SIROMAŠNI IMAJU APSURDNU DOMOVINU
„Mi radimo dobro“ - govori premijer Plenković u mikrofone novinarima dok je u Hrvatskom Saboru na redu u petak 3. ožujka točaka - glasanje o povjerenju premijeru RH Plenkoviću. Jer premijer vjeruje da mu nitko ne može smaknuti premijersku stolicu, koju mu drži njegovih 77 saborskih zastupnika hdz-a.
No sve ono što rade HDZ ovi ministri koji upravljaju i provode hrvatski zakonodavni sustav, nije za odobravanje, već za pitanje ljudske moralnosti u odnosu na sustav u kome rade. Umjesto da podupire građane hrvatske koji su u sustavu financijske socijalne skrbi – koja nije ni velika ni obilna ministar Piletić je odgovoran jer je sudjelovao u donošenju Zakona o socijalnoj skrbi 2022. gdje je uvedena zabilježba na prvu nekretninu svima koji primaju socijalnu pomoć. A ta pomoć je malena, nema čak ni visinu minimalne plaće. I umjesto da ministar u Vladi HDZ- a radi na način da u Hrvatskoj ima što manje siromašnih, što manje zabrinutih za svoju budućnost i što manje nesretnih ljudi, ministar Piletić svojim profesionalnim rasuđivanjem nameće građanima obvezu zabilježbe na prvu nekretninu, to je činjenica, prema kojoj će građani ostati bez imovine, djeca bez nasljedne nekretnine za stanovanje i tako otići u beskučništvo i siromaštvo i kog se po prirodi stvari nitko sam ne može
stati na zdrave temelje stjecanja vlasništva.
Čak ni u socijalizmu nije bilo tendencije osiromašivanja građana i spremanja im budućnosti koja ih odvodi iz rodne zemlje. Gdje život mogu započinjati djeca koja nemaju roditeljsku kuću, nego izvan Hrvatske, na ulici, kao tuđe roblje !. Ali zato takvog ministra - koji očito nema stav ni o životu ni o imovini niti o bilo čijoj budućnosti ima HDZ u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Kako je to besčutno. A premijer Plenković ide u javnost s izjavama „mi dobro radimo“
EK JEDNO -- HRVATSKA DRUGO
I kada je informacija o zabilježbi na prvu nekretninu od korisnika socijalne pomoći stigla u javnost i novinari počeli pisati o konkretnim primjerima korisnika socijalne financijske pomoći, već se 530 građana izuzelo iz socijalne pomoći i ne žele je primati. Zašto siromašni imaju apsurdnu domovinu, koja ih ne grli i ne pruža im ljubav, već ih doslovno tvrdom cipelom gura na liticu?
Šta će državi zabilježba na nekretnine? Država Hrvatska ima toliko nekretnina da nezna što bi s njima i neke godinama i desetljećima zjape prazne bez namjene i upotrebe. Europska komisija nalaže smanjiti siromaštv u državama članicama i povećati socijalna davanja, omogućiti pristojan život građanima Europske unije. Hrvatska radi obrnuto.! Kako je to moguće? Laže li Europska komisija ili ministar Piletrić, kome je ministarski mandat poklonjen, silom prilika.
A premijera Plenkovića, s obzirom na njegovo uvjerenje -kako dobro radi- treba podsjetiti da je u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, što je službeni podatak, 19,2 posto stanovništva, što je oko 750 000 građana Hrvatske , što je svaka treća starija osoba i svaka druga žena te obitelji sa više djece. Minimalna socijalna naknada iznosi 132 ili 172 eura. Za obitelj s djecom 371 eur.
Margareta Zouhar Zec
LIHVARSKI ZAJAM
Stranka SDP je 2. ožujka 2023. uputila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi u kojem traži žurnu izmjenu nevjerojatne odredbe po kojoj se država ima pravo upisati na jedinu nekretninu i nekretninu u kojoj živi korisnik neke od naknada socijalne pomoći.
SDP-ova saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić više je puta otvorila temu zabilježbe nekretnine , zadnji put prije nekoliko dana tijekom saborske rasprave o opozivu predsjednika Vlade, Plenkovića. Tada je Vlašić Iljkić Plenkovića upitala zbog čega Vlada ne mijenja spornu zakonsku odredbu te istaknula „da to nije nikakva socijalna pomoć, već lihvarski zajam“. Predsjednik Vlade nije želio konkretno odgovoriti na ovo pitanje.
Upozorila je i da je zbog ovakve odredbe došlo do pada korisnika socijalne pomoći jer se najsiromašniji sugrađani boje da će njihova, sada mahom maloljetna djeca, jednog dana ostati na ulici, bez krova nad glavom.
Iako su se pri donošenju Zakona o socijalnoj skrbi u listopadu 2022. u Vladi hvalili da će korisnici neke od mjera socijalne pomoći bolje živjeti te da će se njihov broj povećati, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odredbom o zabilježbom države na jedinu nekretninu korisnika, doprinijelo da je danas broj korisnika sve manji.
Poražavajući je podatak da je u prvoj polovini 2022. godine bilo čak 3365 izvršnih i pravomoćnih postupaka prestanaka prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Za cijelu 2022.
još nisu dostupni svi podaci. Korisnici odustaju od pomoći za osnovne životne potrebe jer ne žele zabilježbu na nekretninu u kojoj stanuju. Inače, trend pada socijalne pomoći prisutan je godinama. Prema službenim podacima 2018. godine bilo je 39.628 korisnika; 2019. bilo je 35.103 korisnika, 2020. bilo je 34.004 korisnika, a 2021. godine 30.701 korisnika. Izvor SDP
Post je objavljen 03.03.2023. u 10:09 sati.