ZELENA VEGETACIJA NA KROVOVIMA, ZIDOVIMA I TRGOVIMA
Državni službenik mr.Zvonimir Frka Petešić, koji je predstojnik ureda premijera Andreja Plenkovića, na konferenciji ZELENA BUDUĆNOST GRADA 2.0 koju je organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine 12. prosinca, u Zagrebu, u svom govoru je predstavio važnost zelene obnove gradova kroz nekoliko vrsta dobrobiti:, klimatsku, uštedu energije, estetsku, privlačenje investicija, rast BDP-a , do smjernica u kojima je navedeno - kako zadržati optimalni fokus na provođenju urbane obnove.
Objavljujem govor mr. Frka Petešića
”Konferencija je posvećena izazovima i mogućnostima zelene, urbane obnove i razgovarati o ovoj važnoj temi ne samo da je dužnost, već je i obveza prema budućim generacijama.
Živimo u vremenu sve bržih i izraženijih klimtskih promjena, koje će u narednim desetljećima postati najveći izazov u povijesti čovječanstva. Prije deset dana (30.11.) na globalnoj konferenciji o klimi u Dubaiu, predsjednik Vlade je upozorio da je Hrvatska ove godine iskusila rekordnu poplavu, najrazornije olujno nevrijeme u povijesti, izmjene klime i najtopliju godinu koja je ikada zabilježena u Hrvatskoij, a osim toga i u svijetu.
Zbog globalnog trenda zatopljenja koji za sada ne jenjava, vrlo je izgledno da će ova godina biti najhladnija od svih drugih.
URBANA NASELJA MANJE OTPORNA NA KLIMATSKE PROMJENE
U tom kontekstu zelena obnova grada i gradova postaje jedan od prioriteta svake odgovorne javne politike., kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Naime, osim što tri od pet stanovnika u Hrvatskoj žive u gradovima, urbana naselja su po svojoj strukturi najmanje otporna na klimatske promjene osobito na vrućine. Stoga su izražene i vremenskih nepogoda, s druge strane potrošnja fosilnih goriva,osim što uzrokuje klimatske promjene, kroz ispuštanje stakleničkih plinova, znatno opterečuje državni proračun, sada je svako smanjenje energetske potrošnje dobrodošlo i s ekonomske računice, ne samo ekološke. No nije sve zlo za zlo: obnova nakon potresa stvorila je veliki broj građevinskih radova koji su osjetno pridonijeli tome da Hrvatska članica EU bude danas s najvećom stopom rasta BDP. No za očekivati je da će se s završavanjem obnove za nekoliko godina, se postupno smanjivati visoka stopa rasta. Međutim jedini način da dosegnemo prosjek razvoja EU je da rastemo znatno brže od nje, s tim da smo trenutno na 73 % od prosjeka EU, a prije sedam godina smo bili na 62 %. Godišnji rast po godišnjoj stopi od 2%, podiže BDP za 22%, dok deseto godišnji rast po stopi od 5 posto, podiže rast na 63 posto. Pokretanjem masovnog plana energetske obnove zgrada, možemo dati snažan zamah višim stopama gospodarskog rasta, na način da to bude dugoročno održiv rast. Drugim riječima, zelena urbana obnova gradova, ponajprije kroz zelenu obnovu zgrada, može spomenute izazove pretvorili u prilike za transformaciju koja jača našu upornost, energetsku štedljivost I neovisnost, a istodobno potiče snažan rast. To predpostavlja ono za što se predsjednik Vlade uvijek zalaže, a to je partnerstvo između Vlade i županija, gradova i općina, ali i sinergiju države, lokalne zajednice, gospodarstva i to u skladu s prioritetima za budući razvoj Hrvatske, a to je dekarbonizacija.
KORISTI OD ENERGETSKE OBNOVE
Energetska obnova zgrada jedan je od najučinkovitijih načina u ostvarivanju ne samo dekarbonizacije, već i štednje energije i jačanje otpornosti gradova na klimatske promjene.
Kuća je onoliko čvrsta koliko su snažni njezini temelji, tako su i gradovi otporni koliko su održive energetski učinkovite njegove zgrade. Energetska obnova zgrada i kuća donosi niz koristi koje se protežu kroz različite aspekte društva.
Kada se gleda kroz prizmu kućanstava, energetska obnova dovodi do značajnih uštedu na računima za energiju, koji se mogu čak i trostruko smanjiti, a to direktno utječe na raspoloživ dohodak građana, što na kraju pridonosi rastu potrošnje, pa i gospodarstva . Ulaganje u energetsku učinkovitost grada podiže vrijednost nekretnina i produžuje, što takve investicije čini stabilnijim. U širem kontekstu gospodarstva, energetska obnova znatan je poticaj ekonomskom razvoju grada i okolice. Stvaraju su nova radna mjesta u lokalnom građevinskom sektoru, kao i stručnjaka za energetsku učinkovitost, a velike su mogućnosti industrije s razvojem novih materijala za energetsku izolaciju zgrada.
To je prilika za niz novih obrta, malih i srednjih poduzeća, koja mogu u velikom dijelu pomoći proizvodnjom opreme za energetsku učinkovitost. Smanjenjem potrošnje energije u zgradama, smanjuje se potreba za ovisnošću o skupim fosilnim gorivima, rasterečuje se državni proračun, a ušteđena sredstva mogu se usmjeriti na druge važne sektore , zdravstva, obrazovanja i infrastructure.
Na razini lokalnih zajednica energetska obnova zgrada pridonosi i otpornosti na krize. Smanjenje ovisnosti o uvozu energije, čini naše gradove manje podložnima na fluktuacije u globalnom tržištu energije. Ne treba pri tome zanemariti ni pozitivan utjecaj na demografsku revitalizaciju zemlje. Kvalitetan urbani prostor postaje privlačan za stanovanje. Nema sunje da grad koji ulaže u zelene projekte postaje privlačan za investicije, turizam i kvalitetniji život. To zahtijeva ambicioznost u odlukama.
GODIŠNJE OBNOVITI 3,7 % STAMBENOG FONDA
U Hrvatskoj se godišnje energetski obnavlja tek 0,8 % stambenog fonda. Ako energetsku obnovu zgrada želimo završiti do 2050.potrebno je godišnje energetski obnoviti 3,7 % stambenog fonda. U okviru posebnog paketa mjera osigurano je 1,2 milijarde eura za energetsku obnovu, što je 1,5 milijarde četvornih metara u javnim i višestambenim zgradama – što je velik korak u odnosu na prethodno razdoblje.
Prije nekoliko dana predsjednik Vlade je sudjelovao na dodjeli 30 ugovora za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, u 15 županija u vrijednosti od 74 milijuna eura, od čega su polovica bespovratna sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Važne su komponente ovoga procesa energetski sustavi grijanja, hlađenja i rasvjete. Obečavajuća je geotermalna energija što je prepoznalo i ministarstvo gospodarstvaa i održivog razvoja. Nastavimo li tim putem Hrvatska može dodatno povećati svoju komparativnu prednost i tako će postati još bolje mjesto za život.
PETI SMO U PROIZVODNJI ENERGIJE
Danas smo osmi u EU po bruto potrošnji energije iz obnovljivih izvora s oko 31 %, dok je prosjek EU 22%. Peti smo u proizvodnji energije, preko 60 %. Hrvatska je 12 u svijetu, među 193 države u provedbi ciljeva održivog razvoja. To je pokazatelj da rastemo. Slijedimo politike iz programa Vlade.
To zahtijeva nekoliko smjernica:
1 Znanje - na razini jedinica lokalne samouprave ulagati oko jedan posto proračuna općina i gradova na ulaganje u znanje zaposlenika
2. Uključivost – razmjenivati informacije o rizicima, kako bi se na lokalnoj razini uključilo što više dionika
3. Solidarnost – društveni i teritorijalni rast u odnosu na rizike i posljedice I ravnomjerno rasporediti teret
4. Smjelost – sa relativno mnogo izazova trebaamo biti spremni razmišljati na kreativan način
5. Koherentnost – propagiranje političkih ciljeva i na prostornom uređenju
6. Suradnja- na lokalnoj razini okupljati povremeno dionike I razgovarati o temi i stvoriti uključivu dinamiku
7. Odgovornost- zadužiti suradnike za kontinuirano bavljenje zelenom obnovom
Nadam se da će konferencija biti poticaj za inplementaciju zelene urbane obnove" - rekao je na kraju mr. Frka Petešić.
(M.Zouhar Zec)
Post je objavljen 14.12.2023. u 23:33 sati.