Pregled posta

STANJE POLJOPRIVREDE 2021. GODINE – PUBLIKACIJA MINISTARSTVA

NAJVIŠE RASLE CIJENA GNOJIVA - ZA 66,4 %,
STOČNE HRANE 28,5 % I ENERGIJE I MAZIVA ZA 19,9%


Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine objavljuje GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE. A ovdje, UKRATKO ĆU PRENIJETI SAMO NEKE PODATKE ZA NEKE KULTURE IZ GODIŠNJEG IZVJEŠĆA ZA 2021. GODINU koje je objavljeno 2022. u mjesecu prosincu. Ta publikacija na 168 stranica sadrži pregled statističkih podataka državnog zavoda za statistiku, a ti podaci daju sliku stanja poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj u 2021. godini. No tu nisu ipak samo šturi podaci, tu se navode i one relevantne riječi povezane s brojkama i sadržajem koje opisuju stanja koje se pod znakom pitanja u javnosti propitkuju i o kojima se raspravlja a to je dostatnost i ne dostatnost proizvodnje te uvoz i izvoz roba.
Publikacija obiluje velikim brojem podataka i tablica i veoma je informativna, uzimajući u obzir da je poljoprivreda široko područje u koje ulazi i područje šumarstva, lova i ribolova.
U publikaciji je :
POPIS PROPISA I DRUGIH AKATA U SEKTORU POLJOPRIVREDE DONESENIH U 2021. GODINI. VELIKI JE broj tablica, a nabrojiti ću samo neke, a uz to ispisujem i broj tablice kao argument da je tablica u publikaciji zaista i izvedena. Evo nekih:
Tablica 92. Rang lista najvažnijih zemalja u poljoprivredno-prehrambenoj razmjeni Hrvatske u 2021. prema zemlji uvoza
Tablica 87. Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, Tablica 84. Veleprodajne cijene pilećeg mesa i konzumnih jaja, bez PDV-a , Tablica 83. Otkupne cijene janjećih trupova, bez PDV-a, Tablica 73 . Otkupne cijene žive stoke, bez PDV-a, Tablica 70. Veleprodajne cijene maslinovog ulja, Tablica 69. Veleprodajne cijene voća, Tablica 67. Veleprodajne cijene povrća,
Tablica 64. Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (%),Tablica 57. Usporedba bruto domaćeg proizvoda Hrvatske i država članica Europske unije te udio u BDP-u Europske unije, Tablica 51. Ostvarena sredstva od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, prikaz ostvarenih sredstava po svim ranije sklopljenim ugovorima ,
Tablica 48. Površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za koje su izdane suglasnosti na programe raspolaganja po vrstama raspolaganja
Tablica 46. Broj proizvođačkih organizacija po županijama u 2021. godini,
Tablica 45. Broj proizvođačkih organizacija po sektorima u 2021. godini, Tablica 27. Rang-lista 10 država prema ostvarenom suficitu/deficitu u hrvatskoj poljoprivrednoj razmjeni u 2021. itd. itd. M. Zouhar Zec

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže u predgovoru da je „ ukupna robna razmjena dobara i usluga u 2021. povećana u odnosu na 2020. godinu, iako Hrvatska bilježi deficit vanjskotrgovinske razmjene, a pokrivenost uvoza izvozom u 2021. godini je bila 64,7%.
Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi u ukupnoj vanjsko-trgovinskoj razmjeni sudjelovali su s 14,2%.
Rast cijena poljoprivrednih proizvoda uzrokovan je različitim čimbenicima, među kojima je najvažnije povećanje cijena poljoprivrednih inputa u 2021. godini , što je prosječno iznosilo 20,4% u odnosu na 2020. godinu.
Najviše su rasle, cijene gnojiva 66,4%, zatim stočne hrane za 28,5% te energije i maziva za 19,9%.
Glavni faktori rasta BDP-a u 2021. bili su rast bruto investicija u fiksni kapital od 4,7%, rast potrošnje kućanstva od 9,9% te rast izvoza roba i usluga od 36,4%. Istovremeno, uvoz roba i usluga povećan je za 17,6% „ – samo su neke formulacije i podaci iz uvoda Izvješća za stanje poljoprivrede za 2021. godinu mistrice Vučković.
Publikacija GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE 2021. je izdana u prosincu 2022. Glavni urednik je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, a u ulozi izdavača je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.



Publikacija se može vidjeti na Internet stranicama Ministarstva poljoprivrede na linku :
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/2122022ZelenoIzvjesce_2021.pdf


KRUMPIR
Krumpir Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji krumpira. U 2020. godini samodostatnost krumpira iznosila je 71,9%. Ukupna proizvodnja krumpira u 2021. godini odvijala se na 8.786 ha s prosječnim prinosom od 14,5 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 127.826 t. Svi ovi pokazatelji bili su niži od prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.-2020. Na prinos i kvalitetu krumpira u 2021. nepovoljno je utjecala ljetna suša.

POVRĆE
U 2021. godini proizvedeno je ukupno 201,8 tisuća tona povrća. Najzastupljenije povrtne vrste bile su slijedeće : kupus 16,2% od ukupne proizvodnje povrća, rajčica 13,2%, lubenice i dinje 11,6%,
luk i češnjak 11,5% , paprika 8,5%.
Na urod povrća negativno je utjecala ljetna suša. U usporedbi s prethodnom godinom, proizvodnja povrća bila je za 14% manja, čemu je najviše doprinijela manja proizvodnja rajčica za čak 13,5 tisuća tona, kupusa za 4,5 tisuća tona i mrkve za 3,5 tisuća tona.
Uvjeti proizvodnje bili su povoljni za uzgoj lubenica te je proizvodnja dinja i lubenica bila za 4,8 tisuća tona veća nego u 2020. godini, ali je to i dalje ispod prosjeka prethodnog petogodišnjeg razdoblja 2016.- 2020.
U proizvodnji povrća značajan dio proizvodnje i to 83,5% u 2021. godini zauzima intenzivna proizvodnja namijenjena prodaji na tržištu, dok se preostale količine proizvedu u povrtnjacima.
Površine namijenjene intenzivnoj proizvodnji povrća u promatranom razdoblju od 2016. godine bile su najmanje upravo 2021. godine i to 8.398 ha, uz ostvarenu proizvodnju povrća od 168,6 tisuća tona.
Suhe mahunarke U 2020. godini samodostatnost suhih mahunarki iznosila je 36,3%. Za proizvodnju suhih mahunarki u 2021. godini korištena je površina od 2.055 hektara te je proizvedeno ukupno 3.711 tona s prosječnim prinosom od 1,8 t/ha. U odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja od 2016. do 2020. godine, sjetvene površine u 2021. bile su manje za 16,8%, a proizvodnja za 14,4%. Najzastupljenije suhe mahunarke su stočni grašak što je u postotku 62,8% proizvodnje u 2021. i grah kojeg je bilo 28,6%.

Aranžirano voće.Fotka mzz

VOĆE
Proizvodnja voća kretala se u razdoblju 2016.-2021. između 112,7 tisuća tona godine 2017. godine i 181,6 tisuća tona godine 2018. godine. Kao i kod povrća, u proizvodnji voća bilježe se velike oscilacije u proizvodnji.
U strukturi proizvodnje voća dominiraju jabuke 45,3% od ukupno proizvedenih količina, i mandarine 29,1%. Od ostalih vrsta voća veći značaj ima proizvodnja šljiva, s udjelom od 7,0% u promatranom razdoblju. U 2020. godini samodostatnost u proizvodnji voća iznosila je 44,7% svih potreba domaćeg tržišta. ( Samodostatnost za 2021. se ne ističe)
Samodostatnost u 2020 godini dostignuta je jedino u proizvodnji trešanja i višanja.
Proizvodnja jabuka i mandarina je blizu razine samodostatnosti.

TOV GOVEDA I PROIZVODNJA MLIJEKA
- Uvoz je značajno nadmašivao izvoz
Ukupan broj goveda u 2021. godini iznosio je 427,6 tisuća grla. U odnosu na prethodnu godinu povećan je za 1,1%. Na hrvatskim farmama najzastupljenija je simentalska pasmina i za proizvodnju mlijeka i mesa
U ukupnom broju krava,( broj se ne navodi ) simentalska pasmina čini 57,4%, holstein pasmina 21,5%, smeđa s 2,1%, križanci s 9,3%, a ostale pasmine s 12,3%. Udio ostalih krava se povećava, s najvećim udjelom u broju krava mesnih pasmina. U razdoblju od 2016. godine rastao je i uvoz i izvoz goveda, pri čemu je uvoz uvijek značajno nadmašivao izvoz, a u 2021. godini za 89,7 tisuća grla. U strukturi uvoza živih goveda najveći udio čine goveda za tov od 80 do 160 kg, a u strukturi izvoza goveda za klanje težine iznad 300 kg. Promatrano u odnosu na 2020. godinu, vrijednost uvoza živih goveda povećala se za 23%, dok se vrijednost izvoza živih goveda povećala za 53,3%.
Cijene mliječnih proizvoda u prvoj polovici 2021. godine bile su na jednakim ili nižim cjenovnim razinama u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini. Međutim, u drugom dijelu godine uslijedio je porast, da bi cijene sira edama i goude dosegnule u prosincu najvišu vrijednost u pet godina, a u odnosu na cijene s kraja 2020. godine bile su više za 14 odnosno 20%, dok su cijene za maslac u pakiranju od 250 g u istom mjesecu bile više za 30%.

PROIZVODNJA GOVEĐEG MESA I CIJENA
Samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa u 2020. godini iznosila je 70,5%. Proizvodnja goveđeg mesa u ukupnoj proizvodnji mesa u Hrvatskoj zastupljena je s približno 17%. U 2021. godini proizvedeno je 45,5 tisuća goveđeg mesa. Razvrstano je ukupno 170,8 tisuća goveđih trupova ukupne mase 43 tisuće tona. To je otprilike na razini iz 2020. godine, ali i dosta niže od ostvarenoga u ranijim godinama iz razdoblja 2016.-2019. što je bilo između 182,5 i 190 tisuća trupova .
Tijekom 2021. godine ostvaren je neto uvoz svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa u visini 15,8 tisuća tona te 4,3 tisuće tona smrznutog goveđeg mesa. U vanjskotrgovinskoj razmjeni goveđeg mesa u odnosu na 2020. godinu, vrijednost uvoza povećana je za 36,1%, a povećana je i vrijednost izvoza za 18,5%.
Godišnja prosječna otkupna cijena hladnih trupova goveda AR3, a to su trupovi mladih bikova starosti od 12 do 24 mjeseca, iznosila je 27,42 kn/kg i u odnosu na 2020. zabilježen je porast cijene od 8,8%.
Iako je 2021. započela s cijenom 24,00 kn/kg hladnoga trupa, odmah u drugom tjednu 2021. kreće porast cijena koji traje kroz cijelu godinu i završava s visokih 30,16 kn/kg. Detaljni podaci su u tablici.

MUZNE KRAVE I MLIJEKO
Broj muznih krava i njihov udio u ukupnom broju goveda smanjivao se u razdoblju od 2016. do 2021. godine. U 2021. godini bilo je 102,3 tisuće muznih krava, koje su u ukupnom broju goveda činile 24%. Usporedo sa smanjenjem broja muznih krava opada i ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka, koja je u 2021. godini iznosila 511 milijuna litara, što je za 12% manje nego u 2020. godini.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA
Zadnjih desetak godina izražen je rast udjela površina pod ekološkom proizvodnjom. Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u 2021. godini bila je 122 tisuće hektara, što čini 8,3% od ukupno korištenih poljoprivrednih površina. Prema strukturi biljne proizvodnje u ekološkoj proizvodnji najzastupljeniji su trajni travnjaci s 53.942 hektara (44,3%), slijede oranice s površinom od 51.270 ha (42,1%) te trajni nasadi s 16.712 hektara (13,7%).

PROIZVODNJA MEDA
Procjenjuje se da je proizvodnja meda u 2021. godini iznosila 4.417 tona, što je za 15% manje nego u 2020. godini. Samodostatnost u proizvodnji meda u 2020. godini bila je 80%. Neto uvoz meda u 2021. godini iznosio je 1.819 tona. Plasman meda na tržište ovisi o veličini pčelarskog gospodarstva. Pčelari s manjim brojem košnica dominantno prodaju med jednim od oblika izravne prodaje na mjestu proizvodnje ili na lokalnim tržnicama. Kroz izravnu prodaju pčelinje proizvode plasira oko 3/4 pčelara, dok u prodaji na veliko sudjeluje 1/4 pčelara. Prodaju u trgovačkim lancima i supermarketima pokrivaju veliki dobavljači i pakireri meda. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj su registrirana 23 otkupljivača/pakirera meda.

DUHAN
U 2021. godini proizvedeno je 7.384 t duhana na površini od 3.488 ha. U odnosu na prethodnu 2020. godinu zabilježen je rast žetvene površine uzgoja duhana za 2% te proizvodnje duhana za 4,2%. Ostvareni prinos duhana u 2021. godini (2,1 t/ha) kreće se u granicama višegodišnjeg prosjeka. Najzastupljenija sorta duhana je Virginia s oko 90% zastupljenosti, a u manjim količinama proizvodi se duhan sorte Burley.

DRŽAVNE POTPORE
Ministarstvo poljoprivrede nadležno je tijelo za državne potpore u području poljoprivrede, na temelju članka 37. Zakona o poljoprivredi.
Državna potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju dodjeljuje se u skladu s pravilima Europske unije o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju:
- Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013
- Smjernicama Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te ruralnim područjima za razdoblje 2014. - 2020.
- Uredbom Komisije (EU) br. 702/2014.
Državne potpore u sektoru poljoprivrede, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, uključuju i preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda. Međutim, državne potpore za preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, osim navedenom legislativom, regulirane su i općim pravilima o državnim potporama koje su u nadležnosti Ministarstva financija.
U 2021. godini potpore su dodjeljivane temeljem 160 programa potpora male vrijednosti i 20 programa državne potpore čiji davatelji su Ministarstvo poljoprivrede, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo branitelja, HBOR, HAMAG-BICRO.
U 2021. godini po svim programima (potpore male vrijednosti i državne potpore) za sektor poljoprivrede ukupno je dodijeljeno 284 milijun kuna. Na razini lokalne i regionalne samouprave
- županije su u 2021. godini dodijelile državne potpore u iznosu 40.527.005,40 kuna,
- općine su dodijelile državne potpore u iznosu od 8.949.740,06 kuna,
- gradovi su dodijelili državne potpore u iznosu od 17.486.240,13 kuna. Dio državnih potpora u poljoprivredi dodijeljen je i putem Ministarstva hrvatskih branitelja, u ukupnom iznosu od 2.074.904,64 kuna.

PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE
U Hrvatskoj u 2021. godini ukupno djeluje 21 priznata proizvođačka organizacija iz devet sektora koje okupljaju oko 700 članova. Priznate proizvođačke organizacije djeluju u devet županija i Gradu Zagrebu smještenih u kontinentalnoj Hrvatskoj.
U 2021. godini priznate su tri proizvođačke organizacije: 1. PO PZ VARAŽDINSKO POVRĆE (sektor drugi proizvodi – krumpir)
2. PO PZ TRS (sektor vina) 3. PO DOMAĆE VOĆE d.o.o. (sektor voća i povrća).
U 2021. godini ukinute su dvije proizvođačke organizacije: - PO ECOGOS d.o.o. (sektor voća i povrća) - PO KLASTER PČELARA PODRAVINA (sektor pčelarskih proizvoda) M.Zouhar Zec



Bongovilija .Fotka mzz


Post je objavljen 26.02.2023. u 08:09 sati.