AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 26.02.2023.

STANJE POLJOPRIVREDE 2021. GODINE – PUBLIKACIJA MINISTARSTVA

NAJVIŠE RASLE CIJENA GNOJIVA - ZA 66,4 %,
STOČNE HRANE 28,5 % I ENERGIJE I MAZIVA ZA 19,9%


Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine objavljuje GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE. A ovdje, UKRATKO ĆU PRENIJETI SAMO NEKE PODATKE ZA NEKE KULTURE IZ GODIŠNJEG IZVJEŠĆA ZA 2021. GODINU koje je objavljeno 2022. u mjesecu prosincu. Ta publikacija na 168 stranica sadrži pregled statističkih podataka državnog zavoda za statistiku, a ti podaci daju sliku stanja poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj u 2021. godini. No tu nisu ipak samo šturi podaci, tu se navode i one relevantne riječi povezane s brojkama i sadržajem koje opisuju stanja koje se pod znakom pitanja u javnosti propitkuju i o kojima se raspravlja a to je dostatnost i ne dostatnost proizvodnje te uvoz i izvoz roba.
Publikacija obiluje velikim brojem podataka i tablica i veoma je informativna, uzimajući u obzir da je poljoprivreda široko područje u koje ulazi i područje šumarstva, lova i ribolova.
U publikaciji je :
POPIS PROPISA I DRUGIH AKATA U SEKTORU POLJOPRIVREDE DONESENIH U 2021. GODINI. VELIKI JE broj tablica, a nabrojiti ću samo neke, a uz to ispisujem i broj tablice kao argument da je tablica u publikaciji zaista i izvedena. Evo nekih:
Tablica 92. Rang lista najvažnijih zemalja u poljoprivredno-prehrambenoj razmjeni Hrvatske u 2021. prema zemlji uvoza
Tablica 87. Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, Tablica 84. Veleprodajne cijene pilećeg mesa i konzumnih jaja, bez PDV-a , Tablica 83. Otkupne cijene janjećih trupova, bez PDV-a, Tablica 73 . Otkupne cijene žive stoke, bez PDV-a, Tablica 70. Veleprodajne cijene maslinovog ulja, Tablica 69. Veleprodajne cijene voća, Tablica 67. Veleprodajne cijene povrća,
Tablica 64. Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (%),Tablica 57. Usporedba bruto domaćeg proizvoda Hrvatske i država članica Europske unije te udio u BDP-u Europske unije, Tablica 51. Ostvarena sredstva od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, prikaz ostvarenih sredstava po svim ranije sklopljenim ugovorima ,
Tablica 48. Površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za koje su izdane suglasnosti na programe raspolaganja po vrstama raspolaganja
Tablica 46. Broj proizvođačkih organizacija po županijama u 2021. godini,
Tablica 45. Broj proizvođačkih organizacija po sektorima u 2021. godini, Tablica 27. Rang-lista 10 država prema ostvarenom suficitu/deficitu u hrvatskoj poljoprivrednoj razmjeni u 2021. itd. itd. M. Zouhar Zec

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže u predgovoru da je „ ukupna robna razmjena dobara i usluga u 2021. povećana u odnosu na 2020. godinu, iako Hrvatska bilježi deficit vanjskotrgovinske razmjene, a pokrivenost uvoza izvozom u 2021. godini je bila 64,7%.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi u ukupnoj vanjsko-trgovinskoj razmjeni sudjelovali su s 14,2%.
Rast cijena poljoprivrednih proizvoda uzrokovan je različitim čimbenicima, među kojima je najvažnije povećanje cijena poljoprivrednih inputa u 2021. godini , što je prosječno iznosilo 20,4% u odnosu na 2020. godinu.
Najviše su rasle, cijene gnojiva 66,4%, zatim stočne hrane za 28,5% te energije i maziva za 19,9%.
Glavni faktori rasta BDP-a u 2021. bili su rast bruto investicija u fiksni kapital od 4,7%, rast potrošnje kućanstva od 9,9% te rast izvoza roba i usluga od 36,4%. Istovremeno, uvoz roba i usluga povećan je za 17,6% „ – samo su neke formulacije i podaci iz uvoda Izvješća za stanje poljoprivrede za 2021. godinu mistrice Vučković.
Publikacija GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE 2021. je izdana u prosincu 2022. Glavni urednik je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, a u ulozi izdavača je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.



Publikacija se može vidjeti na Internet stranicama Ministarstva poljoprivrede na linku :
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2122022ZelenoIzvjesce_2021.pdf


KRUMPIR
Krumpir Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji krumpira. U 2020. godini samodostatnost krumpira iznosila je 71,9%. Ukupna proizvodnja krumpira u 2021. godini odvijala se na 8.786 ha s prosječnim prinosom od 14,5 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 127.826 t. Svi ovi pokazatelji bili su niži od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.-2020. Na prinos i kvalitetu krumpira u 2021. nepovoljno je utjecala ljetna suša.

POVRĆE
U 2021. godini proizvedeno je ukupno 201,8 tisuća tona povrća. Najzastupljenije povrtne vrste bile su slijedeće : kupus 16,2% od ukupne proizvodnje povrća, rajčica 13,2%, lubenice i dinje 11,6%,
luk i češnjak 11,5% , paprika 8,5%.
Na urod povrća negativno je utjecala ljetna suša. U usporedbi s prethodnom godinom, proizvodnja povrća bila je za 14% manja, čemu je najviše doprinijela manja proizvodnja rajčica za čak 13,5 tisuća tona, kupusa za 4,5 tisuća tona i mrkve za 3,5 tisuća tona.
Uvjeti proizvodnje bili su povoljni za uzgoj lubenica te je proizvodnja dinja i lubenica bila za 4,8 tisuća tona veća nego u 2020. godini, ali je to i dalje ispod prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.- 2020.
U proizvodnji povrća značajan dio proizvodnje i to 83,5% u 2021. godini zauzima intenzivna proizvodnja namijenjena prodaji na tržištu, dok se preostale količine proizvedu u povrtnjacima.
Površine namijenjene intenzivnoj proizvodnji povrća u promatranom razdoblju od 2016. godine bile su najmanje upravo 2021. godine i to 8.398 ha, uz ostvarenu proizvodnju povrća od 168,6 tisuća tona.
Suhe mahunarke U 2020. godini samodostatnost suhih mahunarki iznosila je 36,3%. Za proizvodnju suhih mahunarki u 2021. godini korištena je površina od 2.055 hektara te je proizvedeno ukupno 3.711 tona s prosječnim prinosom od 1,8 t/ha. U odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja od 2016. do 2020. godine, sjetvene površine u 2021. bile su manje za 16,8%, a proizvodnja za 14,4%. Najzastupljenije suhe mahunarke su stočni grašak što je u postotku 62,8% proizvodnje u 2021. i grah kojeg je bilo 28,6%.

Aranžirano voće.Fotka mzz

VOĆE
Proizvodnja voća kretala se u razdoblju 2016.-2021. između 112,7 tisuća tona godine 2017. godine i 181,6 tisuća tona godine 2018. godine. Kao i kod povrća, u proizvodnji voća bilježe se velike oscilacije u proizvodnji.
U strukturi proizvodnje voća dominiraju jabuke 45,3% od ukupno proizvedenih količina, i mandarine 29,1%. Od ostalih vrsta voća veći značaj ima proizvodnja šljiva, s udjelom od 7,0% u promatranom razdoblju. U 2020. godini samodostatnost u proizvodnji voća iznosila je 44,7% svih potreba domaćeg tržišta. ( Samodostatnost za 2021. se ne ističe)
Samodostatnost u 2020 godini dostignuta je jedino u proizvodnji trešanja i višanja.
Proizvodnja jabuka i mandarina je blizu razine samodostatnosti.

TOV GOVEDA I PROIZVODNJA MLIJEKA
- Uvoz je značajno nadmašivao izvoz
Ukupan broj goveda u 2021. godini iznosio je 427,6 tisuća grla. U odnosu na prethodnu godinu povećan je za 1,1%. Na hrvatskim farmama najzastupljenija je simentalska pasmina i za proizvodnju mlijeka i mesa
U ukupnom broju krava,( broj se ne navodi ) simentalska pasmina čini 57,4%, holstein pasmina 21,5%, smeđa s 2,1%, križanci s 9,3%, a ostale pasmine s 12,3%. Udio ostalih krava se povećava, s najvećim udjelom u broju krava mesnih pasmina. U razdoblju od 2016. godine rastao je i uvoz i izvoz goveda, pri čemu je uvoz uvijek značajno nadmašivao izvoz, a u 2021. godini za 89,7 tisuća grla. U strukturi uvoza živih goveda najveći udio čine goveda za tov od 80 do 160 kg, a u strukturi izvoza goveda za klanje težine iznad 300 kg. Promatrano u odnosu na 2020. godinu, vrijednost uvoza živih goveda povećala se za 23%, dok se vrijednost izvoza živih goveda povećala za 53,3%.
Cijene mliječnih proizvoda u prvoj polovici 2021. godine bile su na jednakim ili nižim cjenovnim razinama u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini. Međutim, u drugom dijelu godine uslijedio je porast, da bi cijene sira edama i goude dosegnule u prosincu najvišu vrijednost u pet godina, a u odnosu na cijene s kraja 2020. godine bile su više za 14 odnosno 20%, dok su cijene za maslac u pakiranju od 250 g u istom mjesecu bile više za 30%.

PROIZVODNJA GOVEĐEG MESA I CIJENA
Samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa u 2020. godini iznosila je 70,5%. Proizvodnja goveđeg mesa u ukupnoj proizvodnji mesa u Hrvatskoj zastupljena je s približno 17%. U 2021. godini proizvedeno je 45,5 tisuća goveđeg mesa. Razvrstano je ukupno 170,8 tisuća goveđih trupova ukupne mase 43 tisuće tona. To je otprilike na razini iz 2020. godine, ali i dosta niže od ostvarenoga u ranijim godinama iz razdoblja 2016.-2019. što je bilo između 182,5 i 190 tisuća trupova .
Tijekom 2021. godine ostvaren je neto uvoz svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa u visini 15,8 tisuća tona te 4,3 tisuće tona smrznutog goveđeg mesa. U vanjskotrgovinskoj razmjeni goveđeg mesa u odnosu na 2020. godinu, vrijednost uvoza povećana je za 36,1%, a povećana je i vrijednost izvoza za 18,5%.
Godišnja prosječna otkupna cijena hladnih trupova goveda AR3, a to su trupovi mladih bikova starosti od 12 do 24 mjeseca, iznosila je 27,42 kn/kg i u odnosu na 2020. zabilježen je porast cijene od 8,8%.
Iako je 2021. započela s cijenom 24,00 kn/kg hladnoga trupa, odmah u drugom tjednu 2021. kreće porast cijena koji traje kroz cijelu godinu i završava s visokih 30,16 kn/kg. Detaljni podaci su u tablici.

MUZNE KRAVE I MLIJEKO
Broj muznih krava i njihov udio u ukupnom broju goveda smanjivao se u razdoblju od 2016. do 2021. godine. U 2021. godini bilo je 102,3 tisuće muznih krava, koje su u ukupnom broju goveda činile 24%. Usporedo sa smanjenjem broja muznih krava opada i ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka, koja je u 2021. godini iznosila 511 milijuna litara, što je za 12% manje nego u 2020. godini.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA
Zadnjih desetak godina izražen je rast udjela površina pod ekološkom proizvodnjom. Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u 2021. godini bila je 122 tisuće hektara, što čini 8,3% od ukupno korištenih poljoprivrednih površina. Prema strukturi biljne proizvodnje u ekološkoj proizvodnji najzastupljeniji su trajni travnjaci s 53.942 hektara (44,3%), slijede oranice s površinom od 51.270 ha (42,1%) te trajni nasadi s 16.712 hektara (13,7%).

PROIZVODNJA MEDA
Procjenjuje se da je proizvodnja meda u 2021. godini iznosila 4.417 tona, što je za 15% manje nego u 2020. godini. Samodostatnost u proizvodnji meda u 2020. godini bila je 80%. Neto uvoz meda u 2021. godini iznosio je 1.819 tona. Plasman meda na tržište ovisi o veličini pčelarskog gospodarstva. Pčelari s manjim brojem košnica dominantno prodaju med jednim od oblika izravne prodaje na mjestu proizvodnje ili na lokalnim tržnicama. Kroz izravnu prodaju pčelinje proizvode plasira oko 3/4 pčelara, dok u prodaji na veliko sudjeluje 1/4 pčelara. Prodaju u trgovačkim lancima i supermarketima pokrivaju veliki dobavljači i pakireri meda. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj su registrirana 23 otkupljivača/pakirera meda.

DUHAN
U 2021. godini proizvedeno je 7.384 t duhana na površini od 3.488 ha. U odnosu na prethodnu 2020. godinu zabilježen je rast žetvene površine uzgoja duhana za 2% te proizvodnje duhana za 4,2%. Ostvareni prinos duhana u 2021. godini (2,1 t/ha) kreće se u granicama višegodišnjeg prosjeka. Najzastupljenija sorta duhana je Virginia s oko 90% zastupljenosti, a u manjim količinama proizvodi se duhan sorte Burley.

DRŽAVNE POTPORE
Ministarstvo poljoprivrede nadležno je tijelo za državne potpore u području poljoprivrede, na temelju članka 37. Zakona o poljoprivredi.
Državna potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju dodjeljuje se u skladu s pravilima Europske unije o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju:
- Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013
- Smjernicama Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te ruralnim područjima za razdoblje 2014. - 2020.
- Uredbom Komisije (EU) br. 702/2014.
Državne potpore u sektoru poljoprivrede, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, uključuju i preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda. Međutim, državne potpore za preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, osim navedenom legislativom, regulirane su i općim pravilima o državnim potporama koje su u nadležnosti Ministarstva financija.
U 2021. godini potpore su dodjeljivane temeljem 160 programa potpora male vrijednosti i 20 programa državne potpore čiji davatelji su Ministarstvo poljoprivrede, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo branitelja, HBOR, HAMAG-BICRO.
U 2021. godini po svim programima (potpore male vrijednosti i državne potpore) za sektor poljoprivrede ukupno je dodijeljeno 284 milijun kuna. Na razini lokalne i regionalne samouprave
- županije su u 2021. godini dodijelile državne potpore u iznosu 40.527.005,40 kuna,
- općine su dodijelile državne potpore u iznosu od 8.949.740,06 kuna,
- gradovi su dodijelili državne potpore u iznosu od 17.486.240,13 kuna. Dio državnih potpora u poljoprivredi dodijeljen je i putem Ministarstva hrvatskih branitelja, u ukupnom iznosu od 2.074.904,64 kuna.

PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE
U Hrvatskoj u 2021. godini ukupno djeluje 21 priznata proizvođačka organizacija iz devet sektora koje okupljaju oko 700 članova. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u devet županija i Gradu Zagrebu smještenih u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U 2021. godini priznate su tri proizvođačke organizacije: 1. PO PZ VARAŽDINSKO POVRĆE (sektor drugi proizvodi – krumpir)
2. PO PZ TRS (sektor vina) 3. PO DOMAĆE VOĆE d.o.o. (sektor voća i povrća).
U 2021. godini ukinute su dvije proizvođačke organizacije: - PO ECOGOS d.o.o. (sektor voća i povrća) - PO KLASTER PČELARA PODRAVINA (sektor pčelarskih proizvoda) M.Zouhar Zec



Bongovilija .Fotka mzz

petak, 24.02.2023.

GDJE JE KRAJ POSKUPLJENJIMA?

MINISTAR MOŽE UTIJECATI NA ODLUKE DOBAVLJAČA !

Ministar dr.Davor Filipović ocijenio je 23. veljače da pojedina obrazloženja o najavljenim poskupljenjima djeluju "pomalo bizarno". Poskupljenja će to biti od trgovačkih lanaca koji nisu iskazali volju za suradnju s Ministarstvom gospodarstva i željom da se njihove cijene nađu u aplikaciji Kretanja cijena, a najavili su ovih dana poskupljenja koja će uslijediti već od ožujka mjeseca. Ministar gospodarstva rekao je i „ da će se prilikom donošenja paketa mjera za razdoblje od 1. travnja uzeti u obzir i dosadašnje ponašanje pojedinih subjekata“. No zar je to dovoljno što će od 1. travnja ministar i Vlada napraviti novu listu subjekata koji će - recimo to tako - imati drugačiji tretman u solidarnom postupanju nego do sada? Samo to je previše blaga mjera - jer dobavljači imaju atak na dobit koju im stvaraju potrošaći. Strani trgovački lanci prehrambenih namirnica koji posluju
u Hrvatskoj najavili su poskupljenje svojih brendova od 10 posto.

ZAR JE UISTINU POSKUPLJENJE SIGURNO ?
'Poskupljenje je sigurno i na to treba računati. Vi ne možete inflaciju zaustaviti, to je isto kao da pokušavate zaustavljati plimu. Plima kada dođe, ona dolazi i nemate tu snagu da je zaustavite, ista je stvar s inflacijom – ona pokriva sve.', rekao je 20. ožujka za RTL Branko Roglić, vlasnik grupacije Orbico. Govorioi je u želji da predstavi i objani poskupljenje
Pojedini veliki dobavljači najavili su trgovcima nove cjenike za niz proizvoda, uglavnom uvoznih, što znači da će trgovci morati korigirati maloprodajne cijene i da od 1. ožujka, čini se slijedi novi skok cijena dijela artikala, minimalno od deset, a moguće i više posto. Ministar financija RH Marko Primorac je rekao da "nije siguran" kako bi uopće komentirao takve najave o podizanju cijena. Rekao je da rast cijena na godišnjoj razini usporava, pa se inflacija nakon 13,5 posto u studenom 2022. smanjila na 13,1 posto u prosincu prošle godine, dok je u siječnju 2023. iznosila 12,7 posto. Trend cijena je silazan, što je realno i za očekivati jer su cijene energenata i na nivou EU stabilizirane. A da troškove energenata lakše podnose i velikim i malim potrošačima cijene energenata su korigirane s nivoa Odluke Vlade RH.

Gospođa koja je prozvana stručnjakinjom za prehrambenu industriju i poljoprivredu, a koja u medijima dobiva vrlo mnogo prostora, sve je više zagovarateljica dobavljača. Na pitanje zašto bi trebalo doći do povećanja cijena rekla je 22. veljače u Dnevniku HRT-a da to ovisi o tome kada su proizvođači kupovali sirovine za svoje proizvode. Rekla je dalje da su proizvođačke cijene, odnosno ulazni troškovi visoki, da su viši nego cijene u trgovinama….. ali gospođa je uglavnom sada na kraju veljače 2023. istakala vodu na mlin koji ima veze samo s opravdanjem poskupljenja, bez ikakvih brojki i relevantnih dokaza. No da s cijenama koje nemaju pravu osnovu za rast nešto ipak nije u redu govore i
gosti, konkretno iz Njemačke i Francuske koji kažu da su prehrambene namirnice u Hrvatskoj znatno skuplje nego u tim zemljama, iako, uspoređuju oni, u te su dvije zemlje plaće znatno više nego u Hrvatskoj.

GDJE JE KRAJ POSKUPLJENJIMA?
No gdje je kraj željama za nametanjem poskupljenja? Tko su ljudi koji te želje generiraju. Kolika je moć dobavljača? U javnosti se čuju informacije da dobavljači kažu da će do poskupljenja veoma sigurno doći. Dobavljači kažu? Ali koji dobavljači? Koliko je njih koji orkestrirano najavljuju i nameću poskupljenja? Možda među nekim brojem njih postoji dogovor o poskupljenju? Možda taj test prije svega nameću gospodarstvu Hrvatske, jer udruženi su moćni. Dobavljače ne zanimaju statistike cijena uspoređene s vremenima danima i mjesecima, dobavljače interesira dobit, a ta dobit statistički podiže inflaciju prehrambenih proizvoda. To je činjenica!
O dobavljačima potrošači ne znaju gotovo ništa. U trgovinama nema reda te u mnogima, to bi se moglo istraživati, kupac ne može ni pročitati odakle je voće ili povrće koje mu je ponuđeno na kupnju. Dakako da to kupac želi znati kada vidi na polici, izvan sezone, veoma lijepu papriku i žutu i zelenu i crvenu, grožđe, breske itd.
Bez sumnje ministar gospodarstva RH trebao bi proaktivno o cijelom lancu dobavljanja robe i nekim dobavljačima saznati znatno više. Jer to je put do stabiliziranja cijena. I života bez visoke inflacije posebno u prehrambenim artiklima na koje odlazi najveći dio dohotka i kućnog budžeta i svakog pojedinca i svake obitelji.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 23.02.2023.

CJELODNEVNA ŠKOLA - NAJPRIJE EKSPERIMENTALNO

RADITI DODATNO NA POBOLJŠANJU ZNANJA UČENIKA

Ministar znanosti i obrazovanja dr. Radovan Fuchs najavio je skoro raspisivanje javnog poziva za 50 škola koje bi trebale sudjelovati u eksperimentalnoj primjeni cjelodnevne škole. On vjeruje da će interes biti velik.
Ministar je rekao da će to napraviti tako da odabir uključuje i škole iz većih urbanih središta kao i škole koje su izvan toga. Eksperiment će trajati četiri godine, a svake godine provodit će analize i vidjeti rezultate takve eksperimentalne primjene da bi se za četiri godine moglo eventualno nešto mijenjati da bi program bio još bolji. Ministar je dodao da je to dovoljno dug period da se mogu donositi valjani zaključci.

Nakon toga, školske godine 2027./2028. krenula bi primjena cjelodnevne škole na razini Hrvatske, nakon što sve škole prijeđu na rad u jednoj smjeni i zadovolje se svi oni uvjeti koji su potrebni da bi se mogla primijeniti cjelodnevna nastava, a to uključuje i kuhinju i infrastrukturu.

"Jedan od glavnih ciljeva ovakve koncepcije da će učenici u okviru onog obaveznog dijela trajanja škole, do 14 ili 15 sati će imati jedan definiran period i prostor gdje će raditi dodatno na poboljšanju svojih znanja i kompetencija i utvrđivanja onoga što su učili", istaknuo je Fuchs.
"Domaća zadaća koja se daje učenicima da još jedanput ponove ili napišu nešto da bi utvrdili gradivo sada se prebacuje u školu i širina tog dijela obuhvata rada s učenicima može biti u grupama, može biti pojedinačno, mogu učitelji ponavljati određene lekcije za koje misle da djeca nisu dobro usvojila", pojasnio je.
"Mislimo da neće biti potrebe za instrukcijama i da će na taj način one biti riješene, da ćemo polučiti bolje rezultate i da će sva djeca imati jednake mogućnosti tijekom školovanja", kazao je.
Dodao je da je dokazano da djeca iz obitelji s višim stupnjem obrazovanja postižu bolje rezultate, da djeca iz socijalnih struktura koje su nešto niže, postižu lošije rezultate.

"Na ovaj način zbog tih instrukcija, između ostaloga, mislimo da će ovo itekako pridonijeti da sva djeca imaju iste šanse", rekao je ministar znanosti i obrazovanja dr. Radovan Fuchs.

196. SJEDNICA VLADE

DOPUNJEN ZAKON O TRGOVINI SA 16 RADNIH NEDJELJA - OD 1. SRPNJA

Ministar dr. Davor Filipović rekao je na 196. sjednici Vlade RH 23. veljače da je aplikacija Kretanje cijena, koja je predstavljena 17. veljače, u pet dana svoga postojanja, do 22. veljače, imala 29.627 posjeta s različitih IP adresa.
Broj pregleda na aplikaciji govori o interesu za temu cijena prehrambenih namirnica koje se na aplikaciji mogu pratiti u tri trgovačka lanca Konzumu, KTC-u i Tommyu.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine radile 16 nedjelja u godini, a u ostale nedjelje trgovine bi bile zatvorene. Taj bi dopunjeni Zakon stupio na snagu 1. srpnja. "Od 118 tisuća radnika koji su zaposleni u trgovini 86 tisuća su žene i to su oni radnici na koje smo najprije mislili kada se krenulo u reguliranje rada nedjeljom", rekao je dr.Filipović, koji smatra da će svi trgovci i zaposlenici biti zadovoljni prijedlogom zakona. Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne, s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje. Distribucija tiska putem kioska, kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 sati do 13 sati. Rekao je i kako je od trgovačkih lanaca u zadnje vrijeme svašta doživio, no od nekih i vrhunsku korektnost, kao što su Konzum, KTC i Tommy.

Premijer RH Plenković izvijestio je da je u prvih 24 sata iskazan interes za ukupno 220 milijuna eura državnih obveznica. "Jako je dobar odaziv naših sugrađana što znači da smo poslali dobru poruku i za tržište kapitala i za bolje uvjete za naše građana, a u konačnici i za iskazivanje povjerenja u državu i njene javne financije“ rekao je premijer Plenković.


Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za potres te je rečeno da je ovoga tjedna održan sastanak potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i sisačko-moslavačkog župana Ivana Celjaka na kojem su analizirani razvojni projekti županije. Ministar i podpredsjednik Vlade Medved izvijestio je da su tom analizom obuhvaćeni projekti iz područja gospodarstva u vrijednosti 161 milijun eura, turizma u vrijednosti gotovo 42 milijuna eura, znanosti i obrazovanja u vrijednosti gotovo 65 milijuna eura, zdravstva u vrijednosti gotovo 38 milijuna eura, socijalne skrbi u vrijednosti više od 10 milijuna eura, te prometa poput izgradnje brzih cesta, obilaznica, mostova i rekonstrukcija postojećih prometnica.

Iz sredstava Fonda solidarnosti u ovom trenutku završena su 533 projekta. Radovi se provode na realizaciji 220 projekata na javnim zgradama i na 99 projekata cestovne i komunalne infrastrukture, čija je ukupna vrijednost 1,7 milijarde eura.
„Do danas je iz Fonda solidarnosti situirano zahtjeva za nadoknadu sredstava u ukupnoj vrijednosti od 450 milijuna eura, što znači da je pred nama za potrošiti još 553 milijuna eura u ova 4 mjeseca“, rekao je ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i rekao da je iz tih sredstava isplaćeno 306 milijuna eura, odnosno 31 posto.
„Učinit ćemo sve da do 30 lipnja ove godine potrošimo i realiziramo projekte koji se financiraju iz Fonda solidarnosti“, rekao je ministar Bačić.

Državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić izvijestio je o aktivnostima i mjerama potpore Ukrajini, te je rekao da Ukupna pomoć Hrvatske Ukrajini , kad se sve zbroji, prelazi iznos od 160 milijuna eura

Vlada je donijela Strateški plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Republike Hrvatske 2023.-2027., vrijednog 3,8 milijardi eura, a novom je uredbom i na ožujak produljila važenje nižih trošarina na benzin, dizel i lož ulje.
Kako je pojasnila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).
Hrvatska je, nakon opsežnih konzultacija i provedenog javnog savjetovanja, završnu verziju Strateškog plana ZPP-a uputila Europskoj komisiji, koja ga je odobrila 28. listopada 2022. podsjetila je Vučković, napominjući kako je usporedo proveden i postupak strateške procijene utjecaja na okoliš za što su dobivena odobrenja.

srijeda, 22.02.2023.

PJENUŠCI ZA ISPIJANJE UZ PLES !

ZASLUŽIO SAM!

Vrijeme je da građani Hrvatske upišu državne obveznice – komunicira premijer RH Plenković i ministar finacija RH Marko Primorac. Povoljno, uz 3,25 posto kamata na maksimalno vrijeme od dvije godine. Vrijeme upisa je počelo i traje do 1. ožujka, a u drugom krugu 3. ožujka 2023. upis će biti otvoren za institucionalne investitore i trajat će jedan dan. Minimalan iznis upisa za građane je 500 eura, a o maksimalnom iznosu se ne komunicira, kao da je to VIP informacija, nevažna ili nedostižna u sumi pa zato i nepotrebna.
Ciljani nominalni iznos izdanja s kojima izlazi država je milijarda eura, kao datum izdanja obveznice predviđen je 8. ožujka, a njezino je dospijeće dvije godine kasnije, 8. ožujka 2025. godine. Upis se obavlja u 500 poslovnica banaka - Erste&Steiermärkische banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke i Hrvatske poštanske banke. Online brošuru o obveznicama je objavila Hrvatska gospodarska komora.

A u okviru obnove objekata od potresa koji su se dogodili 22.ožujka i 29. prosinca 2020. ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je za državu neuobičajen proces- a taj je da će država isplaćivati na račune novac onim građanima koji žele sami obnavljati svoje objekte za stanovanje nastradale u potresu! Zanimljiva odluka proizašla je kao posljedica loše organizacije i odugovlaćenja u pripremi potrebnog zakonodavstva i potrebnih projekata u vezi s obnovom. A kakva će realizacija na terenu biti, nakon što građani dođu u posjed novca za obnovu koji će im uplatiti država, a to je zapravo novac iz EU, o tome će izvještaji biti pozorno zanimljivi.

Što se katastrofa tiče koje su zgrozile svijet, a to je potres u Turskoj i Siriji, s početka mjeseca veljače ove godine, te rat u Ukrajini kome se upravo bliži godina dana, otkako Rusija provodi svoju „ specijalnu vojnu operacijiu“ i anektira dio po dio Ukrajine, u Hrvatskoj su te teške opcije već apsolvirane. Domovinski rat je odavno završen, potres je također proživljen, a posljedice se na vrlo mnogo objekata, u nekoliko županija različitom dinamikom provode.

ZASLUŽIO SAM !
I onda ponekad treba uzeti malo oduška i reći – sada ću se proveseliti – zaslužio sam . A za to veselje, zbog osobnih dobrih odluka, izbor bi mogao pasti na pjenušce iz vinarije Josipović iz Požege. Obitelj 20 godina radi u vinogradima i na vinima različitih vrsta, a sada ima i dva pjenušca orginalnih naziva Tango i Jazz. Ne trebaju ženama večernje haljine ni muškarcima leptir kravate treba samo malo dobre energije i glazbe po vlastitom izboru i eventualno – neki novi model naočala. Pjenušci se mogu kupiti osim preko interneta, i u trgovinama Vrutka i Interšpara. Margareta Zouhar Zec




Pjenušac Tango

Pjenušac Tango je Pinot sivi ima crvenkastu boju, koja je naglašena maceracijom grožđa. Osim boje, ovim postupkom su u osnovno vino povučeni dodatni aromatski sastojci sorte.
Tango je, kažu majstori izrade, dugo ležao na kvascu što se očituje u kompleksnom i dugotrajnom okusu. Sadrži 13,0 % alkohola. I važno je reći Tango nikako nije lagani roze pjenušac. Ostatak sladora je 6 g/l i stoga se svrstava u brut kategoriju. Poželjno je poslužiti ga rashlađenog na 5 ÚC. Tango ima punoću i dobro tijelo, pa podnosi i „jača“ jela.(mzz)




Pjenušac Jazz je kombinacija Graševine i Rajnskoga rizlinga. To su tradicionalne domaće sorte, a drugačije su od Chardonnaya u kontekstu pjenušaca.

Jazz pjenušac je rađen po klasičnoj metodi vrenja u boci. Odležao je na kvascima dvije godine što mu daje zreo i bogat okus. Mjehurići su sitni i mnogobrojni te daju iznimnu svježinu ovom posebnom vinu. Jazz je pjenušac sa 6 – 8 g/l sladora što ga svrstava u kategoriju brut (suhi). Jazz kao aperitiv odličan je rashlađen na 5 ÚC. Dobro se slaže uz ribu, rižoto, piletinu, tjesteninu, plodove mora, ali i uz slatke stvari koje vole žene.(mzz)


Pjenušac Jazz

utorak, 21.02.2023.

JOE BIDEN STIGAO U POLJSKU

NAKON UKRAJINE - POLJSKA

Nakon što je oko pet sati proveo u Ukrajini, kamo je 20. veljače stigao iznenada, te u Kijevu sa predsjednikom Zelenskim prošetao gradom, a na snimkama šetnje čuju i sirene za uzbubu što Bidena nije uplašilo, nakon odlaska iz Kijeva predsjednik SAD-a Joe Biden otputovao je u Poljsku, gdje je stigao nešto prije 23 sata 20. veljače. Kako je prethodno najavljeno američki predsjednik bi u Poljskoj trebao boraviti dva dana.

Privatna televizija TVN24 je prenijela snimke snimljene ispred željezničke stanice u Pšemislu na jugu Poljske na kojima se vide brojna vozila, od kojih neka sa američkim registarskim oznakama, a nešto kasnije i snimak Bidena kako izlazi iz vlaka. Informacije su to s Al Jazerra Tv-a. (mzz)

ponedjeljak, 20.02.2023.

AMERIČKI PREDSJEDNIK IZNENADA POSJETIO KIJEV

PODRŠKA DEMOKRACIJI UKRAJINE

Američki predsjednik Joe Biden nenajavljeno je tijekom dana 20. veljače posjetio Kijev gdje se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, izvjestila je Al Jazeera TV.
Američki predsjednik je rekao da je cilj njegove posjete Kijevu, podrška Washingtona ukrajinskoj demokratiji, suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Prisjetio se i prvog razgovora s Zelenskim kada je počeo ruski napad na Ukrajinu. SAD je do sada Ukrajinu potpomogao sa 30 milijardi dolara, a u ovoj posjeti predsjednik Biden najavio je novi paket vojne pomoći od 500 milijuna dolara i najavio nove sankcije Rusiji.

Biden i Zelenski u Kijevu. Predsjednik SAD-a Joe Biden prvi puta je u Kijev stigao 20. veljače otkako Rusija ratuje na ukrajinskom teritoriju.


Nakon ove posjete američkog predsjednika građani Ukrajine će bez sumnje biti veoma ohrabreni. Vidljivo je to bilo i u kratkom pitanju reporterke Al Jazeera TV koje je uputila dvojici građana. Uz vidno raspoloženje jedan je rekao da to znači da će Ukrajina sasvim sigurno pobijediti Rusiju, dok je drugi odgovorio da je to što je američki predsjednik stigao u Kijev znak da je uz Kijev cijeli svijet i da će Rusija biti pobjeđena. (mzz)

nedjelja, 19.02.2023.

KONFERENCIJA O SIGURNOSTI U MUNCHENU 2023 POSVEĆENA UKRAJINI

STAV ZAPADA VOĐEN JE MEĐUNARODNIM PRAVOM

Forum za rasprave o međunarodnoj sigurnosnoj politici, 59. Münchenska konferencija o sigurnosti održana je od 17. do 19. veljače 2023. u hotelu Bayerischer Hof u Münchenu. Tijekom tri dana MSC 2023. bila je platforma za rasprave na visokoj razini o najvećim izazovima vanjske i sigurnosne politike našeg vremena. Gotovo godinu dana nakon početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, Konferencija pruža priliku za provjeru kohezije unutar Saveza i političke predanosti međunarodnom poretku temeljenom na pravilima.
Konferencija je okupila oko 450 donositelja odluka na visokoj razini i istaknutih kreatora javnog mnijenja iz cijelog svijeta – uključujući šefove država, ministre, čelnike međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija, kao i čelnike iz gospodarstva, medija, istraživanja i civilnog društva.

Sa Internet stranice Deutsche Welle prenosim nekoliko izjava u kontekstu sudjelovanja na konferenciji utjecajnih svjetskih političkih osoba koje su bili sudionici Münchenske konferencije o sigurnosti.

Kamala Haris podpredsjednica SAD

Na Münchenskoj konferenciji o sigurnosti potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris upozorila je Kinu da ne podržava Rusiju oružjem u ratu protiv Ukrajine. „To bi samo nagradilo agresiju“. U isto vrijeme, Harris je obnovia američku tvrdnju o vodstvu i odbacila izolacionistička razmišljanja. "Previše je toga na kocki", rekla je zamjenica američkog predsjednika Joea Bidena, potvrđujući predanost NATO-a pružanju pomoći.

Kineski diplomat Wang Yi optužio je SAD za agresivno ponašanje prema njegovoj zemlji. Problemi među državama ne bi se trebali rješavati pritiscima ili jednostranim sankcijama. Najavio je kineski prijedlog za mirovno rješenje u Ukrajini, ali nije iznio detalje. Wang je izbjegao jasno pozicioniranje Pekinga o ratu u Ukrajini. Pozvao je Europljane da poguraju pregovore između Rusije i Ukrajine. Nije želio osuđivati Moskvu. Od ruske invazije, vodstvo u Pekingu više je puta naglašavalo vlastitu neutralnost. Odnosi Kine i SAD-a zategnuti su zbog prijetnji Pekinga Tajvanu i pokazivanja vojnih snaga u Južnom kineskom moru. Odnosi s SAD su dodatno zahladili nakon što je kineski balon lansiran iznad američkog teritorija.

Savezna ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock odbacila je ustupanje okupiranih ukrajinskih teritorija Rusiji. Takav bi pristup značio "da bismo narod Ukrajine učinili plijenom Rusije - a to nećemo učiniti". Ako ne želimo da agresorski rat nađe imitatore, moramo jasno staviti do znanja da je stav Zapada vođen međunarodnim pravom. Vlada u Kijevu je više puta naglasila da inzistira na povlačenju ruskih trupa prije nego što počnu bilo kakvi mirovni pregovori.
Ministrica Baerbock se zalagala za odgovornost odgovornih za zločine u Ukrajini. Riječ je o “zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i zločinu agresije”." Žrtvama morate dati glas."
Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu ponovio je svoj poziv za posebnim međunarodnim sudom koji bi sudio ruskim organizatorima rata. Na rubu Münchenske konferencije o sigurnosti, rekao je u intervjuu za Deutsche Welle: "Postoje različiti pogledi na to kako bi se to pitanje trebalo rješavati: treba li postojati poseban sud za rusku agresiju, za zločine, na temelju mandata iz Opće skupštine koju su uspostavili Ujedinjeni narodi ili bi to trebao biti nekakav mješoviti sud."
Prema Reinsaluu, on podržava prvu varijantu jer je to sredstvo za nadjačavanje imuniteta samog ruskog predsjednika Vladimira Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Inače biste zapeli na pola puta, rekao je, a to je "nedopustivo".

Grupa G7 vodećih zapadnih gospodarskih sila upozorila je treće zemlje na vojnu potporu Rusije. U zajedničkoj izjavi ministara vanjskih poslova objavljenoj na Münchenskoj konferenciji o sigurnosti navodi se da je G7 odlučan sankcionirati zemlje "koje su pružile materijalnu potporu za ruski ilegalni rat protiv Ukrajine" ili koje su zaobišle sankcije protiv Rusije. Takve bi zemlje morale računati s "znatnim troškovima".
G7 čine Njemačka, SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija, Kanada i Japan. Američka potpredsjednica Harris i američki državni tajnik Antony Blinken prethodno su upozorili na vojnu potporu Kini. Predsjednik Biden je jasno dao do znanja kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da se ovo smatra "vrlo ozbiljnim problemom", rekao je Blinken.
Predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen ranije je Ukrajini obećala pomoć u nabavi streljiva – također u MSC-u. U tu će svrhu Komisija kontaktirati industriju kako bi potaknula proizvodnju, rekla je von der Leyen. To bi se moglo učiniti na način na koji je nebirokratski ubrzana proizvodnja cjepiva tijekom pandemije korone. Von der Leyen spomenula je mogućnost proširenja proizvodnih pogona sredstvima EU. Vrijeme je da se ubrza standardizirana proizvodnja oružja i streljiva u Europi.

Ukrajini sada treba materijal, rekla je von der Leyen . Nije moguće da će proći mjeseci ili čak godine prije nego što opskrba oružjem i streljivom, koja je trenutno vitalna za Ukrajinu, bude dostupna. "Moramo ići korak dalje i moramo zadržati zaista ogromnu podršku", rekla je von der Leyen. To je potrebno kako bi “ovi imperijalistički planovi” ruskog predsjednika Vladimira Putina “u potpunosti propali”.

Poljski predsjednik Andrej Duda također je pozvao na dalju pomoć napadnutoj zemlji. "Bez naše potpore Ukrajina će kapitulirati - bit će poražena od Rusije i nećemo imati mira u svijetu", rekao je Duda na sastanku s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na marginama Münchenske sigurnosne konferencije. Ruska agresija "neće završiti u Ukrajini, ona će se nastaviti", prorekao je Duda u slučaju ruske pobjede u Ukrajini. "Rusija se mora istisnuti s ovih okupiranih područja. To će se dogoditi samo ako damo ovu potporu Ukrajini", rekao je poljski predsjednik.

Ususret formatu takozvanog Weimarskog trokuta ima za cilj "uvjeriti se koliko je naša suradnja od iznimne važnosti", rekao je kancelar Scholz. To se odnosi i na EU i na NATO. Macron je naglasio da sve tri zemlje žele "zaštititi Europu, Europu obrane, ne u konkurenciji s NATO-om, već kao njegov dio". Trostrani razgovori su "vrlo važni". Weimarski trokut osnovali su 1991. godine - 13 godina prije nego što se Poljska pridružila EU - tadašnji ministri vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher, Roland Dumas i Krzysztof Skubiszewski.

ODGOVOR NA KATASTROFU U SIRIJI I TURSKOJ

EU UPUTILA 10 MILIJUNA EURA HUMANITARNE POMOĆI

Potres: operacije odgovora na katastrofe u Siriji i Turskoj se nastavljaju

Pod tim je naslovom EU kratko opisala, u Dnevnim vijestima od 17. veljače što je učinila u humanitarnom pogledu za Tursku i Suriju. Prenosim tu informaciju.


Nakon potresa koji su potresli Siriju i Tursku, 6.2. 2023. humanitarne potrebe na terenu i dalje rastu. EU je od prvog dana reagirala na katastrofu i sada povećava svoju pomoć pogođenima.

ZA TURSKU : 18 država članica EU: Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Grčka, Španjolska, Finska, Francuska, Hrvatska, Litva, Luksemburg, Latvija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Švedska, Slovenija i Slovačka ponudili su milijune artikala , uključujući opremu za skloništa, grijalice, generatore, namještaj, medicinsku opremu, higijenske potrepštine, hranu i toplu odjeću.
Osim toga, Belgija, Francuska, Italija, Španjolska i Albanija poslale su medicinske timove, dok je Nizozemska ponudila avion za medicinsku evakuaciju. Ova se pomoć koordinira putem Mehanizma civilne zaštite EU-a.

2000 šatora i 8000 kreveta mobiliziranih putem rescEU pričuve čiji je domaćin Rumunjska stiglo je u zemlju, dok je 500 pomoćnih stambenih jedinica opremljenih s 2500 kreveta na putu iz zaliha čiji je domaćin Švedska.
Ukupno je 5,5 milijuna eura humanitarne pomoći EU-a dodijeljeno kako bi se odgovorilo na hitne potrebe. To uključuje 3,2 milijuna eura novododijeljenih sredstava i više od 2,3 milijuna eura preusmjerenih sredstava iz tekućih humanitarnih projekata.

ZA SIRIJU : prvi let iz humanitarnih zaliha EU-a u Dubaiju slijeće 17. veljače u Adanu, odakle će ga humanitarni partner EU-a Međunarodna organizacija za migracije (IOM) isporučiti u sjeverozapadnu Siriju koja nije pod kontrolom vlade. To je jedan od tri leta organizirana putem Europskih kapaciteta za humanitarnu reakciju koji dostavljaju zimske šatore, grijalice, kuhinjske setove, higijenske pakete i više za ljude pogođene potresom. Sljedeća dva leta stižu sljedeći tjedan i koordinirani su s Irskom.

12 europskih zemalja i to Austrija, Bugarska, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Rumunjska, Slovenija i Norveška ponudile su pomoć u naturi sirijskim građanima putem EU mehanizma civilne zaštite. Pomoć se usmjerava preko središta u Bejrutu i Gaziantepu gdje stručnjaci EU-a za civilnu zaštitu pomažu u koordinaciji pristiglih donacija. Nekoliko zrakoplova iz Rumunjske već je stiglo u Beirut i Gaziantep, a prve isporuke u Siriju već su obavljene. U Bejrut su stigli i artikli za sklonište iz Bugarske i lijekovi s Cipra. Danas u Bejrut stiže i brod iz Italije koji će isporučiti velike obiteljske šatore.
Otkako je katastrofa pogodila Siriju, EU je mobilizirao 10 milijuna eura humanitarne pomoći kako bi pružio brzu pomoć žrtvama potresa. To uključuje 3,7 milijuna eura novododijeljenih sredstava i više od 6 milijuna eura preusmjerenih sredstava iz tekućih humanitarnih projekata.

petak, 17.02.2023.

UVID U KRETANJE CIJENA ZA TRI TRGOVAČKA LANCA

APLIKACIJA BEZ VIZUALIZACIJE

Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović predstavio je 17. veljače aplikativno rješenje pod nazivom „Kretanje-cijena“ „s glavnim ciljem da se građanima omogući uvid u kretanje cijena u najvećim trgovačkim lancima te usporedbu cijena u odnosu na 31. prosinac 2022. godine za ciljane kategorije proizvoda koji čine dio potrošačke košarice“ – rekao je ministar dr. Filipović

Međutim u tom predstavljanju čak ni logo aplikacije Kretanje – cijena nije uz predstavljanje poslan u javnost kao fotografija. Zbog toga se osjeća praznina komuniciranja o aplikaciji „ Kretanje – cijena „ . Praćenje kretanja cijena odvija se putem interneta, ali potrošaći još uvijek nisu toliki roboti da bi se trebalo govoriti o aplikaciji bez ikakvog vizualnog koda! (mzz)

Ministar dr. Filipović je ponovio da će „ aplikacija „Kretanje-cijena“ potrošačima omogućiti transparentan uvid u cijene koje će biti lako dostupne i usporedive, a potrošači joj mogu pristupiti preko internetskih stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ili direktno putem web adrese. Prilagođena je i za pregled i usporedbu putem mobilnih pametnih telefona.

Razvoju ovog aplikativnog rješenja pridružili su se trgovački lanci Konzum, KTC i Tommy koji ukupno čine 38 posto tržišnog udjela. Aplikacija im omogućuje unos cijena najmanje dva puta mjesečno (cijene na 15. u mjesecu i zadnji dan u mjesecu), a javnosti praćenje kretanja cijena gotovo 350 proizvoda. Kao referentne cijene uzimaju se cijene koje su bile važeće na 31. prosinca 2022. te se sve ostale cijene uspoređuju s referentnim cijenama. Podatke je moguće pretraživati kroz različite filtere, prema trgovcu, prema kategoriji proizvoda te prema filteru: pojeftinilo, poskupilo, na akciji, zadržalo cijenu.

„Ovim putem želio bih se zahvaliti svima koji su uključeni u realizaciju ovog aplikativnog rješenja. Međutim, istaknuo bih tri trgovačka lanca koja su nam se odlučila pridružiti i dostaviti nam tražene podatke. Na taj način poslali su izravnu poruku transparentnosti. Čestitam im na odgovornom poslovnom ponašanju kojem bi svi trebali stremiti“, naglasio je ministar Filipović.
Informacija je to sa Internet stranice Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

četvrtak, 16.02.2023.

ISTRAŽIVANJE: „PORTALI U HRVATSKOJ, SREDSTVO ZA INFORMIRANJE ILI MANIPULIRANJE“

KVALITETA PORTALA I STATUS NOVINARA
– TEME KOJE TREBA OTVORITI

Istraživanje koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) pod nazivom „Portali u Hrvatskoj, sredstvo za informiranje ili manipuliranje“, na uzorku od 275 portala iz svih hrvatskih županija, provela je novinarka Ivanka Toma, 2022. godine, a koja radi u Jutarnjem listu. Kontaktirajući 275 portala – odgovor je dobila od njih, navodi Ivanka Toma, samo - 21.

Prenosim tekst o istraživanju koji je na stranicama DZNAP-a objavljen 14. veljače 2023.

„Najvećem broju portala najvažniji su izvor prihoda jedinice lokalne samouprave s udjelom od 40 do više od 80 posto. Čak i tamo gdje je oglašavanje značajniji izvor prihoda, ono u ukupnom udjelu u pravilu ne prelazi 35 posto. Lokalni portali svode se na objavljivanje vijesti koje vrlo često ne ispunjavaju ni elementarne postulate novinarske struke. Gotovo ne postoje tekstovi koji kritički obrađuju teme od lokalnog značaja. Tekstovi koji se smatraju autorskima svode se na puko izvještavanje s javnih skupova. Lokalni portali su preplavljeni tekstovima koji se prenose s nacionalnih elektroničkih publikacija ili agencija te prerađenim tuđim sadržajima koji se prisvajaju.
Pritom se brojnost portala kontinuirano povećava. Nedavne izmjene zakona s jedne strane tome pogoduju, s druge ničim ne utječu na poboljšanje kvalitete sadržaja, a kamoli na poštivanje autorskih prava te materijalnog statusa novinara. Pozitivno je što tijela lokalne i regionalne samouprave prilikom dodjele sredstava elektroničkim medijima moraju objaviti javni poziv i navesti kriterije dodjele. Negativno je što su komercijalni portali dobili pristup Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija što dodatno potiče otvaranje novih portala kojima je osnovni cilj apliciranje za financijske poticaje.

– Najveći dio lokalnih portala objavljuje vijesti koje već na prvi pogled sugeriraju kako su tu da bi se zadovoljilo financijera, lokalnu vlast, pa se prenose opsežni izvještaji sa sastanaka, protokolarnih susreta, konferencija i slično, a često je to „copy – paste“ sa službenih stranica jedinice lokalne samouprave – komentira autorica istraživanja Ivanka Toma.
Dodaje kako je uočljivo da se na portalima ne potpisuju ni vlastiti autori, a kamoli da se na pre nesenim tekstovima istakne ime autora kojeg prenose. U najboljem slučaju naveden je samo naziv elektroničke publikacije s koje je sadržaj preuzet.
Prosječna je plaća novinara koji radi na lokalnom portalu oko 666 eura (5000 kuna u vrijeme istraživanja) mjesečno. Najveća plaća iznosi 1038 eura (7785 kuna) pri čemu isti pružatelj elektroničke publikacije svojim novinarima isplaćuje i neoporezive dodatke kao što je 33 eura (250 kuna) naknade za prijevoz, božićnice i ostalo. Najmanja novinarska plaća koja je bila navedena u odgovorima iznosi 600 eura (4500 kuna).
Ne postoje podaci o broju novinara koji su zaposleni na portalima, o tome kakav je njihov radni status – jesu li zaposleni na neodređeno, na ugovor o djelu, rade li honorarno, kao ni o njihovim plaćama. Kvaliteta sadržaja koji se objavljuje na portalima i status novinara koji na njima rade teme su kojima se nitko ne bavi.
– Da bi se dobila slika o 275 portala koje sam istraživala sve sam ih neposredno kontaktirala. Poslala sam im upitnik sa deset pitanja pojašnjavajući da je riječ o istraživanju za DZNAP te istaknula kako je cilj istraživanja stvaranje slike o uvjetima u kojima rade portali, o tome kako se snalaze na tržištu, u kakvoj su situaciji novinari te konačno jesu li nakon prošlogodišnjih izmjena Zakona o elektroničkim medijima usvojena adekvatna rješenja koja se odnose na portale. Naglasila sam da će mi sve informacije služiti isključivo za analizu i stvaranje uvida u kompletniju sliku, da nipošto neću objavljivati poslovne, ni bilo koje druge podatke o portalu, davati ocjene portala niti ga poimence navoditi u bilo kojem kontekstu. Unatoč tome, od njih 275 na upitnik je odgovorio svega 21 portal! – ističe autorica istraživanja.

Kako bi dobila što bolji uvid u sadržaj portala provela je i vlastitu analizu 20 portala, po jednog u svakoj županiji, osim u Gradu Zagrebu, pregledala im impressume i vodila evidenciju o broju novih tekstova koji se dnevno objavljuju te o načinu na koji su tekstovi potpisani.
Od svih 20 portala samo je jedan ostavio dojam da ima urednike i novinare koji portal tretiraju kao medij i trude se zadovoljiti osnovne postulate novinarske struke. Na tome su portalu svi tekstovi potpisani imenima autora, vidljivo je da su novinari bili prisutni na većini događaja o kojima se piše, rubrike su smisleno formirane i popunjavane, a nastoje se prenositi teme koje su od stvarnog interesa žitelja lokalne zajednice. Većina ostalih portala o lokalnim događajima izvještava tako da kopiraju tekstove sa službenih stranica lokalnih tijela vlasti, doslovno prenose izvješća iz policijskih biltena, kompiliraju tekstove objavljene u nacionalnim medijima ne navodeći izvore ili se tek kratkom poveznicom u tekstu pozivaju na portal s kojeg je sadržaj preuzet. U manjem broju slučajeva se potpisuje portal s kojeg je sadržaj preuzet ili objavljuju agencijski tekstovi – pojašnjava autorica.
U odgovorima na pitanja o poteškoćama u radu jedan je portal naveo da mu ispunjavanje obaveze iz ugovora koji je sklopio s gradom oduzima puno vremena na beznačajne vijesti koje ne zanimaju publiku, a zbog toga se ne stiže posvetiti proizvodnji vlastitih, autorskih sadržaja, kao ni traženju oglašivača. A sve za paušal od 3350 kuna mjesečno.

– Masovno ukidanje dopisništava rezultiralo je, između ostalog, i masovnim bumom osnivanja lokalnih portala koje nije donijelo ni adekvatna egzistencijalna rješenja za novinare, ni kvalitetno informiranje javnosti. Istraživanje je pokazalo da se u prosjeku broj autorskih tekstova kreće od 30 do 60 posto, a kod prenošenja tuđih tekstova izvorni autori ne potpisuju i često se kradu cijeli tekstovi – upozorila je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.
U zaključku istraživanja autorica zaključuje kako je perspektiva daljnje množenje portala koji neće doprinijeti kvalitetnom informiranju javnosti te produbljivanje problema nepoštivanja autorskih prava i obezvređivanja novinarskog rada. Skromni propisani uvjeti koje portali moraju ispunjavati neće se moći kontrolirati jer Agencija za elektroničke medije za to nema dovoljno kapaciteta."

Istraživanje koje ima 16 stranica je dostupno na internet adresi :

https:// target=_blank>dznap.hr/wp-content/uploads/2023/02/Istrazivanje-o-portalima_Ivanka-Toma.pdf

DZNAP je u siječnju 2023. ponovo objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj koji je otvoren do 1. studenoga 2023. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od 400 do 3000 eura. Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.

srijeda, 15.02.2023.

DAN NACIONALNE SUĆUTI ZA ĆIRU BLAŽEVIĆA

VOLIO JE LJUDE I ONI SU VOLJELI NJEGA !


Dan pokopa Miroslava Ćire Blaževića 15. veljače, a koji je preminuo 8. veljače u 88. godini života, Vlada RH je proglasila Danom nacionalne sućuti . Taj je dan obilježen isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja, na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti te jedinice lokalne i regionalne samouprave. Prije podne je održana komemoracija u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinsog u Zagrebu za uspješnog nogometnog trenera, čovjeka koji je volio ljude, baš koliko i nogomet koji je bio karizmatičan, dobar čovjek i odličan komunikator. Trener svih trenera Miroslav Blažević pokopan je istoga popodneva u Aleji Velikna na Mirogoju u prisustvu svoje obitelji, supruge, djece i unučadi, i svih koji su željeli doći i oprostiti se od njega. Oproštaj od Ćire bio je dostupan svakome, baš kao što je i on za života bio dostupan svima za razgovor, svakome tko je s njim želio porazgovarati, razmjeniti mišljenje ili samo pozdraviti se.

Svi njegovi nogometni uspjesi ostaju zapisani u povijesti Hrvatskog nogometnog saveza. Trenirao je igrače Dinama, Hajduka, Rijeke, Zagreba, Osijeka,i bio šef, kako su ga igrači zvali, nacionalnoj reprezentaciji Hrvatske . U svojoj nogometnoj trenerskoj karijeri vodio je 19 klubova i to u Hrvatskoj, Švicarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Kini i Iranu, a trenirao je i osim Hrvatske i reprezentaciju Kine, Švicarske, BiH reprezentaciju i reprezentaciju Irana.
Ali najdraža su mu, izjavljivao je , u cijeloj karijeri bila dva u nogometu postignuta rezultata: Dinamov naslov prvaka bivše države 1982. godine i brončana medalje hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj Tada je Miroslav Blažević proglašen i najboljim trenerom.
Nogomet je sport koji voli i obožava nekoliko milijardi ljudi na svijetu. A Hrvati su također ludi za nogometom Trenera Blaževića poistovječivali su sa nogometom, bio je i do zadnjeg časa ostao nacionalna i javna osoba, pa je u skladu s tim i njegov ispračaj u Aleju Velikana ostao javan. Stiglo je na Ćirin ispračaj nekoliko stotina osoba, svih dobi, judi iz svjeta sporta, nogometa, politike, gospodarstvenici, umirovljeni novinari, glazbenici, umirovljenici... Miroslav Blažević im je bio drag srcu. Zato su došli, zato smo svi došli. Da tajna je u tome što srce treba slijediti... M. Zouhar Zec



Najuža obitelj nogometnog trenera Blaževića ide prema posljednjem počivalištu dragog nam Ćire
Napomena : Otvaranjem teksta na mobitelu, dodirom prstom na fotku, ona se povećava!



Najvažniji ljudi Hrvatskog nogometnog saveza u prvom redu s lijeva: predsjednik Marijan Kustić, izbornik Zlatko Dalić i izvršni direktor Tomislav Svalina



Kada ne živiš više , što ti pokloniti, doli cvijeće ,da uljepša tvoje posljednje počivalište !



Na ulazu u groblje Mirogoj je crkva Krista Kralja . Na njenom pročelju, ispred kupole, stoji natpis " KRALJU VJEKOVA KOME SVE ŽIVI". Jaka poruka! Ali nemajmo straha, Ćiro je i poruke takve vrste razumio - komunicirao je o tome.
Fotke snimila M. Zouhar Zec

utorak, 14.02.2023.

NA POTRESOM ZAHVAĆENOM PODRUČJU U TURSKOJ ŽIVJELO 13 MILIJUNA STANOVNIKA

VEĆ TREĆEG DANA POSTAVLJENO PITANJE KVALITETE
GRADNJE POTRESOM SRUŠENIH OBJEKATA


Potres velike razorne snage magnitude od 7,8 stupnjeva po Rihteru je rano ujutro 6. veljače pogodio južni dio Turske i sjeverni dio susjedne Sirije. Do 14. veljače na tom je području zabilježeno preko 900 potresa većeg i manjeg intenziteta. Do sada je utvrđeno 37 tisuća poginulih, a evidentirano je do sada 90 tisuća ozlijeđenih . Povrijeđene i ostale koji su izgubili svoj dom prevozi sto dvadeset i dva zrakoplova i do danas je evakuirano 422 tisuće osoba.

Snimljeno s TV-a (mzz)

Potres u Turskoj izražen u kilometrima obuhvatio je površinu dužine 220 kilometara, a širine 25 do 30 kilometara. Tu je deset pokrajina, na kojima živi trinaest milijuna stanovnika. U 2022. godini izvoz iz tih područja bio je vrijedan 21,5 milijardi dolara, što predstavlja 8,5 posto Turskog izvoza. U potresom pogođenom području odvijalo se 15 posto poljoprivredne proizvodnje u Turskoj. U tom su području i dvije morske luke veoma važne za otvoren morski put na Srednji i Daleki Istok. Prema riječima hrvatskog veleposlanika Cvitanovića u Turskoj luke su toliko u potresu uništene da u njih nisu mogla pristati dva broda koja su doplovila sa pomoćima, već su morali ostati usidereni izvan luke.
Potražni tim Hrvatske koji je na put u Tursku krenuo na dan potresa iza 18 sati navečer, povlači se te se vraća u Hrvatsku.

Hrvatski veleposlanik u Turskoj Cvitanović u jutarnjuem kontakt program HRT-a je rekao “Pratio sam jutarnji sastanak europskog kordinacijskog tijela gdje sam čuo ovako: Mađarski potražni tim 14.2. napušta svoju lokaciju i neće imati rotacije, Estonija 14. napušta grad Hataj, Slovačka je 13. veljače napustila Hataj, Rumunjska za sada ostaje. Italija je 13. Veljače imala rotaciju i oni će polako početi povlaćiti svoju opremu. Španjolska povlači sve timove 14. i 15. Veljače. Francuska se povlači 16. veljače, Češka 17. Veljače, Austrijanci su počeli pripreme za povlačenje i odlaze u četvrtak. “
Sada slijedi rad sa teškom mehanizacijom i iskapanje tijela zatrpanih, te rad statičara. Nakon toga će krenuti procjena stanja i šteta te, obnova.

No zanimljivo je da je već trečeg dana od potresa u Turskoj, prema javnim informacijama postavljeno pitanje kvalitete izgrađenih stanova i zgrada koje nisu izdržale potres već su se srušile i zatrpale mnogobrojene stanovnike. Nadležne vlasti izdale su naloge za uhićenje više desetaka odgovornih osoba za građenje.
Hrvatska je u Tursku poslala sedam šlepera najptrebnijih stvari, deka, šatora, respiratora, sanitetskog materijala I ostalog u vrijednosti od 819 tisuća eura, što je poslano u Ankaru
u nazočnosti turskog veleposlanika u Hrvatskoj. U Ankari je pretovareno u avione te poslano u regije gdje je hitno na terenu potrebno bilo zbrinuti postradale stanovnike.
M. Zouhar Zec

ponedjeljak, 13.02.2023.

MINISTAR BAČIĆ U OBILASKU ZAGREBAČKOG PODRUČJA

„ ZNAČAJNO UBRZATI PROCES GRADNJE“

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u društvu velikogoričkog gradonačelnika Krešimira Ačkara obišao je lokaciju gradnje zamjenske kuće za obitelj Đuran u Mraclinu a onda Stari grada Lukavec, najstariju građevinu u Turopolju čija je gradnja završila 1752. godine. Obnova te građevine stoji pola milijuna eura i financira se kroz Fond solidarnosti.
Zamjenska kuća u Mraclinu površine je 70 metara četvornih i u ožujku bi u nju trebala useliti četveročlana obitelj Đuran. Njihova kuća oštećena je u potresu prije više od dvije godine, a prije godinu je srušena kad je započela zamjenska gradnja.
Ministar Bačić je gradonačelnika upoznao s predloženim novim Zakonom o obnovi i programom mjera zbrinjavanja te stavom da će do početka studenog nastojati zbrinuti ljude koji su u kontejnerima kroz jedan od 11 modela, uključujući i gradnju zamjenskih kuća. Ministar Bačić je naglasio da su neriješeni imovinskopravni odnosi bili jedna od prepreka u realizaciji obnove kuća, a Zakon o kojem će se u petak glasati u Saboru, omogućit će obnovu bez obzira na ne upis vlasništva. Trenutno na velikogoričkom području se rade još tri kuće, a nastojat će obuhvatiti što veći broj od njih 27.

Ministar Baćić rekao je novinarima da će nastojati u Ministarstvu osigurati dodatne referente jer postojeći broj ljudi ne može obraditi veliki broj zahtjeva.

Ministar i potpredsjednik Vlade RH Branko Bačić nezadovoljan je brzinom izgradnje zamjenskih kuća u Zagrebu, a građane je pozvao da se odmah po stupanju na snagu novog Zakona o obnovi jave Ministarstvu kako bi im se uplatom sredstava omogućilo da što prije krenu u samoobnovu kuća. Tako će se na njihov račun otvoren u njihovoj poslovnoj banci, sukladno iznosima za predviđenu veličinu zamjenske kuće ili za projekt konstrukcije obnove, odmah isplatiti potrebna sredstva.

Zakon o obnovi potresom stradalih područja bi u Hrvatskome saboru trebao biti usvojen u petak 17.2., a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u izjavi novinarima u Zagrebu, nakon što je obišao nekoliko lokacija na kojima se provodi obnova, pozvao građane da se jave svojim referentima koji vode njihove projekte. "Krenut ćemo bez dana čekanja u taj model samoobnove", istaknuo je.

Između ostalog ministar Bačić je obišao u Markuševcu lokaciju konstrukcijske obnove obiteljske kuće samoobnovom, lokaciju organizirane konstrukcijske obnove višestambene zgrade te objekt javne namjene odnosno zgradu buduće Glazbene škole Blagoje Bersa .

Ministar Branko Bačić usporedio je obnovu Zagreba s onom na Banovini te rekao da se na području petrinjskog potresa gradi 109 zamjenskih kuća. U Zagrebu je pak, u odnosu na Banovinu, puno bolja situacija s konstrukcijskom obnovom ,organizirana i samoobnova, istaknuo je Bačić u izjavi te naveo da su u Zagrebu konstrukcijski obnovljene ili su u vrlo visokoj fazi obnove 22 zgrade.

„ Mislim da ćemo uspjeti, značajno ubrzati procese gradnje", rekao je ministar Bačić te zamolio građane za strpljenje.

Novinari su pitali ministra i za komentar primjedbi koje mu je u Markuševcu uputio jedan građanin, a Bačić je rekao kako suosjeća s njim i sa svima onima koji su još uvijek u kontejnerima. "Zato sam i rekao da je ono što mogu napraviti, a bit će teško i to, da im do 1. studenoga osiguramo prikladniji, primjereniji smještaj", rekao je.

Najavio je i da na sjeveru Zagreba u Čučerju i Markuševcu slijedi rušenje stradalih objekata kako bi se krenulo u ubrzanu obnovu pojedinačnih obiteljskih kuća.

"Uvjeren sam da će u idućih mjesec dana krenuti gradnja sedam, osam takvih zamjenskih kuća, što će predstavljati veliki iskorak, ako znamo da u protekle tri godine nismo imali ni jednu zamjensku kuću", rekao je.

Najavio je i da će već 14. veljače u Petrinji, na njegovu inicijativu, biti održan sastanak sa svim projektantima i operativnim koordinatorima Hrvatske komore inženjera građevine zbog njihovih primjedbi "da postojeća pravila ne omogućavaju kvalitetna ulazak u projektiranje konstrukcijske obnove", odnosno kako bi se "otklonile sve dvojbe".
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević pozdravio je novi zakon o obnovi kojim će se ubrzati samoobnova kuća jer će se građanima unaprijed osigurati novac gdje Grad sufinancira 20 posto obnovu privatnih zgrada, a država s 80 posto.
„Tu promjenu u novom zakonu apsolutno pozdravljamo, jer su i sami građani rekli kako bi krenuli u samoobnovu i ne bi čekali organiziranu obnovu, da su imali osiguran novac unaprijed „ rekao je Tomašević. Izvor, stranica Vlade RH

petak, 10.02.2023.

ZELENSKI U FRANCUSKOJ I BRUXELLESU

ZAŠTO RUSIJA I UKRAJINA NE PREGOVARAJU O MIRU?

Kako će rat koji vodi Rusija na tlu Ukrajine završiti? Ili koje će mu biti posljedice za Europu ?Rusija želi dio teritorija Ukrajine i ne želi biti pobjeđena. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski koji po prirodi stvari želi obraniti suverenitet svoje zemlje u njenim granicama želi završiti rat i pobijediti Rusiju . Zelenski ima čvrste saveznike koji udovoljavaju njegovim željama za oružjem, a oni su SAD i Europska unija .
No u čitavom procesu rata Rusije protiv Ukrajine ne vode se pregovori o miru . Nitko od 27 čelnika zemalja Europske unije, ne potiče dijalog dvaju zemalja. Dijalog ne postoji. Nitko službeno ne zna što Ruska strana misli o ratu koji vodi godinu dana. Dijaloga nikakvog nema, kao da iskustvo Drugog svjetskog rata gdje je živote izgubilo više od 60 milijuna ljudi, ne postoji, kao da nije nigdje zapisano. Rusija nije započela rat u Ukrajini da bi ga izgubila. Rusija više nije sila kao u vrijeme „hladnoga rata“, ali Rusija ima predsjednika koji nije spreman na poraz u Ukrajini. Putin prezire zapad. On ne uvažava furmulacije Ujedinjenih naroda o miru. On sebe i svoja viđenja u odnosu na svijet još uvijek smatra superiornim. Što je spreman poduzeti?

Nakon što je Zelenskom obećano da će dobiti moderne tenkove od Njemačke i SAD-a, u javnost je čak otišla informacija i o broju, a taj je veći od 300, i nakon što se ukrajinsko vojno osoblje stručno osposobljava za upotrebu modernog naoružanja u zemljama Europske unije, Zelenski želi avione. Zelenski vjeruje da su mu za pobjedu nad Rusijom potrebni avioni. Prije deset mjeseci čelnici NATO Saveza nisu bili spremni nad nebo Ukrajine poslati avione, koji bi uništavali rusko vojno naoružanje.Što se promijenilo? Kakvi su stavovi sada prevladali? Zar je opasnost od Rusije za članice NATO saveza manja?
Zelenski je 8. veljače posjetio Francusku, susreo se s premijerom Sunakom i predsjednikom Emanuelom Makronom i zatražio da se Ukrajinu podrži s avionima. Informacija koja je otišla u javnost je da mu je premijer Sunak obaćao da će Ukrajina dobiti avione kao obrambeno oružje.

Iz Francuske je predsjednik Zelenski 9. veljače stigao u Bruxelles na sastanak u Europsku uniju, gdje je govorio u Europskom parlamentu, a potom je održan sastanak i u Vijeću Europske unije u njegovoj prisutnosti. Zelenski ima potporu i financijsku i političku od Europske unije, Ukrajina je dobila staus zemlje kandidatkinje za EU u lipnju 2022. godine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je najavila i deseti paket sankcija Rusiji.
Nema sumnje da je Ukrajina žrtva Rusije koja ne samo da želi već je proglasila anektiranim tri teritorijalna područja u Ukrajini, iako UN to proglašava nelegalnim činom. Ali Rusija oružjem razara ukrajinske gradove i svu infrastrukturu, ubija i tjera u raseljavanje građane Ukrajine. Rusija vodi okrutan, nepravedan i osvajački rat. A s ruskim pokretačima rata, ponoviti ću, nitko ne razgovara niti ne pregovara o miru. To je loše za geopolitiku Europe. To povećava opasnost rata od Rusije u Baltičkim zemljama, a možda i šire. Kada je u pitanju Putin oružje se ne smije smatrati jedinim jamcem pobjede.
Margareta Zouhar Zec

U izjavi predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela tijekom konferencije za novinare 9. veljače s ukrajinskim predsjednikom Volodymirom Zelenskim u Bruxellesu između ostaloga rekao je slijedeće:


"Želio bih se fokusirati na tri elementa za koje vjerujem da će nas u potpunosti zaokupiti sljedećih dana i tjedana. Svjesni smo da će sljedećih nekoliko tjedana i sljedećih nekoliko mjeseci vjerojatno biti odlučujući i, budući da će ovih nekoliko tjedana biti odlučujući, vrijeme je da ne drhtimo, vrijeme je da budemo lucidni i vrijeme je da rasporedimo maksimalnu podršku i vidim tri zemlje za tu maksimalnu podršku.

Prvo, maksimalna vojna podrška. Imali smo priliku razgovarati o tome mnogo puta posljednjih tjedana, uključujući u Kijevu, s predsjednicom von der Leyen i vama, a vi ste ponovno imali priliku na Europskom vijeću jasno reći za pozornost europskih čelnika i vas. Postoje vojne potrebe koje će vas podržati, pomoći zaštititi, obraniti integritet Ukrajine: streljivo, topništvo, projektili, vozila, obrambeni sustavi. Ovo je vrlo konkretno ono što je sada. O tome se sada radi. Prvi element.

Drugi element, vi ovdje također nosite poruku koja se odnosi na ovu inicijativu, formulu mira, Također bih želio svečano izraziti obvezu europskih čelnika da budu na vašoj strani i da prenesu međunarodnoj zajednici ovu ambiciju poštivanja međunarodnog prava, poštivanja Povelje Ujedinjenih naroda, poštivanja suvereniteta Ukrajine. I nećemo štedjeti truda, nimalo truda, dan za danom, da također vodimo ovu političku i diplomatsku bitku na svim međunarodnim forumima i podržavamo vaš cilj uspostavljanja samita za mir. Znamo koliko je bitno ne drhtati, ne oklijevati, ne davati se zastrašiti, već naprotiv i sami stati uspravno, nadahnuti hrabrim primjerom ukrajinskog naroda.

I onda, treći element koji želim danas naznačiti. Imali smo priliku, istina, i o tome smo razgovarali u Kijevu prije nekoliko dana ( 3.2. 2023.) Napravili ste izbor, koji je izbor ukrajinskog naroda, slobodan i suveren izbor, koji je u stvarnosti već bio izražen u krvi na Majdanu, okrenuti ste demokraciji, slobodi i Europskoj uniji. I vrlo brzo nakon izbijanja ove invazije, odlučili ste proglasiti svoju kandidaturu za Europsku uniju i, u samo nekoliko mjeseci, vrlo brzo, europski čelnici – bilo je to u lipnju i možemo, trebali bismo, vjerujem , budite ponosni na to – odlučili Ukrajini dodijeliti status kandidata za pridruživanje Europskoj uniji.

Zaključujem, vi ste se, gospodine predsjedniče Zelenski, obraćajući se europskim čelnicima pozvali na utemeljitelje Europske unije. Ovih nekoliko ličnosti koje su na kraju Drugog svjetskog rata sanjale ovaj europski projekt, sanjale su ovo obećanje za milijune europskih građana koji su bili apsolutno traumatizirani tragedijom ova dva rata koja su pogodila europski kontinent. Svi mi ovdje imamo kroz svoje obitelji, naše djedove i bake, naše pradjedove i pradjedove, koji su bili suočeni s dramom ovog Drugog svjetskog rata, iz koje je nastao taj tračak nade inkarniran kroz projekt Europske unije, mir i blagostanje. Mir i prosperitet: dva središnja obećanja ovog europskog projekta. Danas nas, našu generaciju i vašu generaciju, spaja ta zajednička sudbina. Jesmo li u poziciji donijeti odlučujuće odluke kako bismo osigurali da mir i prosperitet budu vrijednosti koje osvjetljavaju europski projekt i europsko tlo u nadolazećim desetljećima?

Shvatili ste da smo apsolutno odlučni i želio bih zaključiti govoreći ovdje, u Bruxellesu, ono što sam svečano rekao prije nekoliko tjedana obraćajući se ukrajinskom parlamentu, dakle obraćajući se ukrajinskom narodu. Europska unija je Ukrajina. Ukrajina je Europska unija. Europska unija je naš zajednički dom. Bit ćemo mobilizirani da ostvarimo i održimo ovo obećanje. Slava Ukrajinci! Živjela Europa!"

KNJIGA SJEĆANJA

S MISLIMA NA ĆIRU BLAŽEVIĆA

U Informativno-multimedijskom centru “Budi ponosan” koji je na adresi Petrinjska 2 u Zagrebu Hrvatski nogometni savez otvorio je knjigu žalosti u spomen sjećanje na najistaknutijeg trenera i izbornika Hrvatskog nogometa, preminulog Miroslava Ćiru Blaževića.

U Knjigu su se prvi upisali predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marija Kustić, izbornik reprezentacije Zlatko Dalić, te izvršni direktor HNS-a Tomislav Svalina.

Zlatko Dalić je napisao :
Dragi moj šefe,
Hvala ti na svemu što si napravio za mene i našu Hrvatsku. Bio si moj nogometni učitelj, moj nogometni otac. Falit će mi tvoj savjet, tvoj osmijeh, tvoja psovka. Bio si i bit ćeš zauvijek trener svih trenera. Počivaj u miru”, napisao je Zlatko Dalić.

Svi koji žele svoje sjećanje na nogometnog trenera, izbornika nogometne reprezentacije i gospodina Ćiru Blaževića upisati u knjigu, mogu to učiniti u Informativno-multimedijskom centru “Budi ponosan” od 10 do 18 sati svaki dan, osim nedjelje.

četvrtak, 09.02.2023.

TRENER SVIH TRENERA VIŠE NIJE ŽIV

„ ZA USPJEH JE POTREBNA DISCIPLINA“

U 88. godini, 8. veljače umro je trener svih trenera gospodin i običan pristupačan čovjek, nogometni trener, koji je mogao svoj personaliti u trenutku prilagoditi svakom i običnom čovjeku i sa svakim razgovarati, zato su ga svi voljeli i zato je njegova popularnost veća i od popularnosti mnogih javnih osoba. Umro je Miroslav Ćiro Blažević.
Godine 1982. nogometni klub Dinamo osvojio je pod njegovim trenerskim vodstvom prvenstvo ondašnje Jugoslavije, tada nakon više od 20 godina i to je rezultat koji mu poklonici nogometa nikada neće zaboraviti .

Ćiro Blažević, fotka iz dokumentarca . Fotka mzz

Na svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. reprezentacija Hrvatske, kojoj je Ćiro Blažević, koji se rodio u Travniku, bio trener i izbornik osvojila je brončanu medalju i treće mjesto na svijetu. Vodio je nacionalne reprezentacije Švicarske, Irana, Kine i Bosne i Hercegovine. Bio je trener, u petnaestak nogometnih klubova u Hrvatskoj i Europi. Volio je nogomet, igrače, publiku i kao gospodin podnosio sve što s tim ide kao i skandiranja i razgovore na temu „Ćiro majstore“ i „Ćiro pederu“. Za uspjeh potrebna je naglašavao je mnogo puta disciplina, samo disciplina. Imao je kako je sam govorio, težak zadatak da obraduje naciju, što bi dolazilo s pobjedama na nogometnom terenu. I tako u pedeset godina njegova rada.
I nakon što je već bio bolestan od raka, nije izbjegavao novinare ni medije. Čak što više javno je govorio," bolestan sam, odlazim", Razgovarao je o svom životu, uspjesima, sreći, obitelji koju čini njegova supruga Nena i troje djece. S Čirom je snimljen i dokumentarac o njegovu životu prošle godine. Iako u visokoj životnoj dobi Ćiru nije napustilo pamćenje, dobro je i dalje čuo, ostao je elokventan, sprema na smijeh i na šalu.
Miroslav Čiro Blažević biti će pokopan 15. veljače u 14 sati na groblju Mirogoj u Zagrebu u Aleji velikana. (mzz)

srijeda, 08.02.2023.

MILANOVIĆ ZAVRŠIO TRODNEVNI POSJET EGIPTU

EKONOMSKI ODNOSI NE PRATE DOBRE POLITIČKE ODNOSE

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović sa suprugom prof. sc. dr. Sanjom Musić Milanović bio je 5.6.i 7. veljače u službenom posjetu Arapskoj Republici Egiptu, zemlji sa više od 100 ilijuna stanovnika, poznatoj po piramidama, hramovima i povjesnim faraonima, a na poziv egipatskog predsjednika Abdela Fattaha El-Sissija.
Najprije je predsjednik RH Zoran Milanović posjetio Hrvatsko memorijalno groblje izbjeglica iz Drugog svjetskog rata u El Shattu, u Egiptu, gdje je položio vijenac i zapalio svijeću u spomen na više od 800 hrvatskih izbjeglica koji su tijekom zbjega preminuli i tamo pokopani. Nakon obilaska Hrvatskog memorijalnog groblja u El Shattu, kojim je započeo službeni posjet Arapskoj Republici Egiptu, predsjednik Milanović na Sinaju je posjetio Upravu Sueskog kanala u gradu Ismailij. Tu se predsjednik Milanović susreo s predsjednikom Uprave admiralom Ossamom Rabiejem te mu je prezentiran rad Sueskog kanala.
Drugog dana posjeta Egiptu, predasjednik Milanović je svečano dočekan u Kairu ispred Predsjedničke palače „Al-Ittihadiya Palace“ . Dvojica predsjednika održali su susret te bilateralni sastanak izaslanstava Republike Hrvatske i Arapske Republike Egipta.

EgipatskI predsjednik Abdela Fattaha El-Sissija s predsjednikom RH Milanovićem pred poćasnim vodom vojske

U izjavi nakon sastanka predsjednik Milanović istaknuo je turizam, vojnu industriju i ulaganja u Hrvatsku kao moguća područja suradnje između Hrvatske i Egipta. „Turizam je područje u kojem je Hrvatska, stjecajem okolnosti, prirodnih prednosti, ali i puno rada, energije i kapitala, došla na jednu zavidnu svjetsku razinu, tako da se možemo sasvim objektivno smatrati turističkim gigantima. Tu imamo iskustava koja smo spremni i koja su naši stručnjaci spremni podijeliti. Da se vidi koji su pravci razvoja, kako da država od nečega dobro zarađuje, da ljudi imaju dobre i kvalitetne poslove, a da se opet ne zagušimo u rijeci turista i svega onoga što ide s velikim brojem ljudi koji se nađu u jednom kratkom vremenu na jednom ograničenom prostoru. To su važne stvari i za kvalitetu život i za očuvanje okoliša“, rekao je predsjednik Milanović.
Predsjednik Milanović je predsjednika Arapske Republike Egipta Abdela Fattaha El-Sissija pozvao da službeno posjeti Hrvatsku.Egipatski predsjednik el-Sisi na početku svoje izjave čestitao je Republici Hrvatskoj na ulasku u Schengen i u euro-zonu ocijenivši to vrhuncem njezina uspjeha u smislu integracija u institucije Europske unije.
Nadalje, izrazio je zahvalnost Hrvatskoj i njezinim političkim stavovima u, kako je kazao „ključnim pitanjima za Egipat“. „Tijekom našeg razgovora naglasili smo važnost zalaganja za promicanje gospodarske suradnje i povećanje trgovinske razmjene između dvije zemlje, koji se trenutno ne uklapaju u razinu političkih odnosa dviju strana. Osobito nakon što je Hrvatska postala jedna od važnijih vrata, južnih vrata Europske unije, što može pridonijeti povećanju trgovinske razmjene i energetske sigurnosti na području južne i srednje Europe“, izjavio je egipatski Predsjednik.

Predsjednici Hrvatske i Egipta sa suprugama

Egipatski predsjednik el-Sisi rekao je kako je s predsjednikom Milanovićem razgovarao o napretku Egipta na području proizvodnje energije, što uključuje pronalazak plina u istočnom Sredozemlju te unaprjeđenje sektora obnovljivih izvora energije, poput solarnih elektrana u Benbanu.„Razgovarali smo o suradnji dviju zemalja na području energetike te poticaju hrvatskih tvrtki da djeluju i ulažu u Egipat na tom polju. Hrvatska strana je pozvana na ulaganje u našu industriju jer to će im biti karta za ulazak na arapsko tržište“, kazao je između ostalog predsjednik Arapske Republike Egipta Abdel Fattah el-Sisi.

Nakon sastanka s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sisijem, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je sastanak s glavnim tajnikom Arapske lige Ahmedom Aboulom Gheitom koji je na dužnosti od 2016., a 2021. je ponovo izabran za Glavnog tajnika
Arapska liga, odnosno Liga arapskih država, koja ima 22 članice, asocijacija je nezavisnih država osnovana u Kairu 1945. godine. Suradnja između Arapske lige i Europske unije započela je 2007. godine. Glavni cilj Arapske lige je približavanje članica i koordiniranje, kako bi se, uz poštivanje nezavisnosti i suvereniteta, artikulirale pozicije i interesi arapskog svijeta u globalu, definirala pitanja od zajedničkog interesa, razriješila međuarapska sporna pitanja i limitirali međusobni konflikti.

Predsjednik Republike Zoran Milanović, sastao se u Kairu i sa predsjednikom egipatske Vlade Mostafom Madboulyem te s predsjednikom Zastupničkog doma Parlamenta Hanafyem Gebalyem.
S predsjednikom Vlade Arapske Republike Egipta Mostafom Madboulyjem predsjednik Milanović održao je bilateralni sastanak, zajedno s predstavnicima hrvatskog i egipatskog izaslanstva.

Politički i bilateralni razgovori Egipat - Hrvatska. Fotke: Ured predsjednika

Službeni posjet Arapskoj Republici Egiptu Predsjednik Republike Hrvatske završio je u egipatskom Parlamentu i susretom s predsjednikom Zastupničkog doma Parlamenta Arapske Republike Egipta dr. Hanafyjem Gebalyjem.
Najviše se razgovaralo o gospodarskim odnosima i mogućnostima daljnjeg jačanja ekonomske suradnje Hrvatske i Egipta. Prvenstveno se pri tome govorilo o suradnji na području turizma i energetike, te o mogućim ulaganjima u industrijskim zonama na području Sueza. Na razgovoru s predsjednikom Vlade naglašeno je kako međusobni ekonomski odnosi ne prate dobre političke odnose između dviju zemalja. Jer ulazak Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu istaknuti su kao dodatni poticaj za razvoj trgovinske razmjene i veće prisustvo egipatskih tvrtki na europskom tržištu.
Ured predsjednika, mzz

utorak, 07.02.2023.

MEHANIZAM CIVILNE ZAŠTITE EU OD VELIKOG ZNAČAJA ZA KATASTROFU POTRESA

HRVATSKA POSLALA TIM OD 40 OSOBA I 10 POTRAŽNIH PASA


Nakon što je potres magnitude 7,8 po Richteru 6.veljače rano ujutro, te iste snage i istoga prijepodneva pogodio ponovo južnu dio Turske i sjeverni dio Sirije, te u mnogo manjih naknadnih potresa, ozlijeđeno je, kažu informacije više tisuća ljudi, smrtno je stradalo također više tisuća ljudi. Epicentar potresa bio je u regiji Pazarcik, u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku Turske.

No ono što je također veoma teško saznanje je da su tisuće osoba ostale zatrpane pod zgradama koje su se srušile ili urušile. A vrijeme je hladno, sa padavinama snijega i kiše. Istoga dana nakon katastrofe Turska Vlada je aktivirala Mehanizam civilne zaštite Europske unije a temeljem čega se 19 država članica EU-a i to Austrija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka , Slovenija i Španjolska zajedno s Albanijom i Crnom Gorom odazvalo sa svojim timovima za pomoć.

U najteže pogođena područja u Turskoj u potragu i spašavanje upućeno je, prema informacijama iz Europske komisije 25 timova, kako bi pomogli prvim hitnim službama na terenu, od kojih je 11 već stiglo. Osim toga, 2 liječnička tima poslana su putem Mehanizma civilne zaštite EU-a kako bi pružili hitnu zdravstvenu skrb potresom povrijeđenim osobama. Ukupno su europske zemlje ponudile 1185 spasilaca i 79 pasa tragača, informacije su od Europske komisije.

Iz Hrvatske je 6. veljače prije 19 sati u Tursku otišao iz Logističkog centra Ravnateljstva civilne zaštite u Jastrebarskom tim od 40 osoba sa 10 potražnih pasa. Psi snagom njuha lociraju među ruševinama mjesto gdje su pod ruševinama ljudi, te gdje treba kopati . Ravnatelj civilne zaštite dr. sc. Damir Trut rekao je da su to ljudi obučeni za spašavanje u potresu. Isti su radili na terenu i nakon potresa u Albaniji, te u Hrvatskoj. Oni će tamo biti desetak dana, a priprema se i tim koji će ih, ako će biti potrebe, zamijeniti u Turskoj.
U Siriji EU je u kontaktu sa svojim humanitarnim partnerima na terenu i financira humanitarne organizacije koje provode operacije potrage i spašavanja, a također osigurava vodu i sanitarnu podršku te distribuira deke i higijenske potrepštine u pogođenim područjima. Također procjenjuju razinu štete i potrebe unutar Sirije nakon jučerašnjeg potresa kako bi prilagodili svoj odgovor.
EU razmatra sve održive opcije za raspoređivanje dodatnih resursa unutar Sirije kao potporu pogođenom stanovništvu.

ponedjeljak, 06.02.2023.

KATASTROFALAN POTRES U TURSKOJ I SIRIJI

EUROPSKA KOMISIJA AKTIVIRALA PRUŽANJE POMOĆI

Potres katastrofalne magnitude od 7,8 stupnjeva po Richteru pogodio je oko 4,35 sati ujutro 6. veljače južni dio Turske i sjeverni dio Sirije. Potres je trajao više od minute i prema saznanima hrvatskog veleposlanika Cvitanovića u Ankari smrtno je stradalo više od 900 osoba, ozljeđeno je više od 5 000 stanovnika i porušeno oko 2 800 kuća.

Potres iste snage 7,8 po Richteru ponovo je zatresao isto područje usred dana 6. veljače u 11,17 sati. Turska i Sirija trebaju hitnu pomoć nakon razornog potresa.

Kao trenutni odgovor, Europska unija je mobilizirala timove za potragu i spašavanje za Tursku nakon njezina zahtjeva za aktiviranje Mehanizma civilne zaštite EU-a.
Timovi za urbanu potragu i spašavanje mobilizirani su iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Francuske, Grčke, Mađarske, Malte, Nizozemske, Poljske, Rumunjske kako bi pružili podršku prvim hitnim službama na terenu. Italija, Španjolska i Slovačka Turskoj su također ponudile svoje spasilačke timove. Koordinacijski centar EU-a za hitne slučajeve u izravnom je kontaktu s vlastima u Turskoj, informacije su o pružanje pomoći Turskoj sa stranica Europske komisije. Navodi se da je EU-ov satelitski sustav Copernicus također je aktiviran za pružanje hitnih usluga kartiranja.

EU je također spreman podržati pogođene u Siriji, koja je također prijavila žrtve, kroz svoje programe humanitarne pomoći.

CIJENE NAFTE NAJNIŽE U POSLJEDNJIH 20 DANA

AMERIČKA I EUROPSKA EKONOMIJA, ZA SADA, IZBJEGLE RECESIJU

Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su na najniže vrijednosti u posljednje tri tjedna. Razlog je taj što važne centralne banke i dalje povećavaju kamate, pa se rast ekonomija usporava, što bi moglo oslabiti potražnju za naftom .
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošlog tjedna 7,8 posto, što znači na 79,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,9 posto i sada stoji 73,39 dolara, informacija je Al Jazerre 6. veljače.
Pad cijena drugi tjedan zaredom najviše je posljedica usporavanja rasta zapadnih ekonomija, s obzirom da centralne banke i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju. Središnja banka Sjedinjenih Američkih Država Fed povećala je ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na najviši nivo od 2007. godine, dok su Britanska središnja baanka BoE i banka Europske unije ECB podigle cijenu novca za po 0,50 postotnih bodova.
Kako centralne banke već mjesecima podižu kamate, rast ekonomija se usporava.
Zasad je američka ekonomija kao i ekonomija eurozone izbjegla recesiju. Ali Fed i ECB najavili su dalje povećanje kamata jer je jasno da treba oslabiti potražnju kako bi popustili inflacijski pritisci.
A to ne ide lagano, na što ukazuje izvještaj o zapošljavanju u SAD-u. U siječnju je broj zaposlenih porastao za 517.000, dok su analitičari očekivali tek oko 187.000. Stopa nezaposlenosti je pala na 3,4 posto, dok se očekivao rast na 3,6 posto. Ti podaci pokazuju da bi inflacija još neko vrijeme mogla ostati povišena, što znači da će Fed ili povećati kamate na više vrijednosti nego što se mislilo ili će ih na povišenom nivou zadržati dulje nego što se očekivalo.
Trgovci su nesigurni i zbog daljnjih sankcija na rusku naftu. Dana 5. veljače je na snagu stupila Europska zabrana uvoza rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije.
Embargo je dogovoren još u srpnju 2022. u sklopu šestog paketa sankcija Rusiji zbog ratne invazije na Ukrajinu, a nastavlja se na zabranu uvoza ruske sirove nafte morskim putem, koja je na snazi od prosinca 2022.godine.
Članice EU-a dogovorile su 3. veljače zajedno s članicama grupe G7, ograničenje cijene ruskih naftnih derivata. Cijene skupljih naftnih derivata, poput dizela, benzina i goriva za avione, ograničene su sada na 100 dolara, a onih jeftinijih, poput lož-ulja, na 45 dolara po barelu. ( Al Jazerra,mzz)

nedjelja, 05.02.2023.

VJEKTROELEKTRANA - SNAGA HRVATSKE

HEP U SEKTORU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Na stranici European Investment Bank EIB, tekst je pod naslovom „ Snaga Hrvatske“ koji je napisao autor Dawid A. Fusiek. Sam sebe ovako je predstavio „Ja sam urednik u Europskoj investicijskoj banci, banci EU. Pišem o utjecaju Banke na ljude i tvrtke diljem svijeta.“

PRENOSIM TEKST KOJI JE NAPISAO GOSPODIN DAWID A. FUSIEK JER SE RADI O VJETROELEKTRANI KOJU JE IZGRADIO HEP.
Zašto prenosim tekst?
ZATO ŠTO JE KROZ INFORMACIJU VAŽNO I ZANIMLJIVO ZNATI, KAKAV JE DOJAM STRANACA, U OVOM SLUČAJU OSOBE iz Europske investicijske banke o Hrvatskoj s obzirom na to što se u Hrvatskoj uopće stvara i radi, a s obzirom na neprastana politička trvenja koja su prisutna na javnoj političkoj sceni, a koja su vrlo vidljiva jer u medijima zauzimaju značajan prostor.
SREĆOM gospodina Dawida A. Fusieka interesirju vjetroelektrane!

TEKST JE SLIJEDEĆI

„Nekoliko energetskih projekata ima za cilj učiniti Hrvatsku zelenijom, osigurati sigurnu opskrbu energijom i poboljšati živote u Zagrebu.
Samo osam kilometara od Kaštel Benkovačkog, srednjovjekovnog dvorca, je malo mjesto Korlat , gdje se proizvodi jedno od najboljih crnih vina u Hrvatskoj i Europi. Od 2021. to hrvatsko mjesto donosi i još jednu važnu žetvu – zelenu energiju.
Na Korlatu, u Zadarskoj županiji se nalazi najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, koja se sastoji od 18 vjetroagregata instalirane snage 3,6 megavata svaka. Elektrana godišnje proizvodi oko 170 gigavat sati. To je oko 1% hrvatske godišnje potrošnje električne energije i energije za više od 50 000 kućanstava.
Sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) stoji iza izgradnje i rada vjetroelektrane. To je prvo postrojenje te vrste za tvrtku i prvi direktni projekt obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj koji nije barem djelomično financiran iz bilo koje javne sheme potpore.
HEP ima ključnu ulogu u vođenju tranzicije Hrvatske na niskougljičnu energiju. Osim kopnene vjetroelektrane, razvija i pet malih solarnih fotonaponskih elektrana (ukupno 22 megavata) u južnim dijelovima Hrvatske, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Procjenjuje se da će zajedno ova dva projekta, koje podupire Europska investicijska banka, uštedjeti 66 kilotona emisija CO2 godišnje i 28,8 gigavat sati godišnje.
Plan za zeleniju Hrvatsku
Hrvatska želi smanjiti svoje emisije CO2 za 45% do 2030. i odustati od ugljena do 2033. No, prijelaz na niskougljično gospodarstvo neće biti lak, zahtijeva velika ulaganja u novu energetsku infrastrukturu i povećanje obnovljivih izvora energije.

Kako bi ostvarila svoj cilj, Hrvatska je izradila Nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine. Nacionalna strategija cilja na 36,4% udjela obnovljive energije do 2030. i značajna ulaganja u cijelom energetskom sektoru, uključujući hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne fotonaponske elektrane i vodikovu energiju. Također će poduprijeti proizvodnju električnih baterija te obnovu i proširenje elektroenergetskih mreža.
HEP-ova vjetroelektrana i pet solarnih elektrana među projektima su koji će pridonijeti hrvatskom nacionalnom planu. Europska investicijska banka podupire ovaj projekt zajmom od 63 milijuna eura, potpisanim u prosincu 2021.
HEP do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije za 50 posto.
“Ovo je prvi projekt obnovljivih izvora energije koji financira naša banka u Hrvatskoj”, kaže Grigorios Krallis, viši inženjer energetskog sektora u Europskoj investicijskoj banci. “Financiranje će pomoći HEP-u da uđe u sektor obnovljivih izvora energije i uključi se u projekte obnovljivih izvora energije u budućnosti.”
Čišći i energetski učinkovitiji Zagreb
Kombinirana elektrana EL-TO Zagreb, financirana sa 130 milijuna eura sredstvima Europske investicijske banke, Europske komisije i Europske banke za obnovu i razvoj u 2018., još je jedan HEP-ov projekt koji će preoblikovati energetski krajolik u Hrvatskoj. Smještena u glavnom gradu Hrvatske, elektrana će kombinirati plinsku i parnu turbinu, proizvodeći preko 50% više električne energije od tradicionalnog jednostavnog ciklusa.
“EL-TO Zagreb zamijenit će stara naftna i plinska postrojenja, koja rade loše i nisu u skladu s novim europskim propisima o energetskoj učinkovitosti”, kaže Krallis. "Nova elektrana koristit će naprednu, ali dobro dokazanu tehnologiju, smanjujući razine onečišćenja i povećavajući energetsku učinkovitost."Zajam Europske investicijske banke koristit će se za ugradnju dviju plinskih turbina s niskom emisijom NOx, dva generatora pare s povratom topline i jedne protutlačne parne turbine
S proizvodnjom 150 megavata električne energije i 114 megavata toplinske energije nova će elektrana pouzdano opskrbljivati toplinskom i električnom energijom sjeverozapadni dio Zagreba. Ovo je osobito važno u vrijeme ozbiljnih prekida opskrbe električnom energijom i toplinom.
Put naprijed
Pandemija COVID-19 spriječila je provedbu projekata obnovljivih izvora energije, stvarajući dodatne operativne i financijske izazove za tvrtku. No, projekti poput Korlatove vjetroelektrane i EL-TO Zagreb pokazuju da Hrvatska jako napreduje prema svom cilju da do 2030. radi na obnovljivim izvorima energije.Europska investicijska banka nastavit će podupirati zelenu tranziciju Hrvatske. S inicijativom REPowerEU, Banka će osigurati dodatnih 30 milijardi eura u energetskim zajmovima i kapitalnom financiranju za visokoučinkovite energetske projekte tijekom sljedećih pet godina—povrh našeg redovnog kreditiranja. Ova dodatna sredstva pomoći će podržati važne projekte u obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, mrežama i skladištu, infrastrukturi za punjenje električnih vozila i razvoju revolucionarnih tehnologija u Hrvatskoj. „ Tekst završen
„

Gradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj
Razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj započeo je još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen.
Prošlo je 26 godina, a onda 2004., izgrađena je prva vjetroelektrana, Ravne 1 na otoku Pagu. Izgradila ju je tvrtka Adria Wind Power. Ima 7 vjetroagregata ukupne snage 5,95 MW, ujedno je i prva u Zadarskoj županiji.
Godine 2006. otvorena je vjetroelektrana Trtar-Krtolin, pokraj Šibenika, na brdu Trtar pored autoceste A1, prva u Šibensko-kninskoj županiji.
Godine 2008. Končar postavlja prvi prototip svoga vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo; tamo će tri godine poslije biti izgrađena vjetroelektrana.
Godine 2009. je otvorena vjetroelektrana Orlice, pored Grebaštice blizu Šibenika. Time Šibensko-kninska županija postaje županija s najviše vjetroelektrana.
Godine 2010. otvorena je vjetroelektrana Vrataruša, snage čak 42 MW, u blizini Senja, prva u Ličko-senjskoj županiji, te vjetroelektrana Velika Popina kod Gračaca, prva u portfelju Dalekovoda.
Godine 2011. otvorene su vjetroelektrana Crno Brdo, prepoznatljiva jer je odmah pokraj autoceste A1 kod Šibenika, te prvi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo, prva u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Godine 2012. otvorene su vjetroelektrana Bruška i drugi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo.
Godine 2013. otvorene su vjetroelektrana Ponikve, prva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te vjetroelektrana Zadar 4. Otvorena je i vjetroelektrana Jelinak, svojedobno najveća
u Hrvatskoj, u blizini Segeta i Trogira.
Godine 2014. otvorene su vjetroelektrana Danilo kod Šibenika, te vjetroelektrana Zelengrad kod Obrovca.
Godine 2015. otvorena je vjetroelektrana Rudine, a proradio je i dodatni vjetroagregat u vjetroelektrani Pometeno Brdo.
Godine 2016. otvorene su vjetroelektrana Katuni kod Omiša i vjetroelektrana Glunča kod Šibenika.
Godine 2017. otvorene su vjetroelektrana Lukovac kod Ciste Provo i vjetroelektrana Poštak kod Gračaca i odmah pokraj vjetroelektrane Velika Popina.
Od 2017. do 2019. godine nije otvorena nijedna nova vjetroelektrana.
Godine 2020. otvoren je prvi dio vjetroelektrane Jasenice.
Godine 2021. otvorena je vjetroelektrana Korlat, a u probni rad bi trebala ući i vjetroelektrana Krš-Pađene, najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s čak 48 vjetroagregata.

Najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj po broju vjetroagregata

2004. – 2006.: Vjetroelektrana Ravne 1, Pag, 7 vjetroagregata
2006. – 2010.: Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Dubrava kod Šibenika, 14 vjetroagregata
2010. – 2012.: Vjetroelektrana Vrataruša, Senj, 14 vjetroagregata
2012. – 2013.: Vjetroelektrana Bruška, Bruška, 18 vjetroagregata
2013. – 2021.: Vjetroelektrana Jelinak, Seget, 20 vjetroagregata
2021.-: Vjetroelektrana Krš-Pađene, 48 vjetroagregata

Postojeće vjetroelektrane
Hrvatska trenutno ima 24 vjetroelektrane. Od tih 22 vjetroelektrana su u normalnom radu, dvije u probnom radu (lipanj 2021.) i koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. Instalirana snaga svih vjetrolektrana je 790 MW, u radu je 325 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 1 788 GWh električne energije. Za usporedbu Termoelektrana Plomin ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2 173 GWh električne struje.
Izvor: Wikpedia

subota, 04.02.2023.

IZVJEŠĆA TRI ZEMLJE O USKLAĐIVANJU S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE

DALJNJA POMOĆ EK USKLAĐIVANJU SA STANDARDIMA EU!

Europska komisija objavila je analitička izvješća o usklađivanju Ukrajine, Moldavije i Gruzije s pravnom stečevinom EU. Prema priopćenju i dnevnim vijestima 3. veljače Europska komisija objavila je 2. veljače taj dokumenat naslova RADNI DOKUMENAT OSOBLJA KOMISIJE.Tu se procjenjuje sposobnost Ukrajine, Republike Moldavije i Gruzije da preuzmu obveze članstva u EU.
Europska komisija usvojila je lipnju 23.i 24. godine 2022. njihov zahtjev, a Europsko vijeće dodijelilo je europsku perspektivu za spomenute tri zemlje i status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju, u skladu s mišljenjima koja navode broj prioriteta kojima se treba posvetiti u ovom kontekstu.

Sve tri zemlje kandidatkinje ocjenjivane su na temelju istih kriterija i vlastitih zasluga. Komisija je u izvješćima ocjenjivala stupanj približavanja pravnoj stečevini EU-a na temelju odgovora na upitnike triju zemalja kandidatkinja, kao i relevantnih informacija dobivenih u okviru intenzivnih višegodišnjih dijaloga u okviru Sporazuma o pridruživanju, uključujući duboka i sveobuhvatna područja slobodne trgovine (AA/DCFTA), za procjenu njihove provedbe.

Izvješća nazvana RADNI DOKUMENAT OSOBLJA KOMISIJE po materijalu su obimna, i ovdije navodim linkove, čijim se kopiranjem u tražilici , dokument može otvoriti i podrobno čitati i analizirati . Dokumenat o postignuću Moldavije ima 52 stranice, Ukrajine 67 stranice, a Gruzije 57 stranica .

https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-02/SWD_2023_32_%20Moldova.pdf


https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-02/SWD_2023_30_Ukraine.pdf

https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2023-02/SWD_2023_31_Georgia.pdf


U priopćenju se kaže da će Europska komisija nastavit davati smjernice i potporu Ukrajini, Moldaviji i Gruziji u tom smislu kako bi pomogla tim trima zemljama u daljnjem usklađivanju sa standardima i normama EU-a koji pokrivaju cjelokupnu pravnu stečevinu EU-a.
Komisija će izvijestiti o napretku triju zemalja u rješavanju reformskih prioriteta utvrđenih u mišljenjima u sklopu sljedećeg „paketa proširenja” koji bi trebao biti na jesen. Ta će izvješća uzeti u obzir razvoj politike od lipnja 2022. i pružiti preporuke politike u vezi s reformama koje treba poduzeti za sljedeće razdoblje.

Uoči Vijeća za pridruživanje EU 7. veljače, bit će objavljeno posljednje Izvješće o provedbi pridruživanja za Republiku Moldaviju. Slična su izvješća objavljena pred odgovarajućim vijećima pridruživanja Ukrajine i Gruzije u rujnu prošle godine.

04.02.2023. u 10:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 03.02.2023.

PREDSJEDNICA EK U KIJEVU, PUTIN OBILJEŽIO 80.GODINA OD POBJEDE NACIZMA

PUTIN O RUSKIM TENKOVIMA
LAVROV O MOLDAVIJI KAO NOVOJ UKRAJINI

Po četvrti put je u posljednju godinu dana otkako je Rusija 24.2. 2022. agresijom oružja napala Ukrajinu Ursula von der Leyen stigla u Ukrajinu. Ovaj put 2. veljače 2023. stigla je sa kolegijem od 15 povjerenika Europske komisije. Za istim stolom raditi će i razgovarati kako izgraditi budućnost Ukrajine u Europskoj uniji te o gospodarsku sigurnost Ukrajine. Održati će sammit 3.veljače “ Prošle smo godine obećali - to je stabilna, predvidljiva financijska potpora - i održali smo obećanje. Prije dva tjedna isporučili smo prvu tranšu naše financijske pomoći od 18 milijardi EUR za 2023. Sveukupno, ekonomska, humanitarna i vojna potpora Europske unije Ukrajini sada, od početka rata, iznosi gotovo 50 milijardi EUR. Važno nam je pružiti ekonomsku sigurnost našim prijateljima u Ukrajini. Pomažemo i u osiguravanju energetske sigurnosti“ – mali je dio od izgovorenog Ursule von der Leyen u Krajini.

Predsjednica von der Leyen objasnila je i sljedeće : „Posjetom Kolegija Kijevu, EU šalje vrlo jasnu poruku Ukrajini i šire o našoj kolektivnoj snazi i odlučnosti u suočavanju s brutalnom agresijom Rusije. Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. I nastavit ćemo nametati visoku cijenu Rusiji sve dok ne prestane s agresijom. Ukrajina može računati na to da će Europa pomoći u ponovnoj izgradnji otpornije zemlje, koja napreduje na svom putu pridruživanja EU-u.” Predsjednica EK je najavila do godišnjice agresije na Rusiju, dakle do 24. veljače izradu desetog paketa sankcija za Rusiju. Ruski predsjednik nikada ne sugerira u govoru da ratom riskira budućnost Rusije, kako to govori Ursula von der Leyen.

RUSIJA OBILJEŽILA POBJEDU NACIZMA
Na dan 2. veljače, kada je Dan ruske vojne slave, što je državni praznik u cijeloj Rusiji ove godine sa sjećanjem na 80 . godišnjicu pobjede u bitci za Staljingrad nad onda njemačkom vojskom ,Vladimir Putin obratio se, kako piše u ruskim vjestima na internetu „ potomcima pobjednika“ u svom svečanom govoru u ogromnoj dvorani punoj uzvanika. Putin je podsjetio da se prije 80 godina u Staljingradu odlučivala sudbina ne samo Sovjetskog Saveza, već i cijelog svijeta. Između ostaloga je rekao
“Vidimo da ideologija nacizma, već u svom modernom ruhu, svojoj modernoj manifestaciji, ponovno stvara izravne prijetnje sigurnosti naše zemlje. Uvijek iznova prisiljeni smo odbijati agresiju kolektivnog Zapada. Nevjerojatno, ali istinito - opet nam prijete njemački tenkovi Leopard s križevima na palubi. I opet će se boriti s Rusijom na tlu Ukrajine rukama posljednjeg Hitlera, rukama banderovaca”, rekao je Putin te nastavio – Znamo da unatoč naporima službene, u biti korumpirane propagande nama nesklonih zapadnih elita, imamo mnogo prijatelja, štoviše, u cijelom svijetu, pa tako i na američkom kontinentu, u Sjevernoj Americi i Europi. Postoje oni koji europske zemlje, pa tako i Njemačku, uvlače u novi rat s Rusijom, a sve neodgovornije to proglašavaju već svršenim činjenicom. Oni koji očekuju poraz Rusije na bojnom polju očito ne shvaćaju da će suvremeni rat s Rusijom za njih biti sasvim drugačiji. Ne šaljemo naše tenkove na njihove granice. Ali imamo što odgovoriti, a korištenjem oklopnih vozila stvar se neće završiti. Ovo bi svi trebali razumjeti.“ rekao je Putin

LAVROV PRATI MOLDAVIJU
Istovremeno ministar vanjski poslova Rusije Lavrov rekao je 2. veljače TV kanalu Rossiya-24. da razmatra Moldaviju za ulogu "nove Ukrajine", dok predsjednica zemlje Maia Sandu "juri u NATO" i spremna je ujediniti Moldaviju s Rumunjskom.
"Sada se u Moldaviji traži ova uloga, prije svega zato što su sasvim specifičnim metodama, daleko od slobodno demokratskih izbora, uspjeli postaviti predsjednika na čelo zemlje, koja jednostavno želi ući u NATO. Ona Maia Sandu , spremna je na ujedinjenje s Rumunjskom i općenito je spremna na gotovo sve", istaknuo je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov Skrenuo je pozornost na činjenicu da paralelno s takvim "pro-NATO, pro-EU pogonom" Sandu Maia i Kišinjev ( glavni grad Republike Moldavije ) odbija nastaviti rad u formatu "5 + 1" uz sudjelovanje Kišinjeva, Tiraspola, Rusije, SAD-a , OESS, UN. Prema Lavrovu, to "mnogo govori". "Taj format Zapad smatra neprikladnim, jer je bio potreban kada su u Kišinjevu bile vlasti koje su bile zainteresirane za očuvanje teritorijalne cjelovitosti i dogovor s Pridnjestrovljem. A kada je došla vlast koja je spremna riješiti problem Pridnjestrovlja silom i inzistira na protjerivanju naših mirovnjaka i onih koji čuvaju skladišta streljiva u Kolbasnoj, sada ne trebaju nikakvi pregovarački formati, samo treba podržati vlasti”, rekao je ministar vanjskih poslova Rusije.
U Pridnjestrovlju je, prema informacijama oko tisuću i petstotina ruskih sepratista. Za vjerovati je da se nešto priprema. Što i kada samo su pitanja.
(Margareta Zouhar Zec)

03.02.2023. u 10:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 02.02.2023.

PONUDA TURISTIČKIH POSLOVA U ZAGREBU

VELIKA PONUDA – ODAZIV ZAINTERESIRANIH MALI

U kongresnom centru Zagrebačkog velesajma održani su 1. veljače Dani poslova u turizmu. Projekt je to Hrvatskog zavoda za zapošljavanje , Ministarstva turizma i sporta, te Ministarstva rada i mirovinskog sustava organiziran na način da se sedamdesetak tvrtki dijelom trgovačkih dijelom turističkih, a dijelom uslužnih predstavilo sa svojom ponudom koja čini potrebu za djelatnicima u širokom sektoru turizma.

No Dani poslova prošli su u Zagrebu bez zapaženih medijskih najava. Zašto za poslove u turizmu nije primijenjen snažniji marketing? Taj odgovor zasigurno imaju organizatori? Pravo na informaciju je najvažnije ljudsko pravo. U turizmu ove godine, predviđanja su na početku 2023., da je potrebno 30 tisuća novih djelatnika. Čini se da su zbog tihe kampanje organizatori turističke tvrtke prepustili manjku domaćih djelatnika i dovođenju zainteresiranih iz Europske unije i trećih zemalja?
Zašto nije vidljivijim medijskim najavama uložen maksimalan napor da svi koji traže posao, posao i nađu, ne u inozemstvu, već u turizmu? Zar zato što reklamne poruke na TVu stoje značajne cifre? To ni za koga nije opravdanje – jer Hrvatska je turistička zemlja. Zašto kućni budžet, kao i nedostatak radnog staža, ne popraviti sa radom u turizmu, u svojoj zemlji na Hrvatskom Jadranu umjesto odlaženja u Italiju i Njemačku gdje dio hrvatskih žena iz Slavonije i Istre odlazi njegovati starije osobe – dakako za plaću? Koncepcija dobre namjere, potrebe i uspjeha u Hrvatskoj ide nespojivim kolosjecima.

Fotka mzz


Na štandovima turističkih tvrtki bili su djelatnici iz područja -ljudski potencijali - s kojima se na licu mjesta moglo razgovarati, koji su mogli dati svako objašnjenje u okvirima potrebnih zanimanja za turističku sezonu. Svima je zajedničko da traže djelatnike koji će raditi u predstojećoj turističkoj sezoni.
Ovdje su bile sve najveće turističke tvrtke koje ugošćuju turiste u Hrvatskoj poput Valamara, Bluesun-a, Hilton Imperial Dubrovnika, Maistre i više malih privatnih reostorana , naprimjer s Raba, Korčule, Hvara, a sve u potrazi za turističkim djelatnicima.

Sve tvrtke traže i žene i muškarce konobare, pomoćne konobare, barmene i barske konobare, recepcionere, pomoćne radnike na recepciji, radnike na parkingu, kuhare, pomoćne kuhare, pomoćne kuhinjske radnike, slastičare, mesare i skladištare, radnike na bazenu, pomoćne radnike za sport i rekreaciju, fitnes trenere, vrtlare, noćne čuvare, a hoteli koji imaju wellnes traže maserke i kozmetičarke, ali i sobarice, nadzornice, čistačice, pomoćne radnice u domaćinstvu.

Naprimjer kamp naselje Šimuni na otoku Pagu ima otvorenih čak 150 radnih mjesta za muškarce i žene i to u ugostiteljstvu, recepciji i domaćinstvu.
ROTO – svijet pića traži prodavače, skladišne radnike, vozače B/C kategorije, viličare i pomoćne radnike dostavljače za rad u Puli, Rijeci,Poreču, Zadru, Novalji,
Splitu, Dubrovniku i Zagrebu.
Trgovce za sezonski rad traži lanac trgovina Tommy, Trgovina Krk.d.d., lanac STUDENAC – MARKET malih trgovina itd.
Prethodno Dani poslova u turizmu održani su 25.1.2023. u Osijeku i 27.1.2023. u Bjelovar.
Poslove za rad u turizmu moguće je pogledati i na internetu na stranici burze rada.
Margareta Zouhar Zec

02.02.2023. u 10:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

PIRC MUSAR U POSJETI MILANOVIĆU

ZAJEDNO NA INTEGRACIJI ZAPADNOG BALKANA U EU

Nataša Pirc Musar predsjednica Republike Slovenije, stigla je 1.veljače u državnički posjet Hrvatskoj te ju je primio predsjedniku RH Zoran Milanović u svom uredu na Pantovčaku.Predsjednik RH je izjavio da je razgovor s redsjednicom Slovenije bio ugodan, prijateljski i sadržajan,a teme razgovora su se odnosile na uzajamne odnose dviju država,.na situaciju u regiji te na budućnost Inicijative Brdo-Brijuni koja je pokrenuta još u vrijeme predsjednika Josipovića na inicijativu predsjednika Slovenije Pahora.
Predsjednik Milanović ocijenio je kako se dobra suradnja Hrvatske i Slovenije može razvijati u još boljem smjeru „Mislim da su odnosi bolji nego što su bili prije tri-četiri godine, posebno ulaskom Hrvatske u Schengen. Tu još jednom zahvaljujem Sloveniji na podršci i Predsjednici Nataši Pirc Musar što je izdvojila svoje vrijeme i bila na Bregani 1. siječnja ove godine da se zajednički obilježi, i za Hrvatsku, ali i za Sloveniju, važan i koristan događaj“, izjavio je predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, rekla je kako su oboje svjesni nekoliko neriješenih pitanja, ali da misli da će ih Hrvatska i Slovenija u budućnosti znati razriješiti. Izjavila je kako se obavezala da će nastaviti Proces Brdo-Brijuni jer želi da Slovenija i Hrvatska, kao države koje su najviše postigle na tom području u ovoj regiji, vode dijalog s ostalim državama regije. „Slovenija je pokazala kako može igrati značajnu ulogu u približavanju Bosne i Hercegovine i ostalih država na zapadnom Balkanu u Europsku uniju. Hrvatska ovdje ima jednako stajalište“, izjavila je slovenska Predsjednica te zahvalila predsjedniku Milanoviću što će i nadalje zajedno raditi na tom projektu koji je zajednički projekt Slovenije i Hrvatske.

Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar i predsjednik RH Zoran Milanović Fotka Ured predsjednika

Govoreći o sljedećem sastanku Procesa Brdo-Brijuni navela je kako je predsjednik Stevo Pendarovski ponudio da se on održi u Sjevernoj Makedoniji. „Željela bih na tom susretu, koji će se održati krajem ove godine, otvoriti teme koje nisu toliko političke i ideološke. Predsjedniku Milanoviću sam rekla što je moja tiha želja – više naglaska na mladima jer mladi su oni koji odlaze iz ove regije u ogromnim brojevima. Poslanstvo predsjednika i mene osobno kao predsjednice jest u tome da vidimo što još možemo učiniti da ljudima u ovoj regiji bude bolje. I politika ponekad mora učiniti neki korak nazad, manje se posvetiti ideološkim temama i u mladima vidjeti onu platformu koja će moći napraviti neki drugi sadržaj u tom procesu. Sama vjerujem u vladavinu prava i mislim da je vladavina prava izuzetno značajna, ne samo na nacionalnoj razini nego i u međunarodnim odnosima. Još jednom hvala za doista ugodan prijem“ – rekla je Nataša Pirc Musar

Na upit novinara jesu li razgovarali o ratu u Ukrajini, predsjednik Milanović odgovorio je „Nismo razgovarali o Ukrajini, što ne znači da nećemo".Upitan o svojoj ranijoj izjavi o „otetom Kosovu“, predsjednik Milanović je rekao kako je tada mogao reći i da je Srbija ostala bez Kosova. „Mislim da svoju privrženost i simpatije prema kosovskim Albancima ne trebam dokazivati. Kosovo je u međuvremenu priznato, Hrvatska ga je priznala među prvima i ja koristim priliku gdje stignem da ljude uvjerim da priznaju Kosovo ako to nisu učinili, i europske državnike i latinoameričke“, rekao je između ostalog. “Da bi Srbija došla na Zapad, gdje je dobrodošla, neke stvari se moraju promijeniti“ rekao je Zoran Milanović te nastavio“ Činjenica da je situacija u Ukrajini trenutak ili početak kraja jedne prividne srbijansko-ruske romanse u kojoj će Srbija shvatiti da je prevarena ljubavnica. Naime, Srbija i Kosovo Rusiji smetaju. Rusija će kad-tad morati priznati Kosovo ili se praviti da ga priznaje da bi legalizirala ono što radi u Ukrajini. A gdje je tu Srbija? Oni moraju shvatiti da Rusiji smetaju i da tu nema ljubavi, nego isključivo odnos interesa u kojem su poslužili Rusiji u jednom periodu da provede neke svoje naume, koji su protivni međunarodnom pravu“, pojasnio je predsjednik Milanović i dodao kako će Srbija morati na neki način priznati Kosovo, a da će kosovske vlasti morati dati nekakav status zajednici srpskih općina na sjeveru Kosova

02.02.2023. u 05:53 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.