KOLIČINA HRANE IMA, ALI KRIZA JE UZROKOVANA UPRAVLJANJEM
Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), u svijetu je 2019. godini proizvedeno 9,35 milijardi tona primarnih usjeva, u što ulaze žitarice, šećerni usjevi, povrće, uljarice, voće, korijenje i gomolji.
Podatak je to, kao i ostali podaci koji slijede , iz teksta koji je 29. svibnja objavila Al Jazzera na internet stranicama, autora Abdelhafeza Elsawia,
Na nivou svjetskih regija, mapa proizvodnje pokazuje da Azija prednjači među regijama u svijetu i čini blizu 50 posto proizvodnje primarnih kultura, čiji je udio u proizvodnji dostigao 4,6 milijardi tona. Zatim slijedi Amerika sa manjim udjelom i velikom razlikom od 2,5 milijardi tona, potom dolazi Evropa sa udjelom od 1,1 milijardu tona primarnih kultura, nakon nje Afrika sa 946 miliona tona, a na dnu liste su zemlje Oceanije s udjelom u proizvodnji od 91 milion tona.
Ali ako pređemo na udio država u proizvodnji primarnih poljoprivrednih kultura, na vrhu liste ćemo naći Kinu, a zatim Indiju, što je sasvim normalno zbog dvije važne stvari: veliko geografsko područje koje zauzimaju dvije zemlje i broj stanovnika. Neki te dvije zemlje metaforički nazivaju “kontinentom”.
Izvoz hrane širom svijeta u 2019. godini bio je vrijedan oko 1,83 triliona dolara, a na vrhu ljestvice izvoza nalazili su se voće i povrće prema vrijednosti, koji je dostigao 274 milijarde dolara, zatim žitarice s 193 milijarde dolara, nakon toga meso s 155 milijardi dolara, potom pića s 114 milijardi dolara, zatim mliječni proizvodi i jaja s 84 milijarde dolara, ulja i masti s 81 milijardu dolara, te šećer i med sa 41 milijardu dolara.
Što se tiče geografskih oblasti ( kao vrsta administrativne jedinice) na svjetskom nivou, najveći izvoz te godine ostvarila je Evropa u vrijednosti od 593 milijarde dolara, zatim Amerika s 369 milijardi dolara, nakon toga Azija s 309 milijardi dolara, zatim Okeanija s 56,6 milijardi dolara, dok je na dnu liste bila Afrika s 52,7 milijardi dolara.
Što se tiče učinka zemalja u izvozu hrane, u svijetu prednjači Amerika s 120 milijardi dolara, zatim Holandija s 82 milijarde dolara, potom Kina s 80 milijardi dolara, nakon nje Njemačka s 68 milijardi dolara, te Brazil s 67 milijardi dolara. Može se primijetiti da su na listi deset najvećih izvoznika hrane sve evropske države.
Kada je riječ o uvozu hrane na svjetskom nivou, primjećujemo da je Evropa također bila na vrhu liste regija u svijetu po uvozu hrane u 2019. godini, čija je vrijednost iznosila 560 milijardi dolara, zatim Azija s 485 milijardi dolara, nakon toga Amerika s 264 milijarde dolara, Afrika s 80 milijardi dolara, te Okeanija s 20 milijardi dolara.
Kada je riječ o uvoz hrane na nivou država, Kina se nalazi u vrhu zemalja uvoznica ostvarujući uvoz vrijedan 170 milijardi dolara, zatim slijedi Amerika s 151 milijardom dolara, nakon nje Njemačka s 82 milijarde dolara, Japan s 60,7 milijardi dolara, potom Holandija s 60,1 milijardu dolara. Na listi prvih deset zemalja uvoznica hrane primjećujemo uglavnom evropske zemlje, izuzev Kine, Amerike, Japana i Kanade.
Prijetnje globalnoj sigurnosti hrane dolaze zbog načina upravljanja krizom, a ne u smislu količine hrane. Rusija je ograničila izvoz žitarica od izbijanja rata, što je u velikoj mjeri doprinijelo povećanju cijena hrane na svjetskom tržištu, a do istog rezultata su dovela i ograničenja koja je rat nametnuo ukrajinskom izvozu ulja i žitarica.
Polinezija „mnogo otoka” (uključujući Novi Zeland),
Melanezija „crno otočje” (uključujući Novu Gvineju),
Mikronezija „sitno otočje”.
Oceaniji u širem smislu pripada i kontinent Australija i često se navodi pod nazivom „Australija i Oceanija”. Malajsko otočje vrlo se rijetko svrstava u Oceaniju.
Izvor Wikipedia
Post je objavljen 03.06.2022. u 09:59 sati.