AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 14.12.2023.
KRUŽNO GOSPODARENJE ZGRADAMA I PROSTOROM
ZELENA VEGETACIJA NA KROVOVIMA, ZIDOVIMA I TRGOVIMA
Državni službenik mr.Zvonimir Frka Petešić, koji je predstojnik ureda premijera Andreja Plenkovića, na konferenciji ZELENA BUDUĆNOST GRADA 2.0 koju je organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine 12. prosinca, u Zagrebu, u svom govoru je predstavio važnost zelene obnove gradova kroz nekoliko vrsta dobrobiti:, klimatsku, uštedu energije, estetsku, privlačenje investicija, rast BDP-a , do smjernica u kojima je navedeno - kako zadržati optimalni fokus na provođenju urbane obnove.
Objavljujem govor mr. Frka Petešića
”Konferencija je posvećena izazovima i mogućnostima zelene, urbane obnove i razgovarati o ovoj važnoj temi ne samo da je dužnost, već je i obveza prema budućim generacijama.
Živimo u vremenu sve bržih i izraženijih klimtskih promjena, koje će u narednim desetljećima postati najveći izazov u povijesti čovječanstva. Prije deset dana (30.11.) na globalnoj konferenciji o klimi u Dubaiu, predsjednik Vlade je upozorio da je Hrvatska ove godine iskusila rekordnu poplavu, najrazornije olujno nevrijeme u povijesti, izmjene klime i najtopliju godinu koja je ikada zabilježena u Hrvatskoij, a osim toga i u svijetu.
Zbog globalnog trenda zatopljenja koji za sada ne jenjava, vrlo je izgledno da će ova godina biti najhladnija od svih drugih.
URBANA NASELJA MANJE OTPORNA NA KLIMATSKE PROMJENE
U tom kontekstu zelena obnova grada i gradova postaje jedan od prioriteta svake odgovorne javne politike., kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Naime, osim što tri od pet stanovnika u Hrvatskoj žive u gradovima, urbana naselja su po svojoj strukturi najmanje otporna na klimatske promjene osobito na vrućine. Stoga su izražene i vremenskih nepogoda, s druge strane potrošnja fosilnih goriva,osim što uzrokuje klimatske promjene, kroz ispuštanje stakleničkih plinova, znatno opterečuje državni proračun, sada je svako smanjenje energetske potrošnje dobrodošlo i s ekonomske računice, ne samo ekološke. No nije sve zlo za zlo: obnova nakon potresa stvorila je veliki broj građevinskih radova koji su osjetno pridonijeli tome da Hrvatska članica EU bude danas s najvećom stopom rasta BDP. No za očekivati je da će se s završavanjem obnove za nekoliko godina, se postupno smanjivati visoka stopa rasta. Međutim jedini način da dosegnemo prosjek razvoja EU je da rastemo znatno brže od nje, s tim da smo trenutno na 73 % od prosjeka EU, a prije sedam godina smo bili na 62 %. Godišnji rast po godišnjoj stopi od 2%, podiže BDP za 22%, dok deseto godišnji rast po stopi od 5 posto, podiže rast na 63 posto. Pokretanjem masovnog plana energetske obnove zgrada, možemo dati snažan zamah višim stopama gospodarskog rasta, na način da to bude dugoročno održiv rast. Drugim riječima, zelena urbana obnova gradova, ponajprije kroz zelenu obnovu zgrada, može spomenute izazove pretvorili u prilike za transformaciju koja jača našu upornost, energetsku štedljivost I neovisnost, a istodobno potiče snažan rast. To predpostavlja ono za što se predsjednik Vlade uvijek zalaže, a to je partnerstvo između Vlade i županija, gradova i općina, ali i sinergiju države, lokalne zajednice, gospodarstva i to u skladu s prioritetima za budući razvoj Hrvatske, a to je dekarbonizacija.
KORISTI OD ENERGETSKE OBNOVE
Energetska obnova zgrada jedan je od najučinkovitijih načina u ostvarivanju ne samo dekarbonizacije, već i štednje energije i jačanje otpornosti gradova na klimatske promjene.
Kuća je onoliko čvrsta koliko su snažni njezini temelji, tako su i gradovi otporni koliko su održive energetski učinkovite njegove zgrade. Energetska obnova zgrada i kuća donosi niz koristi koje se protežu kroz različite aspekte društva.
Kada se gleda kroz prizmu kućanstava, energetska obnova dovodi do značajnih uštedu na računima za energiju, koji se mogu čak i trostruko smanjiti, a to direktno utječe na raspoloživ dohodak građana, što na kraju pridonosi rastu potrošnje, pa i gospodarstva . Ulaganje u energetsku učinkovitost grada podiže vrijednost nekretnina i produžuje, što takve investicije čini stabilnijim. U širem kontekstu gospodarstva, energetska obnova znatan je poticaj ekonomskom razvoju grada i okolice. Stvaraju su nova radna mjesta u lokalnom građevinskom sektoru, kao i stručnjaka za energetsku učinkovitost, a velike su mogućnosti industrije s razvojem novih materijala za energetsku izolaciju zgrada.
To je prilika za niz novih obrta, malih i srednjih poduzeća, koja mogu u velikom dijelu pomoći proizvodnjom opreme za energetsku učinkovitost. Smanjenjem potrošnje energije u zgradama, smanjuje se potreba za ovisnošću o skupim fosilnim gorivima, rasterečuje se državni proračun, a ušteđena sredstva mogu se usmjeriti na druge važne sektore , zdravstva, obrazovanja i infrastructure.
Na razini lokalnih zajednica energetska obnova zgrada pridonosi i otpornosti na krize. Smanjenje ovisnosti o uvozu energije, čini naše gradove manje podložnima na fluktuacije u globalnom tržištu energije. Ne treba pri tome zanemariti ni pozitivan utjecaj na demografsku revitalizaciju zemlje. Kvalitetan urbani prostor postaje privlačan za stanovanje. Nema sunje da grad koji ulaže u zelene projekte postaje privlačan za investicije, turizam i kvalitetniji život. To zahtijeva ambicioznost u odlukama.
GODIŠNJE OBNOVITI 3,7 % STAMBENOG FONDA
U Hrvatskoj se godišnje energetski obnavlja tek 0,8 % stambenog fonda. Ako energetsku obnovu zgrada želimo završiti do 2050.potrebno je godišnje energetski obnoviti 3,7 % stambenog fonda. U okviru posebnog paketa mjera osigurano je 1,2 milijarde eura za energetsku obnovu, što je 1,5 milijarde četvornih metara u javnim i višestambenim zgradama – što je velik korak u odnosu na prethodno razdoblje.
Prije nekoliko dana predsjednik Vlade je sudjelovao na dodjeli 30 ugovora za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, u 15 županija u vrijednosti od 74 milijuna eura, od čega su polovica bespovratna sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Važne su komponente ovoga procesa energetski sustavi grijanja, hlađenja i rasvjete. Obečavajuća je geotermalna energija što je prepoznalo i ministarstvo gospodarstvaa i održivog razvoja. Nastavimo li tim putem Hrvatska može dodatno povećati svoju komparativnu prednost i tako će postati još bolje mjesto za život.
PETI SMO U PROIZVODNJI ENERGIJE
Danas smo osmi u EU po bruto potrošnji energije iz obnovljivih izvora s oko 31 %, dok je prosjek EU 22%. Peti smo u proizvodnji energije, preko 60 %. Hrvatska je 12 u svijetu, među 193 države u provedbi ciljeva održivog razvoja. To je pokazatelj da rastemo. Slijedimo politike iz programa Vlade.
To zahtijeva nekoliko smjernica:
1 Znanje - na razini jedinica lokalne samouprave ulagati oko jedan posto proračuna općina i gradova na ulaganje u znanje zaposlenika
2. Uključivost – razmjenivati informacije o rizicima, kako bi se na lokalnoj razini uključilo što više dionika
3. Solidarnost – društveni i teritorijalni rast u odnosu na rizike i posljedice I ravnomjerno rasporediti teret
4. Smjelost – sa relativno mnogo izazova trebaamo biti spremni razmišljati na kreativan način
5. Koherentnost – propagiranje političkih ciljeva i na prostornom uređenju
6. Suradnja- na lokalnoj razini okupljati povremeno dionike I razgovarati o temi i stvoriti uključivu dinamiku
7. Odgovornost- zadužiti suradnike za kontinuirano bavljenje zelenom obnovom
Nadam se da će konferencija biti poticaj za inplementaciju zelene urbane obnove" - rekao je na kraju mr. Frka Petešić.
(M.Zouhar Zec)
| < | prosinac, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter