Pregled posta

EUROPSKA CENTRALNA BANKA O NAPRETKU ZA USVAJANJE EURA - 1.6. 2022.

"HRVATSKA BI IMALA KORISTI OD OPSEŽNIH STRUKTURNIH REFORMI"

PRENOSIM DIO IZVJEŠĆA EUROPSKE CENTRALNE BANKE, od 1. lipnja 2022. , O NAPRETKU ZEMALJA EU PREMA USVAJANJU EURO VALUTE , A RIJEČ JE I O HRVATSKOJ !

U izvješću, koje se izdaje svake dvije godine, ocjenjuje se napredak prema uvođenju eura u sedam zemalja EU koje još nisu uvele euro: Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.Izvješće uključuje dublju procjenu Hrvatske, koja je najavila svoju namjeru da uvede euro 1. siječnja 2023. Bugarska i Hrvatska pridružile su se mehanizmu tečaja (ERM II) i bankarskoj uniji 10. srpnja 2020. godine.
Kriza s korona virusom (COVID-19) dovela je do značajnog pada gospodarske aktivnosti u 2020., od čega su se sve zemlje koje se ispituju snažno oporavile. Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. utjecala je na rast, a inflacija je porasla u svim procijenjenim zemljama. Međutim, prerano je donositi čvrste zaključke o tome kako će to utjecati na putove konvergencije. Procjena konvergencije usmjerena na budućnost okružena je visokom nesigurnošću, a puni učinak može se ocijeniti samo naknadno.

Što se tiče kriterija stabilnosti cijena, samo su Hrvatska i Švedska zabilježile stope inflacije ispod ili znatno ispod referentne vrijednosti od 4,9%. Ova referentna stopa temelji se na prosječnim podacima o inflaciji zabilježenim u tri najuspješnije zemlje tijekom posljednjih 12 mjeseci – Finskoj, Francuskoj i Grčkoj (nakon isključivanja odstupanja: Malte i Portugala). U pet drugih procijenjenih zemalja – Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – stope inflacije bile su znatno iznad referentne vrijednosti tijekom posljednjih 12 mjeseci, kao što je bio slučaj i u Izvješću o konvergenciji za 2020.
Što se tiče fiskalnih kriterija, u vrijeme objave izvješća samo je Rumunjska podvrgnuta postupku u slučaju prekomjernog deficita (pokrenut u travnju 2020.). Iako su još tri zemlje koje se ispituju – Bugarska, Češka i Mađarska – premašile referentnu vrijednost deficita od 3% BDP-a u 2021., nisu otvorene nove procedure za prekomjerni deficit.
Nakon naglog povećanja u 2020. nakon krize COVID-19, proračunski deficiti ostali su povišeni u svim zemljama 2021. osim u Švedskoj. U usporedbi s 2020., proračunska salda poboljšana su u svim zemljama koje se pregledavaju u 2021. osim Bugarske i Češke. Prema Ekonomskoj prognozi Europske komisije za proljeće 2022., očekuje se pad omjera deficita i BDP-a u većini zemalja 2022. i 2023. Ipak, očekuje se da će premašiti referentnu vrijednost 2023. u Češkoj Republici, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

Omjer državnog duga u BDP-u bio je između 20% i 40% u Bugarskoj i Švedskoj 2021. godine i dosegao je između 40% i 60% u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok su omjeri duga u Hrvatskoj i Mađarskoj bili iznad 60 % referentna vrijednost.
Očekuje se da će se u 2022. i 2023. omjer državnog duga smanjiti u četiri zemlje kao rezultat poboljšanja gospodarske aktivnosti i postupnog ukidanja fiskalnih mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju COVID-19, dok se očekuje da će proračunski saldo biti opterećen novim mjerama poduzetim kao odgovor na visoke cijene energenata i rusko-ukrajinski rat.
Što se tiče kriterija deviznog tečaja, bugarski lev i hrvatska kuna sudjelovali su u ERM II veći dio dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. po središnjim tečajevima od 1,95583 leva za euro odnosno 7,53450 kuna za euro . Tečaj hrvatske kune pokazao je nizak stupanj volatilnosti i trgovao se blizu središnjeg tečaja. Bugarski lev nije odstupio od svog središnjeg tečaja. Osim rumunjskog leva, tečajevi valuta koje ne sudjeluju u ERM II pokazali su relativno visok stupanj volatilnosti.
S obzirom na konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa, najniže 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj. S 2,5% Češka je bila nešto ispod referentne vrijednosti od 2,6%. Dvije promatrane zemlje – Mađarska i Poljska – zabilježile su 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope iznad referentne vrijednosti, dok je u Rumunjskoj 12-mjesečna prosječna dugoročna kamatna stopa bila znatno iznad referentne vrijednosti.
Snaga institucionalnog okruženja važan je čimbenik u održivosti konvergencije tijekom vremena. Osim u Švedskoj, kvaliteta institucija i upravljanja u analiziranim zemljama je relativno slaba. Kada je riječ o pravnoj konvergenciji, Hrvatska je jedina ispitana država u kojoj je pravni okvir u potpunosti usklađen sa zahtjevima za uvođenje eura prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europska središnja banka (Statut ESCB-a).

Hrvatska
Procjena ESB-a zaključuje da je Hrvatska unutar referentnih vrijednosti kriterija konvergencije.

Stabilnost cijena
U travnju 2022. 12-mjesečna prosječna stopa HICP inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,7%, odnosno ispod referentne vrijednosti od 4,9%. Očekuje se da će se ova stopa postupno povećavati tijekom sljedećih mjeseci, uglavnom potaknuta višim cijenama roba, sve većim pritiscima na cijene i daljnjim pogoršanjem uskih grla u opskrbi kao rezultatom rusko-ukrajinskog rata.
Gledajući unaprijed, postoji zabrinutost oko toga je li konvergencija inflacije dugoročno održiva u Hrvatskoj. Kako bi se spriječilo nagomilavanje pretjeranih cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama.

Omjeri deficita i duga opće države
Proračunska bilanca Hrvatske opće države bila je nešto ispod referentne vrijednosti deficita od 3% BDP-a u 2021., dok je njezin udio duga bio iznad 60% referentne vrijednosti BDP-a, ali je pao u odnosu na prethodnu godinu. Omjer deficita iznosio je 2,9% BDP-a u 2021. godini, što ispunjava kriterij deficita. Omjer duga iznosio je 79,8% BDP-a u 2021. godini, što je pad u odnosu na vrhunac od 87,3% BDP-a u 2020. Ovaj snažan pad omjera duga osigurao je ispunjenje kriterija duga.

Tečaj
Hrvatska kuna uključena je u ERM II 10. srpnja 2020. po središnjem tečaju od 7,53450 kuna za euro sa standardnim rasponom fluktuacije od ±15%. Tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. tečaj je pokazao nizak stupanj volatilnosti, a kunom se trgovalo blizu središnjeg tečaja.

Dugoročne kamate
U referentnom razdoblju od svibnja 2021. do travnja 2022. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj u prosjeku su iznosile 0,8%, što je ispod referentne vrijednosti od 2,6% za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj su se smanjile od 2012. godine, s 12-mjesečnim prosječnim stopama s nešto ispod 7% na ispod 1%.

Održiva konvergencija
Hrvatska bi imala koristi od ekonomskih politika usmjerenih na stabilnost i opsežnih strukturnih reformi. Europska komisija je 2022. zaključila da su se makroekonomske neravnoteže koje je zemlja suočavala nastavile popuštati 2021., vraćajući se na svoje povoljne trendove prije pandemije. Strukturne reforme pomogle bi Hrvatskoj poboljšati svoje institucionalno i poslovno okruženje, potaknuti konkurenciju i učiniti svoju javnu upravu i pravosudni sustav učinkovitijima.
U listopadu 2020. ESB je postao odgovoran za izravan nadzor osam značajnih institucija i nadzor nad 15 manje značajnih institucija u Hrvatskoj.