Marketing
EUROPSKA KOMISIJA – SMJERNICE FISKALNE POLITIKE ZA 2024.
ŠTITITI NACIONALNA FISKALNA ULAGANJA!
Povjerenik EK za gospodarstvo Paolo Gentiloni i Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo koje radi u interesu građana dali su u Bruxellesu priopćenje 8. ožujka u kome su govorili o smjernicama državama članicama EU o provođenju i koordinaciji fiskalne politike za 2024. godinu. Općenito, fiskalne politike u narednoj godini trebale bi osigurati srednjoročnu održivost duga i promicati održiv i uključiv rast u svim državama članicama. Paolo Gentiloni pokretanje opće odstupne klauzule Pakta o stabilnosti i rastu 2020. smatra da je to bila prava stvar. „To je omogućilo vladama EU-a da potroše onoliko koliko je bilo potrebno za ublažavanje udaraca koje je prvo uzrokovao COVID-19, a potom i ruski rat protiv Ukrajine. Nakon što smo pomogli našim gospodarstvima da prebrode te oluje, sada možemo potvrditi deaktivaciju klauzule krajem ove godine. Sada dajemo jasne smjernice našim državama članicama dok gledaju unaprijed na svoje proračune za 2024., dok su u tijeku konstruktivne rasprave o reformi Pakta. Vlade bi trebale provoditi razborite fiskalne politike, zaštititi javna ulaganja i postupno ukidati mjere energetske potpore, počevši od onih najmanje ciljanih. Naposljetku, s obzirom na još uvijek visoku gospodarsku neizvjesnost, odlučili smo da nećemo otvarati nikakve postupke u slučaju prekomjernog deficita do proljeća 2024“. kaže povjerenik EK Paolo Gentiloni.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo koje radi u interesu građana, rekao je da je vrijeme za pojačavanje fokusa na budući rast i održivost duga. „Želimo da države članice postave ambiciozne fiskalne ciljeve za 2024., ocrtaju vjerodostojne putove za smanjenje duga i utvrde kako će koristiti reforme i ulaganja za postizanje održivog i uključivog rasta. Trebali bismo početi postupno ukidati znatnu potporu koja je ljudima i poduzećima bila potrebna da se nose s prošlogodišnjim porastom cijena energije, počevši od najmanje ciljanih mjera. Osiguravanje zdravih, visokokvalitetnih javnih financija pružit će dobru osnovu za nastavak zelenih i digitalnih prijelaza i jačanje naše konkurentnosti“ – rekao je Dombrovskis .
U priopćenju Gentiloni i Donbrovskis kažu da opća odstupna klauzula Pakta o stabilnosti i rastu, koja predviđa privremeno odstupanje od proračunskih zahtjeva koji se inače primjenjuju u slučaju ozbiljnog gospodarskog pada, će biti deaktivirana krajem 2023. Pomicanje razdoblja tijekom kojeg je Opća odstupna klauzula bila na snazi vidjet će nastavak kvantificiranih i diferenciranih preporuka za pojedine zemlje o fiskalnoj politici. U tijeku su rasprave o revidiranom okviru gospodarskog upravljanja na temelju smjernica Komisije predstavljenih u studenom 2022. Sve dok novi okvir gospodarskog upravljanja ne stupi na snagu i s obzirom na novu stvarnost nakon pandemije, nije prikladno vraćati se isključivoj provedbi pravila Pakta o stabilnosti i rastu koji su na snazi prije aktivacije opće klauzule o izlazu u 2020.
S obzirom na to da novi pravni okvir, temeljen na ishodu revizije gospodarskog upravljanja koja je u tijeku, još nije uspostavljen, trenutačni pravni okvir nastavlja se primjenjivati. Istodobno, kako bi se omogućio učinkovit most prema budućim fiskalnim pravilima i uzeli u obzir trenutačni izazovi, neki elementi reformskih usmjerenja Komisije koji su u skladu s trenutačnim zakonodavstvom već bi se mogli uključiti u ciklus fiskalnog nadzora.
Komisija je stoga spremna predložiti preporuke za pojedine zemlje o fiskalnoj politici za 2024. koje uključuju kvantitativne zahtjeve kao i kvalitativne smjernice o ulaganjima i energetskim mjerama. Ove će preporuke biti u skladu s kriterijima predloženim u smjernicama Komisije, dok će također ostati u skladu s važećim zakonodavstvom prema Paktu o stabilnosti i rastu.
Smjernice za pripremu planova stabilnosti i konvergencije
Države članice pozvane su da u svojim programima stabilnosti i konvergencije postave fiskalne ciljeve koji su u skladu s kriterijima fiskalne prilagodbe navedenima u reformskim smjernicama Komisije. Također su pozvani da razgovaraju o tome kako se očekuje da će njihovi planovi reformi i ulaganja doprinijeti fiskalnoj održivosti te održivom rastu, uključujući ciljeve zelene i digitalne tranzicije i otpornosti, u skladu s kriterijima navedenim u reformskim usmjerenjima.
Komisija je stoga spremna predložiti preporuke za pojedine zemlje o fiskalnoj politici za 2024. koje su: - u skIadu s fiskalnim ciljevima koje su države članice postavile u svojim programima stabilnosti i konvergencije, sve dok su ti ciljevi u skladu s osiguravanjem da se omjer javnog duga smanji ili ostane na razboritoj razini te da je proračunski deficit ispod referentna vrijednost od 3% BDP-a u srednjoročnom razdoblju;
-kvantificirani i diferencirani na temelju izazova javnog duga država članica;
-formulirani na temelju neto primarnih rashoda, kako je predloženo u reformskim smjernicama Komisije.
Osim toga, Komisija će nastaviti naglašavati javna ulaganja u svojim preporukama o fiskalnoj politici za pojedine zemlje. Sve države članice trebale bi nastaviti štititi nacionalna financirana ulaganja i osigurati učinkovitu upotrebu sredstava u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a, posebno za zelene i digitalne prijelaze i ciljeve otpornosti.Preporuke za pojedine zemlje također će pružiti smjernice u vezi s fiskalnim troškovima energetskih mjera.
Provedba postupka prekomjernog deficita
S obzirom na stalno visoku neizvjesnost za makroekonomske i proračunske izglede u ovom trenutku, Komisija smatra da se odluka o tome hoće li se države članice staviti u postupak prekomjernog eficita ne bi trebala donijeti ovog proljeća. Komisija će predložiti Vijeću otvaranje postupaka prekomjernog deficita na temelju deficita u proljeće 2024. na temelju podataka o rezultatima 2023., u skladu s postojećim zakonskim odredbama.
Države članice trebale bi to uzeti u obzir pri izvršenju svojih proračuna za 2023. i pri pripremi svojih programa stabilnosti i konvergencije ovog proljeća i nacrta proračunskih planova za 2024. ove jeseni.
Predstojeći prijedlozi o gospodarskom upravljanju
Rasprave o reformi okvira gospodarskog upravljanja napreduju, nakon smjernica Komisije predstavljenih u studenom 2022., uz približavanje stavova o nekoliko ključnih pitanja. Ostala pitanja tek treba razjasniti.
Europska Komisija namjerava podnijeti zakonodavne prijedloge nakon nadolazećeg sastanka o gospodarskim i financijskim pitanjima i Europskog vijeća u ožujku 2023. Ovo priopćenje utvrđuje preliminarne smjernice fiskalne politike za 2024. koje će se prema potrebi ažurirati u sklopu proljetnog paketa europskog semestra u svibnju 2023.
Ažurirane smjernice nastavit će odražavati globalnu gospodarsku situaciju, specifičnu situaciju svake države članice, napredak u raspravi o tekućoj reviziji gospodarskog upravljanja i političkim raspravama u Vijeću. Države članice su pozvane da odraze ove smjernice u svojim programima stabilnosti i konvergencije. Priopćenje/mzz
Post je objavljen 10.03.2023. u 15:16 sati.