ZA RESTRUKTURIRANJE I KOMASACIJU SAMO 288 MILIJUNA!
Za ulaganja u poljoprivredu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirano je izdvajanje 988 milijuna kuna. Nacionalni program koji je Vlada predstavila daje veliki prostor za investicije u poljoprivredi, a ciljevi za poljoprivredu koji bi se trebali postići kroz ovo financiranje su: a) povećanje prehrambene sigurnosti te b) konkurentnost domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora kroz četiri različite reforme. Za unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju namijenjeno je 288 milijuna kuna. No Hrvatska poljoprivredna komora smatra kako je potrebno izdvojiti značajno više novca za ovaj zahvat koji potiče promjenu agrarne strukture odnosno kroz koji se smanjuje broj PG-a uz istovremeno povećanje prosječne veličine posjeda, čime se značajno utječe i na uređenje i razvoj ruralnog prostora.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović smatra da će se uspostavom sustava i postupcima komasacije doprinijet okrupnjavanju posjeda i racionalizaciji troškova proizvodnje, a iako je okrupnjavanje zemljišta tek početak u rješavanju mnogih problema poljoprivrede i prostora, a ne konačni cilj, potrebna su ozbiljnija sredstva koja će potaknuti ovaj proces. On će u najvećoj mjeri biti temelj za buduće ozbiljnije investicije i jače tehnološko osnaživanje manjih poljoprivrednih gospodarstava koji danas gube jako puno snage, energije i novca na obrađivanje velikog broja malih parcela zemlje koje su razbacane na različite strane što im otežava posao.
Prema podacima stručnjaka s Agronomskog fakultet u Zagrebu, 2018. je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 ha površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Vdljive su velike razlike po županijama. Površinski najveća poljoprivredna gospodarstva su u Vukovarsko-srijemskoj s prosječno 18,7 ha, Osječko-baranjskoj s 17,9 ha te Virovitičko-podravskoj županiji s 13,2 ha. Najveće prosječne parcele također su najveće u ovim županijama :(Osječko-baranjskoj s 2,5 ha, Vukovarsko-srijemskoj s 2,1 ha te Virovitičko-podravska 1,5 ha. S nepovoljnom strukturom i malom veličinom su parcele u Dubrovačko-neretvanskoj : 0,2 ha te Krapinsko-zagorskoj: 0,3 ha. Zbog mnogih razloga, a prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta, komasacija se i preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija.
„Poznato je da je posljednja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena prije tridesetak godina i logično je pitanje bilo zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo. Odnosno, da li se od nje odustalo i gdje je problem, odnosno tko je za to kriv. Zadnji Zakon o komasaciji datira od 2015. i od tada nije učinjeno ništa. Hrvatska poljoprivreda se tako već godinama vrti u krug i ne rješavamo ovaj veliki izazov zbog čega smatramo da je prezentirani Plan oporavka idealna šansa da se kroz više novca od sadašnjih planiranih 288 milijuna kuna pokrene ovaj izuzetno važan proces. Komasacija može biti ključni pokretač privatnih investicija jer je ona temelj od kojeg se mora krenuti“, zaključak je HPK.
Post je objavljen 23.05.2021. u 22:58 sati.