnima i svima koji vjeruju u ljudski život i budućnost. Idite naprijed, ne odustajte, jer lijepo je sanjati o dobru i graditi budućnost. Bez nataliteta nema budućnosti, poručio je papa Franjo.

petak, 14.05.2021.

ČAK 10 OSOBA NUDI SVOJE IME U IZBORIMA ZA GRADONAČELNIKA ZAGREBA

TOMEŠEVIĆ U KAMPANJI ŠEST MJESECI

Petak 14. svibanj je posljednji dan izborne kampanje pred predstojeće lokalne izbore koji će se održati 16 svibnja u cijeloj Hrvatskoj. U subotu 15. svibnja je dan izborne šutnje. Biraju se općinski gradski i županijski čelnici u gradovima i općinama u cijeloj Hrvatskoj. No bez sumnje izbor gradonačelnika grada Zagreba je predmet zanimanja široke javnosti. Jer nakon šest mandata nije bio pobijeđen ni od koga i 24 godine je bio gradonačelnik glavnog grada Hrvatske, Zagreba, za njegovu smjenu pobrinula se viša sila. Jer nezamjenjivi gradonačelnik Milan Bandić je iznenada umro od posljedica srčanog udara 28. veljače.

10 KANDIDATA

Apetiti za mjestom gradonačelnika naglo su porasli kod mnogih i političkih stranaka i pojedinaca kada je Milan Bandić prestao biti konkurent. Zato je u legalnu promiđbenu kampanju ušlo deset kandidata, koji su, kako je objavilo Državno izborno povjerenstvo predali pravovalaljane kandidature za izbor gradonačelnika Grada Zagreba. A to su slijedeći kandidati: Željko Tokić nezavisni kandidat koji je poduzetnik i vlasnik tri tvrtke u kojima zapošljava više od 100 radnika, VESNA ŠKARE OŽBOLT, odvjetnica s bogatom političkom karijerom. Bila je na čelu Nacionalnog odbora koji je proveo 1997. mirnu reintegraciju Vukovara i hrvatskog Podunavlja, JELENA PAVIČIĆ VUKIČEVIĆ iz stranke Milana Bandića, Stranka rada i solidarnosti 365, koja je bila zamjenica pokojnog gradonačelnika 20 godina. Diplomirala je književnost i kroatistiku i stekla doktorat iz pedagogije.
Davor Filipović je prijedlog stranke HDZ-a, čiji je član. Izvanredni je profesor na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu. Anka Mrak – Taritaš predsjednica je stranke GLAS. Bila je i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja. Gradonačelnik Zagreba želi biti i Miroslav Škoro poznat javnosti kao pjevač i pisac pjesama, ali on je i poduzetnik koji se bavi vinom i vinogradatstvom, a i doktor je ekonomskih znanosti. Osnivač je i predsjednik stranke Domovinski pokret. Zvonimir Troskot dolazi iz stranke Most. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a studirao je i u Švicarskoj, Argentini i Singapuru. Financijski je revizor. Član je Mosta i saborski zastupnik. Joško Klisović dolazi iz stranke SDP-a.Pravnik je, a od 2012. do 2015. bio je zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova u Vladi RH. Davor Nađi član je stranke Fokus, bio je dogradonačelnik Svete Nedjelje. Magistar je ekonomije.
Tomislav Tomašević je osoba koja u predizbornim anketama vodi i dobiva od anketiranih više od 30 postio glasova. On naglašava da je u kampanji već šest mjeseci da je prošao sve graske kvartove, razgovarao sa stotinama građana, te da zna probleme i rješenja za te probleme u gradu Zagrebu. Tomašević je rođen 1982. u Zagrebu Magistrirao je na Sveučilištu Cambridge s temom iz područja okoliša, društva i razvoja. Dugogodišnji je aktivist. Pokretač je Udruge Pravo na grad. Predsjednik je političke stranke Možemo! s kojom je ušao u Hrvatski sabor u srpnju na parlamentarnim izborima 2020. godine.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 13.05.2021.

NOVA PRAVILA ZA ODGOVOR NA KATASTROFE

JAČANJE MEHANIZMA CIVILNE ZAŠTITE

Vijeće EU je 10. svibnja donijelo uredbu o jačanju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Novim će se pravilima EU-u i njegovim državama članicama omogućiti da se bolje pripreme za prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem te da brže odgovore kada se dogode, među ostalim u slučajevima kada je većina država članica istodobno pogođena, primjerice prilikom izbijanja pandemije. U tekstu se utvrđuje i financiranje Mehanizma za civilnu zaštitu u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.
Eduardo Cabrita, portugalski ministar unutarnjih poslova je rekao „Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu simbol je solidarnosti EU-a i unutar naših granica i u inozemstvu. U 2020. aktiviran je 102 puta te je zahvaljujući njemu potporu primilo 77 zemljama diljem svijeta. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 njegovo je funkcioniranje ispitano te smo uvidjeli da moramo ići korak dalje. Zahvaljujući utrostručenju proračuna i novim pravilima bit ćemo bolje pripremljeni za predviđanje budućih kriza i odgovor na njih, bez obzira na njihovu prirodu.“
Predloženim pravilima Europskoj komisiji omogućit će se da otkloni nedostatke u području prijevoza i logistike te da u hitnim slučajevima izravno nabavi određene dodatne zalihe za sustav rescEU. Te zalihe u sustavu rescEU, kao i one kojima upravljaju države članice, u potpunosti će se financirati iz proračuna EU-a.U okviru predložene uredbe poboljšat će se i sprečavanje katastrofa te pripravnost na njih. Komisija će u suradnji s državama članicama definirati i razviti ciljeve EU-a u pogledu otpornosti na katastrofe u području civilne zaštite.U tekstu je utvrđeno ukupno 1 263 milijuna eura u sredstvima za razdoblje 2021. – 2027. To uključuje i iznos od najviše 2 056 480 000 eura za provedbu mjera povezanih s civilnom zaštitom i predviđenih u instrumentu EU-a za oporavak kako bi se odgovorilo na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19. To je više od trostrukog povećanja u odnosu na proračun za razdoblje 2014. – 2020. Time se uzima u obzir jačanje zajedničkog odgovora EU-a na katastrofe, uključujući nedavnu uspostavu kapaciteta rezerve (rescEU), jačanje Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu te poboljšanje sprečavanja katastrofa i pripravnosti na njih.
CIVILNA ZAŠTITA OD 2001.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu uspostavljen je 2001., a služi za koordinaciju odgovora na razini EU-a na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Njegov je cilj poticati suradnju među nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu, povećati javnu svijest i pripravnost za katastrofe te omogućiti brzu, učinkovitu i koordiniranu pomoć pogođenom stanovništvu.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu uključuje Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu. Riječ je o prethodno namijenjenim dobrovoljno udruženim sredstvima država članica za hitno raspoređivanje u EU-u i izvan njega. Mehanizam za civilnu zaštitu zadnji je put izmijenjen 2019. kada su stvorene dodatne rezerve resursa pod nazivom rescEU kako bi se pružila pomoć u situacijama u kojima ukupni postojeći kapaciteti nisu dostatni.

srijeda, 12.05.2021.

VIZIJA HRVATSKE- KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EUROPE

OČUVATI PREPOZNATLJIVOST HRVATSKE

U Velikoj vijećnici Hrvatskoga sabora održana je 11. svibnja 2021. „Konferencija o budućnosti Europe – vizija Hrvatske“ koju je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković
Uvodno se prisutnima obratila Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju i supredsjedateljica Izvršnog odbora Konferencije za budućnost Europe, te uime Europskog parlamenta hrvatski zastupnik Karlo Ressler.
Obračajući se prisutnima, predsjednik Sabora RH, Gordan Jandroković istaknuo je kako je danas, u sklopu konferencije kada govorimo o budućnosti Europe i vizije Hrvatske, odabrao teme koje nisu svakidašnje u Hrvatskom saboru te je pozvao posebne uzvanike koji pokazuju Hrvatsku u drugom, boljem svjetlu." Drugačijim svjetlom prikazuju i Hrvatski sabor, koji kao mjesto političkih obračuna ili govora okrenutih prošlosti, na današnji dan želimo prikazati modernim, usmjerenim prema budućnosti, a iz primjera ljudi i njihovih projekata, i Hrvatsku u jednom drugom svjetlu" rekao je predsjednik Sabora.
Rekao je je kako je „u fokusu današnje Europe digitalna i zelena transformacija i to mora biti i u fokusu naše domovine. Zainteresirani smo da očuvamo ono što nas razlikuje od drugih - ljepote i okoliš naše zemlje i sve ono što privlači ljude po čemu je Hrvatska postala prepoznatljiva u svijetu. Isto tako, digitalna transformacija, brojni start-upovi i mladi ljudi koji su globalno konkurentni, daju posebnu priliku Hrvatskoj u razdoblju pred nama. Zato smo ih danas i pozvali u Hrvatski sabor i pokušali stvoriti ozračje koje pokazuje što se u Hrvatskoj danas događa a nije vidljivo kada pratimo Hrvatski sabor i slušamo rasprave. Pozvali smo ljude koji se bave visokom tehnologijom, umjetnom inteligencijom, vrhunskom medicinom, naše mlade iz gaming industrije iz Novske, naše izviđače s kojima tradicionalno surađujemo po mnogim projektima, obitelj Toljanić koju posebno poštujemo zbog onoga što jesu i što rade. Pokušavamo objediniti ono što je aktualno danas u Europi i što će tek biti aktualno - tehnologija, ekologija ali isto tako i tradicija.“ – rekao je predsjednik Sabora
U nastavku su predstavljena tri uspješna hrvatska poduzetnička primjera – razvoj gaming industrije u Novskoj, dostignuća u radiokirurgiji i radioterapiji u liječenju karcinoma te aktivnosti u Centru za umjetnu inteligenciju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković potom je čestitao Savezu izviđača Hrvatske i uručio im medalju Hrvatskoga sabora povodom osvajanja nagrade „Europski građanin“ za 2020. godinu za kampanju Boranka - akciju pošumljavanja požarišta Dalmacije. Također je čestitao i uručio medalju Hrvatskoga sabora i obitelji Toljanić u povodu osvojene nagrade „Europska velika obitelj 2020.“.
Drugi dio konferencije započela je voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić. Potom su se sudionicima Konferencije, uključenima i videokonferencijskim putem, obratili predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Gari Capelli, Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković i Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Marko Pavić. Do kraja konferencije videovezom su se uključivala sveučilišta diljem Republike Hrvatske o temi vizija iz perspektive svojih područja znanosti o budućnosti Hrvatske i mladih.
Konferenciju je organizirao Hrvatski sabor i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Mrežom centara Europe Direct u Hrvatskoj.

Izvor; Sabor RH

utorak, 11.05.2021.

ZBOG KOGA SE PRIPREMAJU POTPORE ZA PROIZVODNJU ŠEĆERNE REPE?

ŠEĆERNA REPA RADI AGRO- EKOLOŠKIH MJERA?

U elektronskom savjetovanju je Program potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2022. do 2027. godine, odnosno od šest i tri proizvodne godine. Za to je u Republici Hrvatskoj osigurano 30 milijuna kuna godišnje iz Državnog proračuna.
NOMINALNI IZNOS POTPORE ZA SUDJELOVANJE U PROGRAMU U RAZDOBLJU od šest godina, od 2022. DO 2027. godine je potpora 4 000 kuna po hektaru, na površini do 40 hektara. Drugi model je sudjelovanje u programu potpora od 3 godine u kome je predviđeno 2,500 kuna po hektaru na površini do 40 hektara. Ali to nije sve jer dalje u ponudi stoji da proizvođač koji započne proizvoditi više od 200 ha u razdoblju od 6 godina, imati će 1000 kuna po hektaru , a onaj koji će na više od 200 hektara proizvoditi šećernu repu tri godine dobiti će 700 kuna po hektaru. Na šest godina proizvodnja od 40 do 200 ha biti će poticana sa 2.500 kuna po hektaru . Zanimljivo.
Nepoštena trgovačka praksa o kojoj ima mnogo govora, koja ima i svoj zakon, ima svoj pandan u nepoštenoj političkoj praksi u kojoj postaje upitno i nejasno – zbog koga i zašto sada Ministarstvo poljoprivrede namjerava poticati proizvodnju šećera, stvarati sirovinu, nakon što su dvije šećerane i to u Virovitici u proljeće 2020., a u Osijeku u veljači 2021. zatvorene. A javnosti je rečeno da su šećerane zatvorene zbog nedostatne proizvodnje sirovine, odnosno šećerne repe.
U tekstu na stranici eSavjetovanja se kaže da je šećerna repa u agro-ekološkom i agro-ekonomskom pogledu u rangu najvrjednijih kultura, posebice u pogledu okolišne održivosti. Da je najveća učinkovitost, piše dalje, u pogledu korištenja poljoprivrednog zemljišta te ima izrazito veliko značenje za plodored, smanjenje emisija CO2 i važnu ulogu u vezivanju ugljika u tlo preko povrata organske mase. Da li su te agro ekološke komponente razlozi za sadnju šećerne repe? Ali Ministarstvo poljoprivrede nigdje ne potiče naznaku za koga je potrebna proizvodnja šećene repe. Zar za šećeranu odnosno Sladoranu u Županji? Ako je tako, zašto se ne navode konkretni podaci koliko šećerne repe treba za kapacitete te proizvodnje? Ili se potiče proizvođače da zasiju šećernu repu u Hrvatskoj te da sklapaju otkupne ugovore sa šećeranama u Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji?
U tekstu piše i to da prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 437 proizvođača je podnijelo zahtjev za proizvodno vezanu potporu šećerne repe u 2020. godini. Proizvođači koji su predavali zahtijeve, sigurno je, još tada nisu znali da će s radom prestati i šećerana u Osijeku.
Sve u svemu informacija o programu potpore za proizvodnju šećerne repe koja je u eSavjetovanju, i ne piše do kog je datuma eSavjetovanje, je nejasna i potiče na razmišljanje – koji su pravi razlozi programa Potpore poticanja sijanja šećerne repe - kada industrije šećera Hrvatska više nema.
Margareta Zouhar Zec

ponedjeljak, 10.05.2021.

EU POTPISALA UGOVOR S Pfizer/BioNTechom

1,8 MILIJARDI DOZA DO 2023.

EU je potpisao novi ugovor s Pfizer/BioNTechom o nabavi 1,8 milijardi doza cjepiva za razdoblje od 2021. do 2023. koji će pokrivati zalihe, donacije i preprodaju doza cjepiva, objavila je EK 8. svibnja
Povećanje cijena cjepiva druge generacije moglo bi se opravdati dodatnim potrebnim istraživanjima i potencijalnim promjenama industrijske opreme, rekao je europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton .

Europska komisija je u travnju pokrenula tužbu protiv AstraZenece zbog nepoštivanja ugovora o isporuci cjepiva protiv Covida-19 jer nije mogla pouzdano planirati pravovremenu isporuku cjepiva.
Europska unija nema novih narudžbi cjepiva za AstraZenecu iza lipnja ove godine kada istječe njihov ugovor, rekao je europski povjerenik Thierry Breton 8. svibnja dan nakon što je EU potpisala novi ugovor s Pfizerom i BioNTechom.

nedjelja, 09.05.2021.

IZJAVA EUROPSKOG VIJEĆA SA SUMMITA U PORTU

ODLUČNOST U PROVEDBI SOCIJALNIH PRAVA NA RAZINI EU I NACIONALNOJ RAZINI

Europsko Vijeće sa Summita u gradu Portu u Portugalu, koji je fizički održan 7. svibnja, u zemlji koja je država predsjedateljica Vijećem EU do 30. lipnja, uputilo je priopćenje za medije 8. svibnja u kome se kaže slijedeće :

1. Naglašavamo važnost europskog jedinstva i solidarnosti u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Te su vrijednosti okosnica odgovora europskih građana i građanki na ovu krizu, a nalaze se i u središtu našeg zajedničkog projekta i posebnog socijalnog modela. Više nego ikad prije Europa mora biti kontinent socijalne kohezije i blagostanja. Ponovno potvrđujemo svoju predanost radu na izgradnji socijalne Europe.

2. Od početka pandemije bolesti COVID-19 brzim, odlučnim, ključnim i sveobuhvatnim djelovanjem na razini EU-a i na nacionalnoj razini zaštitilo se milijune života, radnih mjesta i poduzeća.

3. Isti duh jedinstva i solidarnosti nadahnuo je naš povijesni sporazum iz srpnja 2020. o višegodišnjem financijskom okviru i posebnim naporima za oporavak u okviru instrumenta Next Generation EU.
Dok ubrzavamo zelenu i digitalnu tranziciju, tim velikim europskim ulaganjima i povezanim reformama Uniju i njezine države članice odlučno će se usmjeriti na put reformi prema pravednom, održivom i otpornom oporavku. Zajedničkim, uključivim, pravodobnim i kohezivnim oporavkom ojačat će se konkurentnost, otpornost, socijalna dimenzija i uloga Europe na globalnoj razini.

4. Pozdravljamo konferenciju na visokoj razini koju je portugalsko predsjedništvo organiziralo u kontekstu socijalnog samita u Portu te primamo na znanje njezin ishod. Europski stup socijalnih prava temeljni je element oporavka. Njegovom provedbom ojačat će se napredak Unije prema digitalnoj, zelenoj i pravednoj tranziciji te doprinijeti postizanju uzlazne socijalne i gospodarske konvergencije i prevladavanju demografskih izazova. Socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera oduvijek su bili u središtu visoko konkurentnog socijalnoga tržišnoga gospodarstva. Naša predanost jedinstvu i solidarnosti također znači osiguravanje jednakih mogućnosti za sve, kao i toga da nitko ne bude zapostavljen.

5. Kako je utvrđeno Strateškim programom EU-a za razdoblje 2019. – 2024., odlučni smo nastaviti jačati provedbu europskog stupa socijalnih prava na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti te načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Akcijski plan koji je Komisija predstavila 4. ožujka 2021. sadržava korisne smjernice za provedbu europskog stupa socijalnih prava, među ostalim u područjima zapošljavanja, vještina, zdravstva i socijalne zaštite.

6. Pozdravljamo nove glavne ciljeve EU-a u pogledu radnih mjesta, vještina i smanjenja siromaštva te revidirani pregled socijalnih pokazatelja koji su predloženi u Akcijskom planu, koji će pomoći u praćenju napretka u provedbi načelâ socijalnog stupa, uzimajući u obzir različite nacionalne okolnosti te kao dio okvira za koordinaciju politika u kontekstu europskog semestra.

7. Kako se Europa postupno oporavlja od pandemije bolesti COVID-19, prioritet će biti prelazak sa zaštite radnih mjesta na njihovo stvaranje i na poboljšanje njihove kvalitete, pri čemu ključnu ulogu imaju mala i srednja poduzeća (uključujući socijalna poduzeća). Provedba načelâ europskog stupa socijalnih prava bit će ključna za stvaranje brojnijih i boljih radnih mjesta za sve u okviru uključivog oporavka. U tom pogledu trebalo bi nastaviti s relevantnim zakonodavnim i nezakonodavnim radom na razini EU-a i država članica.

8. Obrazovanje i vještine bit će okosnica našeg političkog djelovanja. Zelenom i digitalnom tranzicijom europskim građanima i građankama pružit će se goleme mogućnosti, ali i mnogi izazovi, za koje će biti potrebna veća ulaganja u obrazovanje, strukovno osposobljavanje, cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikaciju kako bi se potaknuo prijelaz na zapošljavanje u sektorima u kojima postoji sve veća potražnja za radnom snagom. Istodobno, promjene povezane s digitalizacijom, umjetnom inteligencijom, radom na daljinu i ekonomijom platformi zahtijevat će posebnu pozornost kako bi se ojačala prava radnika, sustavi socijalne sigurnosti te sigurnost i zdravlje na radu.

9. Predani smo smanjenju nejednakosti, zalaganju za pravedne plaće, borbi protiv socijalne isključenosti i suzbijanju siromaštva te smo usmjereni na cilj borbe protiv siromaštva djece i uklanjanja rizikâ od isključenosti kojima su izložene osobito ranjive društvene skupine, kao što su dugotrajno nezaposleni, starije osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici.

10. Pojačat ćemo napore u borbi protiv diskriminacije i aktivno raditi na uklanjanju rodnih razlika u zapošljavanju, plaćama i mirovinama te na promicanju ravnopravnosti i pravednosti za svakog pojedinca u našem društvu, u skladu s temeljnim načelima Europske unije i drugim načelom europskog skupa socijalnih prava.

11. Prioritet će nam biti djelovanje za potporu mladima, koji su vrlo negativno pogođeni krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19; kriza je znatno poremetila njihovo sudjelovanje na tržištu rada te narušila njihove planove za obrazovanje i osposobljavanje. Mladi su neizostavan izvor dinamike, talenta i kreativnosti za Europu. Moramo se pobrinuti da postanu pokretačka snaga uključivog zelenog i digitalnog oporavka, kako bismo doprinijeli izgradnji Europe budućnosti, među ostalim iskorištavanjem punog potencijala programa Erasmus+ za poticanje mobilnosti diljem Europe za sve studente i naučnike.

12. Naglašavamo važnost pomnog praćenja, među ostalim na najvišoj razini, napretka postignutog u provedbi europskog stupa socijalnih prava i glavnih ciljeva EU-a za 2030.

13. Kao još jedan uspjeh europskog socijalnog dijaloga pozdravljamo činjenicu da su europski socijalni partneri sastavili zajednički prijedlog o alternativnom skupu pokazatelja za mjerenje gospodarskog i socijalnog napretka te napretka u području okoliša, kojim bi se dopunio BDP kao pokazatelj blagostanja u smislu uključivog i održivog rasta

UOČI DANA EUROPE PREMIJER NA SUMMITU U PORTU

SOCIJALNA PRAVA I INDIJA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u 7. i 8. svibnja u gradu Portu u Portugalu, gradu poznatom po istoimenom vinu i mostovima, na sastanku na vrhu u organizaciji portugalskog predsjedništva Vijeća Europske unije – Porto Social Summit 2021., neformalnom sastanku šefova država i vlada EU-a i sastanku na vrhu EU-Indija. Šefovi država članica, predstavnici europskih institucija i sindikata potpisali su dokument o predanosti u provođenju socijalnih prava.
U izjavi medijima predsjednik Vlade RH Plenković rekao je da je ovo bio summit o socijalnim pravima koji je imao dvije komponente – jedna je konferencija na visokoj razini koja je uključila uz šefove država i vlada, predstavnike drugih međunarodnih organizacija, socijalne partnere i različite članove parlamenta EU.
Uz formalni dio summita, održana je u videoformi konferencija s premijerom Indije Modijem. Sastanak je održan u trenutku kada je Indija katastrofalno pogođena pandemijom koronavirusa, jer je dnevno u toj zemlji pozitivno na COVID 19 više milijuna ljudi, a procjepljivanje ide relativno sporo.
„Razgovarali smo o strateškom partnerstvu između Indije i EU-a, novom početku pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini, nizu drugih aktivnosti koje se odnose na klimatske promjene, sve moguće globalne izazove na kojima trebamo surađivati s Indijom. To je jedna od najvećih, najutjecajnijih i najmnogoljudnijih zemalja svijeta“, rekao je premijer RH Andrej Plenković.

TJELESNA AKTIVNOST DJECE ZA LJETNIH PRAZNIKA

ODGOVOR NA COVID KRIZU I DRUGE LOŠE POKAZATELJE

Hrvatski školski sportski savez uz potporu Ministarstva turizma i sporta predstavio je 8. svibnja sportsko-edukativni program pod nazivom “Sportski praznici 2021.” Taj program ima za cilj kontinuirani nastavak bavljenja tjelesnom aktivnošću i za vrijeme ljetnih praznika, kada su djeca vrlo često nedovoljno motivirana za tjelesnu aktivnost.
Prema riječima predsjednika Hrvatskog školskog sportskog saveza Nikice Perkovića radi se o potpuno besplatnom ljetnom sportsko-edukativnom programu za sve učenike osnovnih škola diljem Republike Hrvatske. Očekuje se više od 5000 sati programiranih aktivnosti u kojima će sudjelovati 126 kineziologa te više od 10.000 učenika iz 21 županije.
„Ministarstvo turizma i sporta prepoznalo je važnost ovog projekta te će za njegovu provedbu osigurati više od tri milijuna kuna, a ukoliko interes bude veći iznos će se povećati“, rekla je ministrica Brnjac te dodala kako je projekt odgovor na loše pokazatelje tjelesne aktivnosti djece i mladih, na COVID krizu, ali i logična nadogradnja uspješnih projekata zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, Univerzalnu sportsku školu i Vježbaonicu, koje već niz godina uz financijsku podršku Ministarstva turizma i sporta provodi Hrvatski školski sportski savez.
Tjelesna aktivnost doprinosi fizičkom, ali i psihičkom zdravlju djece te je izrazito važna posebno u ovoj dobi kada se stječu navike za cijeli život. Od 2016. godine izdvajanje za školski sport povećalo se u stopostotnom iznosu, a Ministarstvo turizma i sporta nastavit će s ulaganjem kroz nacionalna sredstva, ali i kroz europske fondove.

subota, 08.05.2021.

PRI KRAJU JE ŠESTI POZIV ZA KUĆU ILI STAN ZA MLADE OBITELJI

SUBVENCIONIRANI KREDITI U 14 BANAKA OD 2,09 DO 3,50 POSTO

Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine podsjeća da je u tijeku Šesti po redu poziv za subvencionirane kredite za mlade obitelji. Posljednji dan za predaju dokumentacije za subvenciju kredita za kupnju kuće ili stana ili gradnju kuće je petak, 14. svibnja, 2021. godine.
Subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Rok subvencije produžuje se za dvije dodatne godine za svako novorođeno dijete za vrijeme trajanja subvencije. Subvencija se produljuje i za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit a produžuje se godinu dana i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja.
Na poziv se mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji namjeravaju kupiti stan ili kuću ili izgraditi kuću u najnerazvijenijim područjima. Oni koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanom središtu poput Zagreba, ide 30 posto mjesečne rate kredita. U ovom, Šestom krugu
subvencioniranih stambenih kredita sudjeluje 14 banaka s efektivnim kamatnim stopama u rasponu od 2,09 do 3,50 posto.
Najnižu kamatnu stopu od 2,09 posto u kunama daje Hrvatska poštanska banka, dok je u eurima kredit kod te banke 2,15 posto. Croatia banka sklapa ovaj kredit po 3,50 posto u kunama i u eurima. Subvencionirani stambeni kredit s OTP bankom sklopljen je po kamati od 2,29 posto u kunama, a 2,19 u eurima. Privrednom bankom Zagreb daje ovaj kredit po kamati od 2, 27 posto, jednako i u kunama i u eurima. Subvencionirani kredit moguće je dobiti i u Istarskoj kreditnoj banci, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Podravskoj, Samoborskoj,Reiffeisen, Agram, Kent, Erste i Steiermarkische banci te BKS banci .

KROZ ČETIRI GODINE OKO 17.500 KREDITA
Službeni podaci APN-a govore da je od 29. ožujka do 6. svibnja 2021. godine zaprimljeno 3.798 zahtjeva što, zaključuju u nadležnom ministarstvu, pokazuje i dalje velik interes građana za ovu mjeru. Zahtjevi se obrađuju prema redoslijedu zaprimanja, a do sada je obrađen 1.788 zahtjev. Odobreno je 1.740 zahtjeva, 41 je na dopuni, pet zahtjeva je odbijeno, a dva podnositelja su odustala.
U četiri godine provođenja ove Mjere Vlade RH odobreno je ukupno oko 17.500 subvencioniranih kredita, dok je u istom periodu rođeno više od 3.000 djece, tako da ovdje govorimo i o demografskoj mjeri. S obzirom na veliki interesa i u Šestom pozivu, ministar Horvat je rekao da „ćemo učiniti sve da se osiguraju dostatna sredstva kako bismo s ovom mjerom mogli nastaviti i u idućim godinama“.
Prema do sada obrađenim zahtjevima, prosječni iznos subvencioniranog kredita iznosi 76.620 EUR, a prosječan rok otplate je 22 godine.
Prosječna životna dob korisnika subvencioniranog kredita je 33 godine, a iznos mjesečnog anuiteta koji otplaćuju je 395 EUR/2986 kuna, a od toga mjesečna subvencija iznosi 130 EUR/985 kuna.

četvrtak, 06.05.2021.

UDRUGA PODUZETNIKA TRAŽI OTVARANJE ZATVORENIH DJELATNOSTI

MINISTAR Aladrović:

NE MOGU PODRŽATI TU IDEJU


Udruga Glas poduzetnika (UGP) 5. svibnja je zatražila od predsjednika Nacionalnog stožera civilne zaštite dr. Davora Božinovića otvaranje svih zatvorenih djelatnosti od 15. svibnja . Tu je uključeno otvaranje ugostiteljskih objekata u zatvorenom prostoru, kao i održavanje vjenčanja i sajmova, s obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju.

Udruga je u dopisu upućenom čelniku Nacionalnog stožera civilne zaštite Davoru Božinoviću, a koji je potpisao predsjednik udruge Hrvoje Bujas, zatražila otvaranje svih zatvorenih djelatnosti od 15. svibnja, što uključuje event industriju, ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru, kao i održavanje vjenčanja i sajmova, s obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju. Nakon sastanka užeg kabineta Vlade, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je rekao da ne može podržati tu ideju.“ Sukcesivno otvaranje ekonomije će biti samo i isključivo u skladu s epidemiološkim mjerama. Kada se procijeni da je razina rizika po zdravlje niska, tada možemo razgovarati o otvaranju ekonomije, ne možemo dovoditi u pitanje zdravlje naših građana samo kako bismo pojedinim granama olakšali poslovanje jer država ionako vrlo aktivno i ambiciozno skrbi o njima“ Ministar Aladrović je rekao da je od početka pandemije mišljenje Vlade, a i njega osobno da je zdravlje na prvom mjestu, a ekonomija odmah na drugom. Vlada je uspjela očuvati ekonomiju, s obzirom da podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) detektiraju 17 tisuća više zaposlenih u odnosu na razdoblje početka pandemije. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju konstantan pad broja nezaposlenih osoba, a s obzirom na sve veću potražnju za radnom snagom, očekuje se i dodatno smanjenje nezaposlenosti. Trendovi na tržištu rada su dobri" rekao je ministar Josip Aladrović te podsjetio da je mjera potpore za očuvanje radnih mjesta produžena i za mjesec svibanj. "Dok bude potrebe i nužnosti za sudjelovanjem države, mi ćemo sudjelovati", rekao je ministar Aladrović. Na pitanje novinara što je sa sektorom povremenog prijevoza, event industrijom i turističkim agencijama, koji su snažno pogođeni pandemijom, ministar je odgovorio da vjeruje da će se naći povoljno rješenje.
Izvijestio je da će ministar Ćorić zajedno s ministricama turizma i sporta Nikolinom Brnjac te kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek te ministrom prometa Olegom Butkovićem održati konzultacije. "Ja sam nekako uvjeren u pozitivan ishod", izjavio je Aladrović, dodajući da bi se taj ishod trebao doznati vrlo brzo.

srijeda, 05.05.2021.

POČETAK SAVJETOVANJA O EUROPSKOM PODATKOVANOM ZDRAVSTVU

DIGITALNO ZDRAVSTVO ZA SMANJENJE NEJEDNAKOSTI


Kako piše u priopćenju, Europska komisija je 3. svibnja objavila početak otvorenog javnog savjetovanja o europskom podatkovnom prostoru u zdravstvu, važnoj sastavnici europske zdravstvene unije. Cilj je europskog podatkovnog prostora u zdravstvu u potpunosti iskoristiti digitalno zdravstvo kako bi se osigurala visokokvalitetna zdravstvena skrb i smanjile nejednakosti. U tom će se prostoru promicati pristup zdravstvenim podacima radi prevencije, dijagnoze i liječenja, istraživanja i inovacija te donošenja politika i propisa. U njegovu će središtu biti pravo pojedinca na kontrolu osobnih zdravstvenih podataka. Savjetovanje će biti otvoreno do 26. srpnja 2021.
Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je „ Europski prostor za zdravstvene podatke bit će ključna sastavnica snažne europske zdravstvene unije. Omogućit će suradnju diljem EU-a kako bi se poboljšala zdravstvena skrb, istraživanja i donošenje politika u području zdravstva. Pozivam sve zainteresirane građane i dionike da sudjeluju u savjetovanju kako bi nam pomogli da potencijal podataka iskoristimo za svoje zdravlje. To će počivati na čvrstim temeljima neupitnih prava građana, uključujući zaštitu privatnosti i osobnih podataka“
Sustavi zdravstvene skrbi mogu se preobraziti zahvaljujući inovativnim rješenjima i digitalnim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju. S pomoću njih sustavi postaju održiviji te se poboljšava zdravlje ljudi. Za razvoj tih tehnologija istraživači i inovatori moraju imati siguran pristup velikoj količini zdravstvenih podataka.

Ovo je javno savjetovanje usmjereno na:
• pristup zdravstvenim podacima i njihovu upotrebu radi pružanja zdravstvene skrbi, istraživanja i inovacija, donošenja politika i propisa;
• poticanje istinski jedinstvenog tržišta digitalnih zdravstvenih usluga i proizvoda, među ostalim i onih inovativnih.

Javno savjetovanje
https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12663-A-European-Health-Data-Space/public-consultation

Kontekst
Stvaranje europskog podatkovnog prostora u zdravstvu jedan je od ključnih prioriteta ove Komisije u području zdravstva. Cilj tog prostora promicati je razmjenu zdravstvenih podataka i podupirati istraživanja o novim preventivnim strategijama te o liječenju, lijekovima, medicinskim proizvodima i ishodima.
U Komunikaciji o europskoj strategiji za podatke Komisija je najavila da namjerava ostvariti konkretne rezultate u području zdravstvenih podataka i bolje se upoznati s potencijalom koji proizlazi iz razvoja digitalnih tehnologija. Prikupljanje, pristup, pohrana, upotreba i ponovna upotreba podataka u zdravstvu posebna su pitanja koja treba urediti regulatornim okvirom koji najbolje zadovoljava interese i prava pojedinaca, posebno kad je riječ o obradi osjetljivih osobnih zdravstvenih podataka. U tom je kontekstu Komisija donijela Prijedlog akta o upravljanju podacima (2020.), u kojem su navedeni uvjeti pristupa podacima i odredbe za poticanje povjerenja u dobrovoljnu razmjenu podataka.
Kako bi se povećala dostupnost, raspoloživost i cjenovna pristupačnost zdravstvene skrbi, od ključne je važnosti olakšati pristup zdravstvenim podacima i njihovu razmjenu. Time će se potaknuti inovacije u zdravstvu i skrbi radi kvalitetnijeg liječenja i boljih ishoda te poticati inovativna rješenja koja se temelje na digitalnim tehnologijama, uključujući umjetnu inteligenciju.

utorak, 04.05.2021.

MINISTRICA VUČKOVIĆ U NOVSKOJ OTVORILA DRUŠTVENO KULTURNI CENTAR

PROJEKTI U NOVSKOJ VRIJEDNI 104 MILIJUNA KUNA

Na dan obilježavanja 26. obljetnice VRO „Bljesak“ 1. svibnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade Republike Hrvatske posjetila Novsku, te u nazočnosti gradonačelnika Grada Novske Marina Piletića i saborskog zastupnika Ivana Celjaka odala počast poginulim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća.
Nakon toga otvorila je društveno-kulturni centar i dječju igraonicu u Društvenom domu naselja Rajić u Novskoj. U taj je projekt uloženo 5,6 milijuna kuna i financiran je sredstvima Programa ruralnog razvoja.

„Ulaganje u infrastrukturu i podizanje životnog standarda te razvoj temeljnih usluga u ruralnim područjima provedbom, između ostalih, projekata Mjere 7, poput ovog u Rajićima, gotovo je jednako važno kao i ulaganja u poljoprivrednu djelatnost te doprinosi zapošljavanju i naseljavanju te ostanku obitelji na hrvatskom selu.“ Ministrica je najavila i novu predaju zahtjeva na novi Natječaj vrijedan 120 milijuna kuna i maksimalno pojednostavljen. Predaja zahtjeva teče od 30. travnja, a savjetnici su na raspolaganju poljoprivrednicima pri podnošenju zahtjeva za prijavu“, istaknula je ministrica Vučković tom prilikom te pozvala poljoprivrednike da ne odustaju od proizvodnje jer je gotovo 1,4 milijarde eura više namijenjeno za poljoprivredu u sljedećem financijskom razdoblju.

U Sisačko-moslavačkoj županiji je u okviru Mjere 7 za temeljne usluge i obnovu sela ugovoreno 43 projekata vrijednosti veće od 137 milijuna kuna što uključuje, između ostalog, sedam ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, osam ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, deset ulaganja u lokalnu infrastrukturu te u tri dječja vrtića. Do sada je iz Programa ruralnog razvoja u Sisačko-moslavačkoj županiji isplaćeno više od 886 milijuna kuna od 1,1 milijardi kuna odobrene potpore. Od toga je u Novskoj ugovoreno više od 104 milijuna kuna i isplaćeno gotovo 90 milijuna kuna.

ponedjeljak, 03.05.2021.

ZA KRAJ PANDEMIJE KORONA VIRUSA PAPA FRANJO INAUGURIRAO MOLITVU KRUNICE

U 18 SATI NA PET KONTINENATA
Molitvom krunice u subotu 1. svibnja pred slikom Gospe od pomoći u Bazilici Svetog Petra u Rimu, papa Franjo je inaugurirao marijanski molitveni maraton u okviru kojega će se svakoga dana u svibnju u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu u 30 svetišta na pet kontinenata moliti za kraj pandemije korona virusa.
Početkom ovog mjeseca posvećenog Gospi, rekao je Sveti Otac, ujedinjujemo se u molitvi sa svim svetištima diljem svijeta, s vjernicima i sa svim ljudima dobre volje kako bismo povjerili u ruke naše svete Majke cijelo čovječanstvo teško iskušavano u ovom razdoblju pandemije.
Svakoga dana mjeseca svibnja, kazao je Papa, mnogi ljudi koji su pogođeni virusom i koji i dalje trpe posljedice pandemije bit će povjereni Majci milosrđa, od naše pokojne braće i sestara do obitelji koje proživljavaju bol i neizvjesnost sutrašnjice; od bolesnika do liječnika, znanstvenika, medicinskih sestara, koji su na prvoj crti bojišnice u ovoj bitci; od volontera do svih profesionalaca koji su pružili vrijednu uslugu drugima; od ljudi u tuzi i boli do onih koji su jednostavnim osmijehom i dobrom riječju pružili utjehu onima kojima je potrebna; od onih – posebno žena – koje su pretrpjele nasilje unutar kućnih zidova zbog prisilnog zatvaranja, do onih koji žele s entuzijazmom nastaviti ritam svakodnevnog života.
Molila su se slavna otajstva krunice s nakanom za cijeli svijet ranjen pandemijom. U molitvi krunice s papom Franjom sudjelovale su obitelji iz Rima i okolice zajedno s mladim predstavnicima pokreta nove evangelizacije.
Nakon molitve krunice i Litanija lauretanskih, papa Franjo je na poseban način molio za sve one koji su pogođeni pandemijom, uključujući one koji su izgubili svoje voljene; za liječnike, medicinske sestre i zdravstvene djelatnike; one koji pomažu bolesnicima, uključujući svećenike i pastoralne djelatnike; znanstvenike i svjetske vođe.Kao znak jedinstva u molitvi, Papa je blagoslovio krunice koje će biti poslane u trideset marijanskih svetišta koja sudjeluju u molitvenom maratonu. Papa će 31. svibnja zaključiti molitveni maraton u Vatikanskim vrtovima.

Odazivajući se poticaju biskupa Franje Komarice u subotu 1. svibnja u župama Banjolučke biskupije u Bosni i Hercegovini, počela je molitva za suzbijanje aktualne pandemije i za njezine žrtve. I biskup Komarica pridružio se toj molitvenoj preporuci pape Franje u Gospinoj crkvi, u banjolučkoj župi Marija Zvijezda. Zajedno s domaćim župnikom i zajednicom od 15-ak vjernika predvodio je pred slikom „Majke svih naroda“ krunicu i molitve za žrtve pandemije korona virusa , te litanije u čast sv. Josipu s najnovijim zazivima koje je odredio papa Franjo. Nakon toga je predvodio Sv.misu.

PAPA FRANJO ODOBRIO NOVE ZAZIVE U LITANIJAMA

ZA PORAST LJUBAVI PREMA SV. JOSIPU

„Custos Redemptoris“ – Čuvaru Otkupiteljev (sv. Ivan Pavao II., Redemptoris custos), „Serve Christi“ – Slugo Kristov (sv. Pavao VI., homilija 19. ožujka 1966.), „Minister salutis“ – Poslužitelju zdravlja (sv. Ivan Zlatousti, citirano u Redemptoris custos 8), „Fulcimen in difficultatibus“ – Potpornju u poteškoćama (Franjo, Patris corde) i „Patrone exsulum, afflictorum, pauperum“ – Zaštitniče prognanika, nevoljnika, siromaha (Franjo , Patris corde) – to su novi zazivi u Litanijama sv. Josipa, koje je odobrio papa Franjo , a Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata uputila na spomendan sv. Josipa Radnika, u subotu 1. svibnja, predsjednicima biskupskih konferencija pismo o novim zazivima u Litanijama sv. Josipa, koje je odobrio papa Franjo.
Tajnik Kongregacije nadbiskup Artur Roche u pismu je objasnio da je papa Franjo o 150. obljetnici proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Crkve uputio Apostolsko pismo Patris corde koje ima za svrhu „‚porast ljubavi prema ovomu velikom svecu, da budemo ohrabreni moleći njegov zagovor i da nasljedujemo njegove vrline i njegovu revnost‘. U tom svjetlu bilo je prikladno posadašnjiti Litanije u čast. sv. Josipu, odobrene od Svete Stolice 1909., dodajući sedam zaziva iz intervencija papa.“ u pismu Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata Pojedine biskupske konferencije trebaju se pobrinuti za službeni prijevod novih zaziva na jezike u njihovoj nadležnosti. Za njih neće biti potrebno dobiti odobrenje Svete Stolice. Također, prema razboritoj procjeni, biskupske konferencije mogu same dodati i druge zazive kojima se sv. Josip časti u njihovim zemljama.
U subotu 1. svibnja proslavljen je u Župi sv. Josipa u Obrovcu blagdan sv. Josipa Radnika.To je najstarija župna crkva posvećena sv. Josipu u Hrvatskoj. Misno slavlje je predvodio župnik don Krešo Ćirak .

nedjelja, 02.05.2021.

DVA LICA 1. SVIBNJA – MEĐUNARODNOG PRAZNIKA RADA

IAKO JE VLADA ČVRSTO STALA IZA RADNIKA, SINDIKAT UPOZORAVA NA EKONOMSKI, DRUŠTVENI I SOCIJALNI MODEL

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) Mladen Novosel i premijer RH Andrej Plenković čestitali su Međunarodni praznik rada, Novosel članovima sindikata, a premijer sugrađanima i sugrađankama. Praznik rada, koji i nakon 130 godina od kada je prihvaćen na međunarodnoj razini, simbol je borbe za radnička prava. Kojeg li apsurda – da radnička klasa koja stvara kapital poslodavcima, od tih istih poslodavaca mora tražiti – svoja prava, od prava na veću plaću, do pravo na ugovor o neodređenom radnom odnosu. Društveno politički sistemi kroz povijest diktirali su i razne oblike radničkog vlasništva, ali ovo posljednje što radnici žive je rad i samo rad, bez vlasništva i sa što manje prava. Privatno vlasništvo došlo je u fazu, bar u Hrvatskoj, da mnogima treba financijska intervencija države- tvrde takvi- radi njihova opstanka. Hrvatska privatizacija odnijela je tisuće radnih mjesta, pod sumnjivim pravnim okolnostima. Pandemija korona virusa dodatno je pogoršala teško stanje niskih, za pojam Europe, plaća, bez mogućnosti naglog oporavka.

No evo kojim riječima, i s kakvim poimanjem stanja radnika Međunarodni praznik rada čestita premijer Plenković , a kako to čini Mladen Novosel.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Međunarodnog praznika rada 1. SVIBNJA 2021. u kojoj obraća građanima grada Zagreba- tko zna zašto samo njima, iako je premijer cijele Hrvatske koja ima 20 županija i Grad Zagreb. MZZ

"Drage sugrađanke i sugrađani, uime Vlade i osobno, čestitam vam Međunarodni praznik rada.

I ove ga godine, kao i ostatak svijeta, dočekujemo u izazovnim okolnostima borbe protiv pandemije COVID-19, a povrh toga i u zahtjevnim uvjetima obnove nakon razornih potresa koji su pogodili našu zemlju.

U ovim okolnostima, glavni nam je prioritet sačuvati živote i zdravlje ljudi. Stoga je važno da i ove godine Međunarodni praznik rada obilježimo odgovorno i uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a da u narednim tjednima, kada očekujemo više cjepiva, svi zajedno damo svoj doprinos uspjehu kampanje cijepljenja, čime ćemo najbrže okončati ovu zdravstvenu ugrozu s kojom smo svi suočeni.
U ovoj globalnoj krizi, Vlada je čvrsto stala iza radnika i njihovih obitelji. Država je poslodavcima isplatila više od 10 milijardi kuna za mjere očuvanja radnih mjesta koje koristi oko 680 tisuća radnika, što je pridonijelo tome da se očuva zaposlenost na razini usporedivoj s pretkriznim razdobljem.
Ujedno nastavljamo s poreznom reformom zahvaljujući kojoj je u proteklom razdoblju povećan dohodak brojnim hrvatskim radnicima i obiteljima.
Posebno se brinemo za naše umirovljenike, sve naše sugrađane starije životne dobi, kao i za one najugroženije u našem društvu.
Svjesni činjenice da je budućnost našeg gospodarstva i naše domovine u mladim naraštajima, kontinuirano ulažemo napore u poboljšavanje položaja obitelji i u mjere demografske revitalizacije kako bismo zaustavili iseljavanje, osobito naših mladih.

Pripremili smo Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji predviđa niz investicija i reformi koje su važne za jačanje hrvatskog gospodarstva i našeg društva te za što brži oporavak nakon krize. Sredstva za koja smo se izborili na europskoj razini želimo u potpunosti iskoristiti na ulaganja i reforme kojima ćemo povećati konkurentnost i otpornost hrvatskog gospodarstva, ubrzati njegovu modernizaciju kroz inovacije, digitalizaciju i bolju zaštitu našeg okoliša, što će biti na korist i dobrobit hrvatskih poduzetnika, obrtnika i radnika.
S poslodavcima i sindikatima nastavit ćemo razvijati suradnju i dijalog o brojnim temama koje su važne za budućnost Hrvatske, kao i za bolji životni standard i kvalitetnije životne uvjete svih stanovnika Hrvatske.
Svim našim sugrađankama i sugrađanima, svim radnicama i radnicima želim sretan Međunarodni praznik rada!"

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) Mladen Novosel članovima je čestitao Međunarodni praznik rada te uputio pismo povodom njegova obilježavanja slijedećim riječima:

Poštovane kolegice i kolege,
Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) će i ove godine, kao i svake dosad, obilježiti Međunarodni praznik rada. Međutim, s obzirom na epidemiološku situaciju i ograničenja koja ona nameće, ovogodišnje obilježavanje će biti simboličnog karaktera, bez tradicionalne povorke i prosvjeda. Kao što vam je poznato, slično smo postupili i prošle godine kada smo se također prilagodili tadašnjim ograničenjima uzrokovanim pandemijom koronavirusa i organizirali prvi online prosvjed – “Radnicima hvala - ali prvo prava!”
Ove ćemo godine zajedno sa ostalim sindikalnim središnjicama organizirati prosvjednu akciju performativnog karaktera pod nazivom “Zadnji vlak za bolje normalno”. Akcija će se održati 30. travnja u 23:55 sati na Glavnom kolodvoru u Zagrebu.
Akcijom želimo upozoriti na neodrživost postojećeg ekonomskog, socijalnog i društvenog modela, čije je manjkavosti dodatno naglasila kriza izazvana koronavirusom. Oporavak od krize ne smije značiti povratak na „staro normalno“, niti „novo normalno“ prekarnih poslova i jeftine radne snage, već mora biti prilika da u Hrvatskoj izgradimo „bolje normalno“ s više socijalne pravednosti, zaokretom od usluga prema industriji te bržoj zelenoj i digitalnoj tranziciji. Oporavak mora biti temeljen na kvalitetnim radnim mjestima za sve radnike te na radu po mjeri čovjeka koji će doprinijeti uvjetima za zadržavanje radnika u Hrvatskoj, ali i dostojanstvenim uvjetima rada stranih radnika koji će biti traženi u raznim djelatnostima.
Javnom akcijom istaknut ćemo i sindikalne zahtjeve u vezi izmjena Zakona o radu, među ostalima i jednaka prava svih radnika na socijalnu sigurnost, obrazovanje i druge socijalne usluge, neovisno o obliku ugovora ili radnog angažmana, ali i naše protivljenje nastojanju Vlade RH za daljnjom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva i zloupotrebi zapošljavanja na određeno vrijeme.
Činjenica da smo ove godine, uslijed propisanih mjera i brige za zdravlje i sigurnost naših članova i članica, odlučili Praznik rada obilježiti simbolički ne umanjuje našu odlučnost u daljnjim akcijama i predanost borbi za Rad po mjeri čovjeka.
Želimo vam sretan Međunarodni praznik rada, u nadi da ćemo ga iduće godine moći obilježiti na tradicionalniji način.

subota, 01.05.2021.

160 GODINA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

AKADEMICI SLOBODNE PROSUDBE, BEZ IČIJEG UTJECAJA

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače znanosti i umjetnosti održao je 29. travnja prigodan govor za javnost i medije, te objavio imena znanstvenika koji su dobili nagrade HAZU ZA najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu
Akademik Velimir Neidhardt pred medijima je rekao „Na današnji dan prije točno 160 godina, 29. travnja 1861., Hrvatski sabor prihvatio je prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera o osnutku akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.Ovdje u atriju palače Akademije, pred Bašćanskom pločom sa spomenom hrvatskog kralja Zvonimira, pred bistom našega osnivača i hrvatskim državnim stijegom, kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama naših članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili našu Akademiju, a ujedno gradili i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim znanstvenim dostignućima i umjetničkim djelima, otkrivajući hrvatsku znanost i umjetnost Europi i svijetu. Vjerna svom utemeljitelju, Akademija od 1861. pa sve do danas služi razvoju i boljitku svih građana hrvatskog društva, zahvaljujući prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njenih članova, nekad i danas.Odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Ona je zbog toga svijest i savjest hrvatske nacije u najširem smislu.
U proteklih 160 godina Akademija je svjedočila urušavanjima velikih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina. Dočekala je Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime, kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski nacionalni identitet. Saborska odluka od 29. travnja 1861. prekretnica je u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, ali i važan datum u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. U poslanju Hrvatske akademije je promicati jedinstvo nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života na hrvatskom etničkom prostoru.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago, a prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, pretežno su zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine. Brigu o njima jednakim marom nastavlja i danas suočena s teškim posljedicama lanjskih potresa koji su ranili i ovu Akademijinu palaču, kako bi ovu kulturnu baštinu primjereno predala budućim naraštajima.
Kao dio proslave svog 160. jubileja, Hrvatska akademija će ovdje u atriju palače HAZU 4. svibnja organizirati donatorski koncert u korist kulturnih institucija Siska, Petrinje i Gline, stradalih u potresu krajem 2020., uz izravan prijenos na Hrvatskoj televiziji. Bit će to slično koncertu koji je Akademija organizirala u također u ovom atriju u lipnju 2020. za potresom postradali Zagreb.
Na kraju, u ozračju 160. jubileja, slaveći svoj Dan potičući hrvatsku znanost i umjetnost, Akademija tradicionalno dodjeljuje svoje nagrade za najviša znanstvena ili umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu.
Imena dobitnika Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu su slijedeća


1. za područje društvenih znanosti nagradu dobiva:
• prof. dr. sc. MIROSLAV AKMADŽA za knjigu Franjo Kuharić: Kardinal i vlast (Profil knjiga, Zagreb, 2020.),
2. za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu dobiva:
• dr. sc. IVO PIANTANIDA za izvanredan znanstveni opus od 52 rada objavljena u periodu 2016. – 2020. te za otkriće selektivnog višenamjenskog senzora za DNA, RNA i proteine, objavljeno 2020. u znanstvenom časopisu Chemistry A European Journal,

3. za područje prirodnih znanosti nagradu dobivaju:
• dr. sc. JADRANKA ŠEPIĆ za znanstvena istraživanja o postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, objavljena u 15 članaka u posljednjih 5 godina,
• prof. dr. sc. IVICA KISIĆ za djelo Antropogena erozija tla (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016.) te 28 radova na istu temu, referiranih u bazi znanstvenih podataka Web of Science, 4
4. za područje medicinskih znanosti nagradu dobiva:
• doc. dr. sc. VEDRAN VELAGIĆ za 25 znanstvenih radova iz područja liječenja fibrilacije atrija, koji su objavljeni tijekom posljednjih 5 godina,
5. za područje filoloških znanosti nagradu dobiva:

• dr. sc. VERA BLAŽEVIĆ KREZIĆ za objavljenu knjigu Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. (Matica hrvatska, Zagreb, 2020.),
6. za područje književnosti nagradu dobiva:
• izv. prof. dr. sc. EVELINA RUDAN za knjigu Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove) (Fraktura, Zaprešić, 2020.),
7. za područje likovnih umjetnosti nagradu dobiva:
• BORIS LJUBIČIĆ za seriju izložbi održanih 2017. i 2018. u Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu, Berlinu i Lyonu (20. 11. 2019. do 1. 3. 2020.) te za knjigu Logo protiv kaosa (Naklada Hrvatskoga dizajnerskog društva, Zagreb, 2019.),

8. za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagradu dobiva:
• dr. sc. SANJA MAJER-BOBETKO za knjigu Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2019.),
9. za područje tehničkih znanosti nagradu dobiva:
• prof. dr. sc. HRVOJE KOZMAR za znanstvenu cjelinu pod nazivom Geofizička i industrijska strujanja fluida i njihov utjecaj na inženjerske konstrukcije i vozila, koja se sastoji od ukupno 30 radova objavljenih u prethodnih 5 godina, i to za 28 znanstvenih članaka u relevantnim međunarodnim časopisima i 2 poglavlja u knjigama.

<	svibanj, 2021					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter