ODLUKA 12. SRPNJA
Europska komisija i Europska središnja banka objavile su 1. lipnja da je Hrvatska je na putu usvajanja jedinstvene valute EU, eura, od početak 2023. godine, ali nakon ispunjavanja niza postavljenih kriterija.
Hrvatska bi tako postala 20. zemlja europske unije koja će imati euro valutu kao platežno sredstvo.
Zemlje EU-a izvan europodručja postigle su ograničen napredak u gospodarskoj konvergenciji s eurozonom od 2020., zaključuje u izvješću Europska središnja banka (ECB) od 1. lipnja ove godine To je uglavnom zbog izazovnih gospodarskih uvjeta koji vladaju u posljednje dvije godine, a u što je uključena dugotrajna Covid kriza i agresija Rusije na Ukrajinu.
Konvergencija je proces, ili određena okolnost postepenog približavanja tački u prostoru ili vremenu, različitih odnosno srodnih mišljenja ili vrijednosti, pomirenje suprotnosti ili postepeno kretanje prema ravnoteži.
Iako je Europska središnja banka dala pozitivno mišljenje Hrvatskoj o uvođenju eura, pozvala je politički odgovorne osobe da nastave napore u pripremi za članstvo u euro klubu. Osobito je navela zabrinutost oko toga je li konvergencija stope inflacije u zemlji dugoročno održiva i napomenula da "kako bi se spriječilo nagomilavanje pretjeranih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama."
Europska centralna banka ocijenila je i napredak koji je postiglo šest drugih zemalja EU-a koje još nisu usvojile jedinstvenu valutu. Zaključeno je da su Bugarska, Češka Republika, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska postigle ograničen napredak od posljednjeg konvergentnog izvješća 2020.
Bugarska nije ispunila zahtjev za stabilnost cijena — zbog prosječne stope inflacije od 5,9 posto — a Rumunjska nije ispunila nijedan. Europska središnja banka svijena je da je to radi izazovnih gospodarskih uvjeta. Ruski rat protiv Ukrajine opterećuje rast proizvodnje i potiče inflaciju u svim državama članicama, teško je zaključiti kako će to utjecati na puteve konvergencije.
Zemlje moraju imati 12-mjesečnu prosječnu stopu inflacije ispod one od tri najbolje uspješne u EU, plus maržu od 1,5 postotnih bodova. Europska Komisija je u svojoj ocjeni koristila Finsku, Francusku i Grčku, dajući referentnu vrijednost od 4,9 posto. Zemlje s 1,5 postotnih bodova ispod 12-mjesečne prosječne stope inflacije EU-a smatraju se izvanrednim vrijednostima i isključene su iz ove referentne vrijednosti. Isključeni su Malta i Portugal, koji imaju stopu 2,2 odnosno 1,7 postotnih bodova nižu od prosjeka EU od 4,4 posto.
Potrebno je da zemlje imaju dugoročne kamatne stope ispod istih najuspješnijih, plus maržu od 2 postotna boda, što daje referentnu vrijednost od 2,6 posto. Također moraju pokazati relativnu stabilnost tečaja i pridržavati se Europskog tečajnog mehanizma II bloka dvije godine, a pritom ne ulaziti u procedure prekomjernog deficita. Također zemlje moraju zakonski jamčiti neovisnost svoje središnje banke i zabraniti monetarno financiranje. Kako bi omjer duga i BDP-a dugotrajno padao, Hrvatska mora provesti fiskalne reforme koje zahtijeva plan oporavka EU-a, napisano je u izvješću Europske centralne banke, te ona poziva da se "gospodarske politike usmjere na stabilnost i opsežne strukturne reforme".
Očekuje se da će Vlade zemalja članica EU-a tu odluku o uvođenju eura u Hrvatsku od početka 2023.formalizirati 12. srpnja, nakon što čelnici EU-a daju svoje političko priznanje na summitu u lipnju, a Europski parlament zaključak potpiše.
M. Zouhar Zec
Post je objavljen 15.06.2022. u 12:40 sati.