RUSIJA SUŽAVA DJELOVANJE NEZAVISNIM MEDIJIMA
Među novinarima Radio Slobodna Europa (RSE) koji pišu informacije i proizvode radio program na području Ruske Federacije, četvoro novinara je u zatvoru. To ima svoju poruku u kojoj stoji da društvo u kome vladajući smanjuju medijske slobode postaje društvo u kome rastu ovlasti onih koji prate, nadgledaju i prisluškuju, dakle traže razloge za represivno djelovanje na novinare.
Alsa Kurmaševa je novinarka Tatarsko-baškirskog servisa Radio Slobodna Europa i radila je u Pragu u Češkoj. U Rusiju je otputovala radi situacije u obitelji u svibnju, a 18. listopada 2023. ruske vlasti su je uhitile u ruskoj republici Tatarstan te je zatvorile optuživši je da se nije registrirala kao „strani agent“, što je krivično djelo za Rusiju. Kazna za takvu optužbu je pet godina boravka u zatvoru. Alsa Kurmaševa ima američko i rusko državljanstvo. Uhapšen u lipnju 2020. i osuđen na 15 godina zatvora u Bjelorusiji je Ihar Losik bloger suradnik Bjeloruskog servisa RSE.
Andrej Kuznečik je web urednik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u mjesecu studenom 2021. godine i osuđen na šest godina zatvora zbog optužbi za ekstremizam. Losik i Kuznečik su zatvoreni u Bjelorusiji.
Vladislav Jesipenko je suradnik reporterskog projekta Ukrajinskog servisa RSE Crimea.Realities. U ožujku 2021. uhapsili su ga službenici FSB-a ( Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije) na Krimu koji je anektirala Rusija 2014. godine. Jesipenko trenutno služi petogodišnju kaznu na Krimu. Optužen je da je posjedovao eksploziv.
IZRAZ - KOJI IMA POVIJEST
Izraz "strani agent" - je pežorativan i ima svoju povijest iz vremena sovjetske epohe . Sovjetska vlast nije podnosila organizacije ni ljude koji su se bavili ljudskim pravima, kao ni medije ni nikog tko je na bilo koji način bio financiran iz inozemstva. Takvima su pripisivali pridjev „ strani agent“ i pod tim terminom ih teretili za različita kaznena djela, koja zapravo nisu počinili.
Radio Slobodna Europa je emitirala program na ruskom jeziku od 1953. godine iz sjedišta u Minchenu, a 1991. novinarima je omogućen rad iz Rusije dekretom predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina. Sve do 2011. Radio Slobodna Evropa je radila u Rusiji kao strani medij. No godine 2012. ruska Vlada, je rekla da je dekret koji je uspostavljen od Jeljcina bio izuzetak u odnosu na redovnu zakonsku proceduru, te da Radio Slobodna Europa ne može više biti registrirana na taj način. Iste godine usvojena je prva verzija Zakona o stranim agentima. Sa proširivanjem tog zakona mijenjala se i pozicija medija RSE. Od početka 2020. taj je medij registriran u Rusiji kao tvrtka sa ograničenom odgovornošću. Radio Slobodna Europa, moja ima i svoju internet stranicu i pisane sadržaje na aktualne teme u Ruskoj Federaciji se vodi kao predstavništvo strane neprofitne organizacije.
PRITISAK NA NEZAVISNE MEDIJE
Donji dom ruskog parlamenta, usvojio je je u veljači najnoviju verziju ovog zakona kojim se spomenute organizacije i pojedinci podvrgavaju birokratskom nadzoru i provjerama na licu mjesta. Oni također moraju izvještavati o svojim troškovima i financiranju. Tko ne poštuje tu odredbu, prijeti mu novčana kazna. Novinari RSE u Rusiji izloženi su riziku od krivičnog gonjenja i zatvorskim kaznama do pet godina.
Mišljenje je da ruske vlasti pojačavaju pritisak na nezavisne medije i organizacije uoči parlamentarnih izbora 2024. kada će se Putin, kako se pretpostavlja, po peti put kandidirati za predsjednika Ruske Federacije.
Otkako je Putin 2012. godine ponovo preuzeo dužnost šefa države, službena Moskva se intenzivno bavi medijima i čini sve manji prostor za djelovanje nezavisnih medija. Prema indeksu slobode medija "Reportera bez granica" Rusija je na 149. mjestu od 180 zemalja.
IZVOR: Radio Slobodna Europa, M. Zouhar Zec
Post je objavljen 30.12.2023. u 15:39 sati.