ZAGREBU TREBA SORTIRNICA OTPADA
Udruga za zaštitu okoliša Resnik u naselju Resnik, 10. prosinca je održala prosvjed protiv ponovno najavljene izgradnje centra za gospodarenje otpadom na tom području. O lokolaciji Resnik i izgradnji objekata za sanaciju otpada nije bilo govora nekoliko godina . Ali sve se promijenilo kada je 4. prosinca ujutro došlo do odrona otpada na Jakuševcu. Odron je bio takve vrste da je troje radnika Zagrebačkog holdinga koji su u tom trenutku obavljali posao, ozlijeđeno, jedan je radnik teško ozlijeđen, amputiran mu je dio ruke. Zabrinjavajuće je što je jedan odron smeća bio petnaestak dana prije, ali tada nitko nije nastradao, čak ni nekoliko dana do javnosti nije došla informacija da se odron i dogodio. No sada nisu isključeni ni novi odroni smeća, ubuduće. Ovaj drugi odron aktualizirao je postupanje nadležnih u Gradu Zagrebu s otpadom, a posebno brigu za otpad gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Podsjetiti ću, Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba 30. svibnja 2021. na neposrednim izborima kao kandidat koalicije Možemo! – Zagreb je naš!
Građani koji stanuju u naseljima u blizini Jakuševca izrazili su nakon odrona svoja negodovanja o mirusu koji dolazi iz odlagališta smeća, te izrazili ljutnju i sumnju na zagađenost zraka u okolici Jakuševca, što je njihova životna okolina.
JAKUŠEVAC POSTAO PLANINA OD OTPADA
Jakuševac je odlagalište otpada staro tridesetak godina. To odlagalište je postalo planina od otpada, koja bez sumnje ima i svoju nadmorsku visinu. Površina za odlaganje otpada sastoji se od šest ploha ukupnog kapaciteta, izračun je stručnjaka, 15,12 milijuna metara kubnih. Koliko se još dugo može odlagati smeće na Jakuševcu nitko točno nezna. Špekulira se sa vremenom od tri, četiri godine. Ali odroni smeća nagovješćuju da su mogućnosti postojećeg odlagališta vrlo blizu njegovu maksimumu.
Iz platforme Možemo, šalju informacije da će istraga utvrditi kako je došlo do odrona, kako bi se osiguralo da se nešto takvo više ne ponovi. S obzirom na to da je sigurnost radnika i građana na prvom mjestu, uspostavljen je sigurnosni protokol za odlaganje otpada na odlagalište zbog čega će do daljnjeg odlaganje biti usporeno i otežano. To će za posljedicu imati i usporavanje odvoza otpada u Gradu.
Dok se okolnosti utvrđuju, Grad Zagreb poduzima mjere o kojima iz platforme Možemo, koja je politička opcija Tomislava Tomaševića kažu: “ Angažirali smo dodatnog, neovisnog sudskog vještaka kako bi proveli neovisnu istragu .Napravili smo stručnu radnu skupinu koja će pomoći vještaku, u kojoj su i stručnjaci koji su otpočetka radili na projektu Jakuševca.Kontinuirano provodimo dodatna mjerenja kvalitete zraka. Pored postojeće mjerne stanice, na terenu je i mobilni uređaj Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
NEMA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE
Mjerenja u danima nakon odrona, danas 11.12. je sedmi dan od odrona otpada na Jakuševcu, pokazuju da su koncentracije sumporovodika, amonijaka i merkaptana i dalje daleko ispod dozvoljenih vrijednosti. Prema posljednjim mjerenjima, sumporovodika ima manje od 0,2 ppm (dozvoljeno je 7 ppm; ppm = broj čestica na milijun čestica), amonijaka također ima manje od 0,2 ppm (dozvoljeno je 20 ppm), dok merkaptana ima manje od 0,25 ppm (dozvoljena vrijednost je 3 ppm).Iako se u okolici Jakuševca osjetio neugodan miris, ovo su koncentracije koje su daleko manje od dozvoljenih vrijednosti te nisu opasne za zdravlje“- pišu 8.12 iz platforme Možemo.
GDJE ĆE BITI NOVI CENTAR ZA OTPAD?
„Ponvno smo zatražili i inzistiramo na hitnom sastanku s Vladom kako bi se maksimalno ubrzali svi procesi oko gradnje novog centra za gospodarenje otpadom“ – piše Možemo, i dodaje „ što je preduvjet da se Jakuševec zatvori“. Ali Možemo ne navodi koju su lokaciju predvidjeli i gdje će taj novi Centar za gospodarenje otpadom biti.
Iz platforme Možemo tvrde da su izradili studiju izvodljivosti za novi centar za gospodarenje otpadom –„ znamo kako će postrojenje izgledati, koje će kapacitete imati i koliko će točno koštati. A koštati će 143 milijuna eura“ , navode.
TRI KLJUČNA PITANJA
„Gradonačelnik Tomašević već nekoliko tjedana traži sastanak s Vladom kako bi prezentirao studiju i dobio odgovore na tri ključna pitanja, a ona su 1. koliko će, i hoće li uopće, Vlada sufinancirati taj projekt, kako bi Grad razliku ili cijeli iznos mogao pokriti kreditom 2. zašto se HDZ oportunistički i politikantski buni protiv lokacije u Resniku , jer bi izmjena lokacije zahtijevala i do dvije godine produljenja procedure. 3. Grad je od Vlade, na sastancima i javnom savjetovanju, već tražio da centar za gospodarenje otpadom bude samo za Zagreb. Jer Zagrebačka županija ne želi zajednički centar gospodarenja sa Gradom Zagrebom, a Vlada pak RH želi zajedničko postrojenje gospodarenja otpadom. I kako onda postupiti?“- pita platforma Možemo.
ZAR SE OTPADOM MOŽE GOSPODARITI SAMO U RESNIKU?
Resnik je Mjesni odbor koji pripada Gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak u Zagrebu i ima nešto više od tisuću stanovnika. I taj Resnik je još 2014. ondašnji gradonačelnik Bandić izabrao kao lokaciju u kojoj će se graditi spalionica otpada. Tada je bilo velikog otpora prema spalionici od mještana Resnika. Također je bilo prosvjeda. No sve je to bilo samo stihijski, a onda je sve utihnulo, spalionica nije izgrađena, bivši gradonačelnik se okrenuo nekim drugim poslovima. Jakuševac je i dalje ostao glavno i jedino odlagalište otpada Grada Zagreba.
No Europska unija je raspolaganje otpadom postavila na ekološi način. Spalionice otpada više nisu bile opcija radi zagađenja zraka i prirode, već je to postalo odvajanje otpada i recikliranje materijala iz otpada. Resnik kao lokacija ostao je u ladicama preminulog gradonačelnika Bandića, a Tomašević koji ga je naslijedio, nije smatrao za potrebno partnerski pristupiti problemu i građanima. Postupio je na način kako to u Hrvatskoj ide: Resnik je postao i ostao prvi i jedini plan za otpad, bez da je gradonačelnik Tomašević čuo građane Resnika, i oni čuli i vidjeli Tomaševića u Resniku. Točnije bez ikakve komunikacije sa građanima na koje se lokacija za zbrinjavanje otpada direktno odnosi, lokacija Resnik postala je tema. U Resniku 34 OPG-a uzgajaju povrće, te“ ne žele otpad u svojoj blizini ni pod svojim prozorima“- čulo se na prosvjedu. Od 2014. do 2023. se jako mnogo toga promijenilo, pa i u Mjesnom odboru Resnik. I planovi na papiru koje gradonačelnik s vremena na vrijeme ažurira u vezi s Resnikom, više možda nisu vjerodostojni.
SPALJIVANJE OTPADA VIŠE NIJE OPCIJA
Međutim čini se da ni gradonačelnik Tomašević kao ni građani Resnika ne znaju, a neznaju jer im nitko nije rekao, da se otpad zbrinjava putem sortirnica, a to rade ljudi koji su u sortirnici zaposleni. Sortirani otpad se vozi na recikliranje. Otpad se ne spaljuje, to nije opcija kružnog gospodarenja otpadom. Prema tome zbrinjavanje otpada može biti na svakoj drugoj lokaciji.
Osam stotina tisuća građana u Zagrebu odvaja otpad, a Zagreb nema sortirnicu. Gdje završava otpad koji razdvajaju građani ? Gdje ide plastika, naprimjer? To bi javno trebao objasniti gradonačelnik Tomašević! Zagrebu je potrebna sortirnica otpada, sa Županijom ili bez Zagrebačke županije. Sortirnicu i kompostanu otpada ima grad Bjelovar. Objekt je otvoren ove godine. I Rijeka je sagradila sortirnicu, kapaciteta od 50 tona otpada dnevno, ali je tamo bilo malverzacija s europskim novcem, što je otkriveno, te je početak rada sortirnice na nekom čekanju.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 11.12.2023. u 09:49 sati.