POLITIČKA PODRŠKA DANSKE ZAPADNOM BALKANU
Bosna i Hercegovina bila je zemlja domaćin ministarskog Foruma Europska unija - Zapadni Balkan o pravosuđu i unutrašnjim poslovima, koji je održan 30. i 31. listopada u Sarajevu. Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom danskog predsjedništva Vijeća Evropske unije, u saradnji s Ministarstvom sigurnosti i Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine.
Danska, točnije Kraljevina Danska predsjeda trenutno Vijećem Europske Unijom u periodu od 1. srpnja do 31. prosinca 2025., pa odatle i inicijativa da organizira Forum za za Zapadni Balkan. Danska koja ima oko šest milijuna stanovnika ,članica je Europske unije od 1.1. 1973. godine . Zanimljivo je da je ugovorila izuzeće od eura i zato ga nema obvezu uvesti, već i dalje financijski posluje sa svojom platežnom valutom danskom krunom. Danska je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom. Drugim riječima, na čelu Danske Vlade je premijer, sada je to Mette Frederiksen danska političarka koja je od 2019. premijerka, odnosno predsjednica Vlade. Na čelu države je monarh Danski kralj, Njegovo Veličanstvo kralj Frederik X koji vlada Danskom od siječnja 2024. godine. Njegove su dužnosti tek ceremonijalne. Kraljevinu Dansku čine i dvije autonomne zemlje u Atlantiku, od kojih nijedna nije članica EU-a, a to su Farski Otoci i Grenland. Da to je onaj Grenland koji je na početku mandata američkog predsjednika Trumpa bio tema i želja predsjednika da Grenland bude njegov, odnosno američki.
POLITIČKA PODRŠKA DANSKE ZAPADNOM BALKANU
Danska već osmi put predsjeda Vijećem EU u svojoj karijeri članstva Europske unije. Svoje sadašnje predsjedanje usredotočila je na europsku sigurnost, konkurentnu i zelenu Europu te na ekonomsku otpornost. U skladu s tim zemlja predsjedateljica Vijeća EU nije zaboravila Zapadni Balkan koji je na srcu Europske unije. EU želi zemlje Zapadnog Balkana, a to su Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovi i Sjeverna Makedonija u svoje punopravno članstvo. EU ih doslovno moli, povjerenici Europske komisije ih posjećuju više puta godišnje i pružaju im podršku, baš kao i sama predsjednica Europske komisije von der Leyen . Te zemlje čekaju financijska sredstva za pred pristup, a onda i za pristup. Različit je napredak među zemljama Zapadnog Balkana prema punopravnom članstvu. Svaka od zemalja ima određene teškoće koje mora staviti na političku agendu i raditi na tome, kako bi napredovala u pred pristupnim pregovorima. Još prošle godine najveći napredak u ispunjavanju kriterija imala je Crna Gora.
Teškoća je zemljama u ispunjavanju pred pristupnih pravila , a ti se kriteriji političkim jezikom nazivaju Kopenhaški kriteriji, dogovoreni 1993. a potvrđeni i 1995. Oni čine uvjete za reforme, onaj prijelaz iz pravila po kojima se u zemljama živjelo u vrijeme bez Europske unije, u pravila koja zahtijeva članstvo u EU i koji se zovu političke, ekonomske i pravne reforme. Ti kriteriji procjenjuju stabilnost zemlje. Njima se jamči demokracija, vladavina prava, ljudska prava, poštovanje i zaštita manjina, tržišno gospodarstvo i sposobnost suočavanja s konkurentskim pritiskom unutar EU. Proces pristupanja uključuje formalne pregovore temeljene na 35 poglavlja pravnog okvira koji svaka zemlja mora usvojiti i provesti.
PRETHODIO POSJET PREDSJEDNICE VON DER LEYEN
I neposredno prije ovog Foruma u Sarajevu 30. i 31. listopada, predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen je bila na Zapadnom Balkanu počevši od 13. listopada, kada je u nekoliko dana obišla svih šest zemalja i kada je ponovo potvrdila podršku zemljama Zapadnog Balkana o pristupanju Europskoj Uniji. Posjet predsjednice von der Leyen Zapadnom Balkanu bio je slijed posjeta i razgovora s predsjednicima i premijerima zemljama iz prethodnih godina 2021., 2022., 2023., 2024 kada je također obilazila zemlje, točnije njihove političke poglavare i razgovarala s njima o članstvu. Ponovo je istakla važnost regije za Europsku uniju, a u razgovorima im je predočila i sumu od šest milijardi eura koje EU ima za Zapadni Balkan za razdoblje 2024.-2027.
PPROVODITI ZAKONE NA EUROPSKOM PUTU
Forum u Sarajevu je okupio ministre unutrašnjih poslova i pravde zemalja Zapadnog Balkana, visoke predstavnike Evropske unije, povjerenike za unutrašnje poslove i pravosuđe, te predstavnike relevantnih evropskih agencija. Raspravljalo se o pitanjima iz domene unutarnjih poslova - Online dimenzija sigurnosti, jačanja upravljanja migracijama, azilom i granicama te usklađivanje vizne politike iz područja prava , o jačanju vladavine prava kroz reformu pravosuđa i borbu protiv organizirane korupcije, te o demokraciji i temeljnim pravima.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza istakao je da je Forum bio veoma uspješan zbog razmjene iskustava i konstruktivnih razgovora o evropskom putu BiH, borbi protiv korupcije, integritetu izbora, vladavini prava i borbi protiv govora mržnje , piše agencija Anadolija."Donijeli smo teške zakone, ali ih na evropskom putu moramo i provoditi. Vrlo je bitno da u ovoj godini usvojimo cjelokupan Zakon o sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o Sudu BiH", rekao je Bunoza .
Danski ministar pravde Peter Hummelgaard je na konferenciji za novinare istakao da je dvodnevni Forum bio odlična prilika za jačanje suradnje u području unutrašnjih poslova, pravde i vladavine prava. Raspravljali smo o jačanju vladavine prava kroz pravosudne reforme i borbi protiv korupcije. Upravo borba protiv korupcije i borba protiv organiziranog kriminala, što je je iznimno važna za dansko predsjedavanje Evropskom unijom. Jaki, nezavisni i transparentni pravosudni sistemi su izuzetno važni. U tom kontekstu smo danas imali konstruktivnu raspravu o tome kako osigurati nezavisnost ovih sistema, što je bila tema s našim partnerima sa Zapadnog Balkana, naglasivši da otpornost demokracije ovisi o cijeloj zajednici, a da je prioritet na jačanju dijaloga između vlasti i civilnog društva.
Na marginama Foruma, 30. listopada Europska unija i partneri sa Zapadnog Balkana potpisali su novi Zajednički akcioni plan za sprečavanje i borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, koji nadograđuje rezultate plana potpisanog 2018. godine, piše Vijeće EU u svom priopćenju. Ovim dokumentom ponovo je potvrđena odlučnost zemalja regije i EU da ojačaju suradnju u suzbijanju terorizma i radikalizacije.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 01.11.2025. u 12:34 sati.