AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 18.03.2023.
TKO ĆE LIJEČITI STANOVNIKE HRVATSKE?
MOŽE LI LIJEČNIK NASTATI PO HITNOM POSTUPKU?
Prosvjed liječnika najavljen za 18. ožujak u javnosti se veoma ozbiljno shvaća. Ljudi o njemu govore kao o događaju nakon koga će se dogoditi neka pozitivna riješenja za hrvatski zdrastveni sustav .
Prema podacima koje su iznijeli sami liječnici u Hrvatskoj u primarnoj zdrastvenoj zaštiti radi 2647 liječnika, od čega je 2187 liječnika obiteljske medicine. Ginekologa je 224, a pedijatara 236. Več sada nedostaje 257 obiteljskih liječnika. Nedostaje 110 ginekologa. Pedijatara nedostaje 90. Gdje naći liječnike da se nadomjeste oni koji nedostaju? Gdje naći pedijatre koji nedostaju? Gdje naći ginekologe koji nedostaju? Pedijatri su potrebni već tek rođenoj djeci, ginekolozi su veoma potrebni ženama u fertilnoj dobi, da bi rađale, da bi začele dijete , a onda da bi začeto dijete donijele na svijet zdravo, konstatirati stanje još nerođenog djeteta da bi ih imao tko pregledati. Ali ginekologa nedostaje 110 u Hrvatskoj. A Hrvatska kao nacija ima sve manje stanovnika i sve starije stanovništvo. A govori se o demografskim mjerama. Hrvatski životni prostor i stanovništvo svedeni su na to da demografske mjere počinju već od liječnika . Koliko u ZDRASTVENOM SUSTAVU HRVATSKE nedostaaje medicinskih sestara - na to pitanje nije stavljen fokus u ovoj prilici.
PARALELA NA LINIJI LIJEČNICI I DEMOGRAFIJA
I ne samo da nema dovoljno dječijih vrtića u gradovima, iako je novac europske unije pridonio da se vrtići grade i u ruralnim sredinama , već liječnici dižu glas da nema njih liječnika, koji trebaju liječiti stanovnike Hrvatske. Oni stare, odlaze u mirovinu, a mladih liječnika nema dovoljno. Liječnici koji dižu glas i organiziraju prosvjed za hrvatski zdrastveni sustav i za bolje liječenje pacijenata kažu da je prosjećna dob liječnika obiteljske medicine 55 godina i da će ih 770 kroz nekoliko godina otići iz sustava. Kamo? U mirovinu – jer i liječnici su ljudi, koji kao i pacijenti imaju svoje zdrastveno stanje i svoju radno sposobnu granicu izdržljivosti.
Prostom matematikom o broju gradova u Hrvatskoj kojih ima 128 i općina 428 u korelaciji s brojem od 770 liječnika koji kroz nekoliko godina izlaze iz sustava odlaskom u mirovinu vidljivo je da je Hrvatska, već sada u golemom problemu a za nekoliko godina liječnike će imati samo veći gradovi.
Znaći li to da će staračko Hrvatsko stanovništvo biti u brojnim malim općinama – bez liječnika?
Tko je to prepustio sudbini vremena? Aktuelna politička Vlada koju vodi premijer Andrej Plenković u sedmoj godini svoga mandata ? Ali nedovoljnom broju mladih liječnika u RH pridonijele su sve Vlade od 2012. koje nisu uvažile problem sve manjeg broja liječnika? Smije li se zdrastveni sustav prepustiti slučajnosti, trendovima kretanja i migracijama – kada iz zdrastvenog sustava odlaze mladi liječnici koji bi trebali naslijediti generaciju koja je nekoliko godina do odlaska u mirovinu? Tko će liječiti hrvatske bolesne građane? Kako zadržati mlade liječnike – taj odgovor mora dati politička odluka, kakve se svakodnevno donose u Hrvatskoj politici, ali na primjerima mnogo beznačajnijim nego što je hrvatski zdravstveni sustav i zadržavanje mladih liječnika u Hrvatskoj!
GENERACIJE KOJE DOLAZE ŽELE RADITI U UREĐENOM SUSTAVU!
Generacije koje dolaze drugog su senzibiliteta u liječničkom zvanju od ovih koje Hrvatski zdrastveni sustav nose na svojim leđima. Sadašnji liječnici upravo ovi koji kao gospođa kirurg Renata Čulinović Čaić koja radi u Županijskoj bolnici u Čakovcu kaže NAŠA KUĆA GORI, zato idemo u prosvjed jer nema tko raditi s pacijentima u bolnici. Nema kadrova .Svoj privatni i obiteljski život liječniciI zanemaruju na račun medicinske liječničke profesije i rade danonočno. Zato se i događa da u prvih šest mjeseci kalendarske godine u bolnicama ima tri milijuna prekovremenih sati. Isti ljudi, isti liječnici neprestano rade i stvaraju viškove odrađenih sati. Da li to resorno ministarsvo i Hrvatska Vlada mogu uvažiti, razumijeti liječnike i mijenjati to? Ti liječnici prethodno ne postavljau pitanje zarade, već su im prioritet pacijenti. A mlade generacije traže mjesto u Europi gdje će njihov rad biti adekvatno vrednovan, na način sustava uređenog satnicom, slobodnim vremenom, kao i stabilnim i stimulativnim dohotkom.
MOŽE LI LIJEČNIK NASTATI PO HITNOM POSTUPKU?
Može li se liječnik postati po nekom hitnom postupku? Ne, jer studij medicine traje 6 godina, a može se pohađati samo kao redoviti studij. Specijalizacija za liječnika obiteljske medicine traje četiri godine. Dakle 10 godina je potrebno mladom liječniku učiti i usavršavati se da bi došao raditi – ne u operacionu salu - već u ambulantu Doma zdravlja, u bilo koju općinu, mjesto, grad, otok, da bi građani po teritorijalnom ustroju imali svog obiteljskog liječnika!
Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić kaže: nije ovo prosvjed ni protiv nikoga, to je prosvjed ZA, ZA BOLJE UVJETE U ZDRAVSTVU.
Dojam je da ministar zdravstva Vili Beroš na svojoj pozicji ne vjeruje liječnicima koji preferiraju prosvjed. Kao da nije informiran, ministar je rekao da je čuo da svaki treći mladi liječnik odlazi iz Hrvatske, ali da se to može provjeriti Ministar kaže da se sve može riješiti razgovorom, a liječnici kažu da se nakon razgovora s ministrom od kolovoza mjeseca prošle godine nisu dogodili nikakvi pomaci. Predstavnica tzv.mladih liječnika kaže da se njihovi prijedlozi i jednostavniji načini rada nigdje ne uvažavaju i da se ništa ne mijenja.
Tko ne razumije da ljudi, liječnici, koji su naučili intelektualno misliti, koji su u svojim specijalnostima doktori znanosti, se ne mogu zadovoljiti sa statusom quo u sustavu zdravstva u kome rade, a u kome ima mnogo loših rješenja?
Margareta Zouhar Zec
| < | ožujak, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter