Marketing
PRIKUPLJANJE I OBJEDINJAVANJE PODATAKA U ZDRAVSTVU
USPOSTAVLJANJE NACIONALNE ONKOLOŠKE MREŽE PODATAKA
DIJAGNOZA ZDRASTVENOG SUSTAVA - prikupljanje i objedinjavanje podataka, digitalizacija onkološke mreže naziv je bio panel rasprave koja je organizirana prije svega za novinare u dvorani HND- a. „Vrijeme je.” – naziv je kampanje kojoj je glavni cilj potaknuti i poduprijeti primjenu Nacionalnoga strateškog okvira protiv raka u okviru koje se provodi DIJAGNOZA ZDRASTVENOG SUSTAVA.
Panelisti su bili prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, prim. Vera Katalinić Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva i članica Povjerenstva za implementaciju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR), doc. dr. sc. Mario Šekerija, HZJZ, voditelj Odjela za maligne bolesti i registra za rak RH, Ljiljana Vukota, glavna tajnica udruge SVE za NJU.
Moderator je bio Ivica Belina prof. edukac. reh., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).Koalicija udruga u zdravstvu je nepolitički i neprofitni savez udruga pacijenata kojima je osnovni ciljevi djelovanja promocija i zaštita prava pacijenata, promicanje aktivne uloge pacijenata u vlastitom liječenju i u sustavu zdravstva te sudjelovanje u javnim politikama u zdravstvu. Domaćin je bila Tamara Marinković, predsjednica Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a.
„ S Akcijskim planom za razvoj nacionalne onkološke baze podataka kroz slijedeće tri godine željeli smo saznati koje su prepreke u njenoj uspostavi, što možemo učiniti kako bismo ih zaobišli, o dobrobitima koje bi onkološkoj skrbi za pacijente takva baza mogla donijeti, kao i o pozitivnim učincima na zdravstveni sustav. Vrijeme je za razgovor o vremenskom rasporedu koraka u njenoj uspostravi kao i o odgovornostima svakog pojedinog dionika u uspostavi nacionalne onkološke baze podataka“ rekao je moderator Belina.
Doc. dr. Šekerija, voditelj odjela za maligne bolesti rekao je da RH ima registar za rak među najstarijima na svijetu, jer se ti podaci već vode 60 godina. Napretkom informacijske tehnologije javlja se pitanje da kako bi se sve to moglo pratiti, da informacijski sustav treba odgovarajuće organizirati. Na pitanje, koliko osoba radi na registru, docent Šekerija je rekao – pet. Da je to mali broj zaposlenika govori podatak da na jednog zaposlenog dolazi 1.100 registara oboljelih, a da ima 26.000 novih slučajeva oboljelih.
S lijeva: Liljana Vukota, prim. Vera Katalinić Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva, moderator Ivica Belina prof. edukac. reh. prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, doc.dr. Mario Šekerija, HZJZ, voditelj Odjela za maligne bolesti i registra za rak RH,
Prof.dr. Pleština rekao je da prvi korak mora biti onkološka mreža. Liječenje na raznim mjestima ne može dati kvalitetu. Rekao je da treba definirati tko, što, gdje se liječi, a onda se može govoriti o povezivanju. Bolesnici bi također htjeli znati s čim u liječenju mogu računati. Rekao je da treba skupiti podatke pa definirati mrežu i kako je ustrojiti.Sustav mora pomoći da se sve to definira i da se stvori standard.Sustav mora biti složen do kraja 2025. godine.
Ljiljana Vukota je rekla da su pacijenti ipak skeptični kada se radi o iznošenju informacija o sebi. Pacijenta interesira čemu sve to služi. Potreban je komunikacijski kanal, potrebno je povjerenje pacijenta." Čekamo da nas se uključi i da nam se da konkretan zadatak" Prim. Vera Katalinić -Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva i članica Povjerenstva za implementaciju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR),primijetila je da je jedno znanost a drugo je praćenje pacijenta. Podaci nisu isto što i informacija. Jedno je onkološka mreža a drugo je registar za rad. M. Zouhar Zec
Hrvatski sabor je 15. prosinca 2020. usvojio Nacionalni strateški okvir protiv raka, dokument čijom se implementacijom želi osigurati jednakopravna i jednaka dostupnost kvalitetne onkološke skrbi svim građanima Republike Hrvatske, praćenje ishoda liječenja, akreditacija centara izvrsnosti, razvijanje potrebnih ljudskih resursa i nacionalna onkološka baza kliničkih podataka, te u konačnici smanjenje incidencije malignih bolesti i smrtnosti koju one izazivaju, kao i smanjenje tereta koji rak nameće cijelom društvu.
Od 15. prosinca 2020. umrlo je od raka 15 637 osoba u Hrvatskoj prema izračunu European Cancer Information System.
Glavni cilj Nacionalnoga strateškog okvira je poboljšati zdravlje građana tijekom cijeloga života, smanjiti pojavnost i smrtnost od raka te produljiti i povećati kvalitetu života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih država.
Nositelj kampanje je KUZ, uime svih utjecajnijih udruga onkoloških bolesnika, a glavni partneri su Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a te IFI ( Inovativna farmaceutska inicijativa ) osnovana u RH 1995. kao neovisna i nepolitička udruga.
Vrijeme je da donositelji odluka; ponajprije Hrvatski sabor (te unutar njega Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i neformalna nadstranačka skupinu Zastupnici protiv raka) i Ministarstvo zdravstva kao provedbeno tijelo preuzmu odgovornost u provedbi NSOPR-a i poduzimanje konkretnih mjera.
Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, a procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170 000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka te je drugi najčešći uzrok smrtnosti. Odgovoran je za 27 posto smrti u Hrvatskoj u 2018. godini, vodeći je uzrok smrtnosti osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za 50 posto smrtnih slučajeva kod žena i 35 posto kod muškaraca. Maligne bolesti su jedan od najvecih javnozdravstvenih izazova danas njice, uz mnoge uzroke rizika njihova nastanka i razvoja.
Post je objavljen 02.03.2022. u 23:27 sati.