AKADEMICI SLOBODNE PROSUDBE, BEZ IČIJEG UTJECAJA
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače znanosti i umjetnosti održao je 29. travnja prigodan govor za javnost i medije, te objavio imena znanstvenika koji su dobili nagrade HAZU ZA najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu
Akademik Velimir Neidhardt pred medijima je rekao „Na današnji dan prije točno 160 godina, 29. travnja 1861., Hrvatski sabor prihvatio je prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera o osnutku akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.Ovdje u atriju palače Akademije, pred Bašćanskom pločom sa spomenom hrvatskog kralja Zvonimira, pred bistom našega osnivača i hrvatskim državnim stijegom, kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama naših članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili našu Akademiju, a ujedno gradili i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim znanstvenim dostignućima i umjetničkim djelima, otkrivajući hrvatsku znanost i umjetnost Europi i svijetu. Vjerna svom utemeljitelju, Akademija od 1861. pa sve do danas služi razvoju i boljitku svih građana hrvatskog društva, zahvaljujući prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njenih članova, nekad i danas.Odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Ona je zbog toga svijest i savjest hrvatske nacije u najširem smislu.
U proteklih 160 godina Akademija je svjedočila urušavanjima velikih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina. Dočekala je Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime, kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski nacionalni identitet. Saborska odluka od 29. travnja 1861. prekretnica je u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, ali i važan datum u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. U poslanju Hrvatske akademije je promicati jedinstvo nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života na hrvatskom etničkom prostoru.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago, a prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, pretežno su zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine. Brigu o njima jednakim marom nastavlja i danas suočena s teškim posljedicama lanjskih potresa koji su ranili i ovu Akademijinu palaču, kako bi ovu kulturnu baštinu primjereno predala budućim naraštajima.
Kao dio proslave svog 160. jubileja, Hrvatska akademija će ovdje u atriju palače HAZU 4. svibnja organizirati donatorski koncert u korist kulturnih institucija Siska, Petrinje i Gline, stradalih u potresu krajem 2020., uz izravan prijenos na Hrvatskoj televiziji. Bit će to slično koncertu koji je Akademija organizirala u također u ovom atriju u lipnju 2020. za potresom postradali Zagreb.
Na kraju, u ozračju 160. jubileja, slaveći svoj Dan potičući hrvatsku znanost i umjetnost, Akademija tradicionalno dodjeljuje svoje nagrade za najviša znanstvena ili umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu.
Imena dobitnika Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu su slijedeća
1. za područje društvenih znanosti nagradu dobiva:
• prof. dr. sc. MIROSLAV AKMADŽA za knjigu Franjo Kuharić: Kardinal i vlast (Profil knjiga, Zagreb, 2020.),
2. za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu dobiva:
• dr. sc. IVO PIANTANIDA za izvanredan znanstveni opus od 52 rada objavljena u periodu 2016. – 2020. te za otkriće selektivnog višenamjenskog senzora za DNA, RNA i proteine, objavljeno 2020. u znanstvenom časopisu Chemistry A European Journal,
3. za područje prirodnih znanosti nagradu dobivaju:
• dr. sc. JADRANKA ŠEPIĆ za znanstvena istraživanja o postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, objavljena u 15 članaka u posljednjih 5 godina,
• prof. dr. sc. IVICA KISIĆ za djelo Antropogena erozija tla (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016.) te 28 radova na istu temu, referiranih u bazi znanstvenih podataka Web of Science, 4
4. za područje medicinskih znanosti nagradu dobiva:
• doc. dr. sc. VEDRAN VELAGIĆ za 25 znanstvenih radova iz područja liječenja fibrilacije atrija, koji su objavljeni tijekom posljednjih 5 godina,
5. za područje filoloških znanosti nagradu dobiva:
• dr. sc. VERA BLAŽEVIĆ KREZIĆ za objavljenu knjigu Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893. (Matica hrvatska, Zagreb, 2020.),
6. za područje književnosti nagradu dobiva:
• izv. prof. dr. sc. EVELINA RUDAN za knjigu Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove) (Fraktura, Zaprešić, 2020.),
7. za područje likovnih umjetnosti nagradu dobiva:
• BORIS LJUBIČIĆ za seriju izložbi održanih 2017. i 2018. u Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu, Berlinu i Lyonu (20. 11. 2019. do 1. 3. 2020.) te za knjigu Logo protiv kaosa (Naklada Hrvatskoga dizajnerskog društva, Zagreb, 2019.),
8. za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagradu dobiva:
• dr. sc. SANJA MAJER-BOBETKO za knjigu Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine (Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2019.),
9. za područje tehničkih znanosti nagradu dobiva:
• prof. dr. sc. HRVOJE KOZMAR za znanstvenu cjelinu pod nazivom Geofizička i industrijska strujanja fluida i njihov utjecaj na inženjerske konstrukcije i vozila, koja se sastoji od ukupno 30 radova objavljenih u prethodnih 5 godina, i to za 28 znanstvenih članaka u relevantnim međunarodnim časopisima i 2 poglavlja u knjigama.
Post je objavljen 01.05.2021. u 08:25 sati.