Marketing
SUSRET PREMIJERA HRVATSKE I SLOVENIJE
ENERGETIKA, MIGRACIJE I GOSPODARSTVO
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković 28. ožujka bio je u radnom posjetu premijeru Republike Slovenije Robertu Golobu u rezidenciji na Brdu kod Kranja. Teme o kojima su dva premijera razgovarala su suradnja u području energetike, zatim suradnja u nadzoru ilegalnih migracija te gospodarska suradnja. Govoreći o gospodarskoj suradnji premijer Plenković je istaknuo da je robna razmjena u 2022. dosegla preko sedam milijardi i 220 milijuna eura sa Slovenijom, što govori o međusobnom značaju partnerstva u gospodarskom sektoru.
Kada je riječ o turizmu u prošloj je godini Hrvatsku posjetilo milijun i 570 tisuća slovenskih turista, što Sloveniju svrstava na drugo mjesto po dolascima, odmah nakon Njemačke. Već u prva tri mjeseca ove godine Hrvatsku je posjetilo preko 90 tisuća državljana Republike Slovenije.
Radni posjet premijera RH Andreja Plenkovića premijeru Republike Slovenije Robertu Golobu
ENERGETIKA I SPORAZUM O SOLIDARNOSTI
Što se tiče energetike, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska spremna izvršiti sve što je potrebno, prije posjeta premijer Goloba Hrvatskoj u svibnju, kako bi se potpisao sporazum o solidarnosti."Spremni smo terminal za prirodni ukapljeni plin na Krku, s obzirom na stratešku odluku hrvatske Vlade povećati u pogledu kapaciteta, s postojećih 2,9 milijardi kubika plina na 6,1 milijardu kubika, čime bi on uistinu dobio regionalni, srednjoeuropski značaj", rekao je premijer Plenković.
Podsjetio je da sve hrvatske potrebe za plinom, i kućanstva i gospodarstvo, godišnje iznose 2,8 milijardi kubika plina, i to kada bi potrošnja plina bila maksimalna.
Stoga, Hrvatska ne diže kapacitet proizvodnje toga terminala radi svojih potreba, nego radi regionalnog energetskog čvorišta koji želi biti u okolnostima potpuno izmijenjene arhitekture energetske karte svijeta. Suradnja koja bi, između ostaloga, bila financirana i europskim sredstvima plinovodima bi povezala Hrvatsku i Sloveniju, a onda dalje i Austriju, Bavarsku, Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu. U novoj energetskoj situaciji, bilo bi to na dobrobit i gospodarstava i građana cijele srednje Europe" rekao je premijer Plenković.
Kada je riječ o migracijama, premijer Plenković istaknuo je da Hrvatska na svojoj vanjskoj granici, koja je sada i vanjska granica Schengenskog prostora, ima 6.700 policajaca koji štite od nezakonitih migracija. Dodao je da je Hrvatska spremna nastaviti razgovore sa Slovenijom i s Italijom kako bi se postigao dogovor o zajedničkim mehanizmima sprječavanja nezakonitih migracija i poštovanja svih europskih normi u tom pogledu.
Razgovarali su i o situaciji na jugoistoku Europe, posebice u Bosni i Hercegovini, a premijer Plenković naglasio je da stavovi Hrvatske i Slovenije u potpunosti konvergiraju kada je riječ o podršci proširenju i reformskim procesima koji su nužni u svim državama u susjedstvu kako bi napredovale prema ostvarenju članstva u Europskoj uniji.
Premijer Slovenije Robert Golob rekao je da je ulazak migranata u Sloveniju prisutan, zbog čega je zajednički interes uspostava što boljeg nadzora nad vanjskim granicama Europske unije. Stoga će dvije države, koje su ilegalnim migrantima samo tranzitne, zajedno s Italijom, zemljom koja im je konačna destinacija, pokrenuti trilateralnu suradnju za nadzor migracija koja bi mogla biti pokrenuta, već do posjeti premjera Goloba Hrvatskoj koji se planira za mjesec svibanj ove godine.
ARBITRAŽA I TUŽBA RIBARA
Odgovarajući na pitanja novinara premijeri Hrvatske i Slovenije osvrnuli su se na tužbe slovenskih ribara pred Europskim sudom za ljudska prava te pitanje razgraničenja na moru.
Što se tiče arbitraže, stajališta obje države su jasna, rekao je premijer Golob. Za Sloveniju je arbitraža činjenica od koje ne želi odustati, dok se Hrvatska povukla iz arbitraže jer smatra da je došlo do kompromitiranja cijelog procesa. Što se tiče tužbe slovenskih ribara, premijer Golob je rekao kako se radi o privatnoj tužbi o kojoj na sastanku nije bilo riječi jer Republika Slovenija kao država nije uključena u tužbu.
Premijer Plenković naglasio je kako se stavovi o strateškim postavkama pitanja razgraničenja ne mijenjaju, podsjetivši da se Hrvatska odlukom Hrvatskog sabora još u ljeto 2015. povukla iz arbitraže jer je došlo do kompromitiranja cijelog arbitražnog procesa. "Spremni smo riješiti pitanje granice i razgraničenja na moru na zadovoljstvo obje države", rekao je premijer Plenković.
Premijer Plenković izvijestio je da je na sastanku slovenskom kolegi sugerirao jedan oblik pragmatičnog rješenja kada je riječ o hrvatskim i slovenskim ribarima, kako bi se rasteretili različitih prekršajnih kazni, bez izvršenja tih kazni, što bi bio dobar signal u rješenju ovog pitanja koje ipak povremeno opterećuje odnose dviju država.
NUKLEARNA ELEKTRANA KRŠKO
Upitan o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane Krško, premijer Plenković prvo je izrazio zadovoljstvo što je njen vijek produžen do 2043. godine. Hrvatska, 16 posto električne energije dobiva iz NE Krško
"Ukoliko sve procedure, okolnosti, odluke i konzultacije, koje je potrebno provesti u ovakvim situacijama, u Sloveniji krenu prema izgradnji drugoga bloka Nuklearne elektrane Krško, Hrvatska je spremna, po uzoru na odličnu suradnju koju ima sada u okviru zajedničkog upravljanja Nuklearnom elektranom Krško, sudjelovati na poziv Slovenije - rekao je premijer RH Andrej Plenković. /Vlada, mzz/
Post je objavljen 29.03.2023. u 00:42 sati.