AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 27.02.2024.
HRVATSKA ZNANOŠĆU MOŽE PREDVIDJETI UTJECAJ ONEČIŠĆENJA I KLIMATSKIH PROMJENA
PROJEKT ZA ODRŽIVI RAZVOJ OBALNOG PODRUČJA
Na internet stranici Regionalni i urbani razvoj EU objavljen je tekst, s datumom 21. veljače pod naslovom Nova hrvatska tehnologija podupire održivo upravljanje obalnim područjem / New Croatian technology supports sustainable management of coastal areas / u kome se kaže da
"Hrvatska može bolje predvidjeti utjecaj onečišćenja i klimatskih promjena na svoju obalu te podržati održivo upravljanje tim područjima, zahvaljujući projektu koji je dobio potporu Kohezijske politike".
U tektu piše slijedeće „Projektom Coastal Autopurification Assessment Technology (CAAT), odnosno Tehnologija procjene obalne autopurifikacije (CAAT) stvorena su inovativna rješenja za mjerenje kvalitete i kapaciteta samopročišćavanja obalnih voda. Tehnologija se temelji na oceanografskom i atmosferskom modeliranju i istraživanju protoka onečišćujućih tvari u – i njihovom raspršivanju unutar vodenih tijela.
Tehnologija procjene obalne autopurifikacije (CAAT)
CAAT će ojačati napore Europske Unije da stvori održivo plavo gospodarstvo koje obuhvaća sve industrije i sektore povezane s oceanima, morima i obalama.
Zbog svoje duljine i velikog broja otoka, hrvatska obala Jadrana suočava se sa značajnim razvojnim pritiscima i znatnim utjecajima klimatskih promjena. Zbog toga su integrirano upravljanje i održivo planiranje u obalnim područjima vitalni. Potrebna su rješenja koja mogu predvidjeti učinak raznih vrsta onečišćenja, a pritom uzeti u obzir predviđeni budući razvoj i promjene klime.
Velik dio onečišćenja na hrvatskoj jadranskoj obali prenosi se površinskim i podzemnim otjecanjem – vodom koja se ne upija u tlo, već teče kopnom u vodna tijela – i rijekama koje se ulijevaju u Jadransko more. Hranjive tvari u ovoj vodi ubrzavaju eutrofikaciju priobalnih voda. Eutrofikacija dovodi do pretjeranog rasta vodenih biljaka i algi – mnoge od njih su štetne za život u moru – i ugrožava sposobnost samopročišćavanja voda. Uz posljedice za okoliš, proces vodu čini neprikladnom za kupanje, druge aktivnosti u slobodno vrijeme i gospodarske aktivnosti kao što je ribolov. Ekonomske i društvene posljedice su potencijalno razorne.
TRI GODINE NA PROJEKTU RADILO 19 ISTRAŽIVAČA
U razdoblju od 2019. do 2023. CAAT je okupio tim od 19 istraživača iz četiri partnerske institucije, sve sa sjedištem u Splitu, najvećem hrvatskom obalnom gradu: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje; Institut za oceanografiju i ribarstvo; i Prirodoslovno-matematički fakultet.
Projekt se oslanjao na opsežna prethodna istraživanja koja su partneri proveli duž i oko hrvatske obale. Istraživanje je kombinirano s metodama za mjerenje kakvoće morske vode i razvojem alata za podršku upravljanju obalnim područjem. Alati imaju široku primjenu u javnom i privatnom sektoru.
Izrađen je popis izvora onečišćenja u obalnim područjima Hrvatske i slivovima rijeka koje se ulijevaju u Jadran. Mjerenja su obavljena oko ušća rijeke Jadro, u uvali Vranjic u Splitu, dronom s integriranom hiperspektralnom kamerom i brodom opremljenim senzorima i sondama. Ove vježbe procjenjivale su salinitet, temperaturu i zamućenost vode, kao i razine otopljenog kisika, klorofila i otopljene organske tvari. Na temelju toga formulirana je metodologija za određivanje kapaciteta samopročišćavanja priobalnih voda. Metodologija omogućuje simulaciju stanja vode u različitim scenarijima razvoja i klimatskih promjena.
TEHNOLOŠKI RAZVOJ
Kako bi se validirale metode, razvijene su tehnologije za praćenje različitih pokazatelja kvalitete vode i automatizaciju procesa mjerenja. Važan dio ovog elementa projekta bilo je testiranje novih senzora za mjerenje kvalitete obalne vode, uključujući mikrobiološke, fizikalno-kemijske i bakteriološke parametre. Senzori su ugrađeni u plutače i testirani u hidrotehničkom laboratoriju u Žrnovnici te na ušćima Žrnovnice i Jadra.
Nabavljeno je vozilo na daljinsko upravljanje na koje se mogu ugraditi daljnji senzori za nadzor senzora i dodatna ispitivanja i mjerenja. U blizini Instituta za oceanografiju i ribarstvo postavljen je visokofrekventni radarski sustav. Kalibriran je za mjerenje strujanja na površini Bračkog kanala i Kaštelanskog zaljeva. Istraživači su obučeni za korištenje radara za mjerenje struja.
Kratkoročno, tehnologija će osigurati troškovno učinkovito rješenje za praćenje kvalitete obalne vode, čime će takva infrastruktura biti pristupačnija i pomoći da se osigura njezina široka upotreba. Računalna aplikacija i internetsko sučelje postavljeni su za širenje rezultata projekta.
Uz svoje metode predviđanja kvalitete vode, CAAT je izradio smjernice za upravljanje obalnim područjima kako bi se osigurala bolja kvaliteta vode, što će pridonijeti boljem gospodarskom i društvenom razvoju.
ZA EUROPSKE I GLOBALNE CILJEVE
Projekt daje vitalan doprinos postizanju ključnih europskih i globalnih ciljeva održivosti. Što se tiče ciljeva održivog razvoja UN-a (SDG), pružanje jeftinih i inovativnih rješenja za nadzor obalnih voda relevantno je za cilj održivog razvoja o izgradnji otporne infrastrukture, promicanju uključive i održive industrijalizacije i poticanju inovacija.
CAAT metodologija za predviđanje potencijalnih klimatskih promjena koje mogu značajno utjecati na obalna područja izravno se odnosi na SDG 11 o stvaranju uključivih, sigurnih, otpornih i održivih gradova i ljudskih naselja te SDG 13 o borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.
Osim toga, praćenjem kapaciteta samopročišćavanja obalne vode, alati olakšavaju održivo planiranje. Time daju neizravan doprinos postizanju cilja održivog razvoja 12 o osiguravanju održive potrošnje i proizvodnje podupiranjem provedbe održivog turizma.
Što se tiče ciljeva europske politike, CAAT će pomoći lokalnim i regionalnim institucijama u provedbi Okvirne direktive EU-a o vodama, koja postavlja pravila za zaustavljanje pogoršanja statusa vodnih tijela EU-a, i svoje Okvirne direktive o morskoj strategiji, koja štiti morske ekosustave i biološku raznolikost „ – piše u spomenutom tekstu.mzz
Projekt je trajao od 20.12.2019. do 20.12.2022. Vrijednost projekta je
7.156.744,99 , izražena u kunama. Od toga sredstva Europske unije iznosila su
6.034.318,11 kuna
| < | veljača, 2024 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | |||
Svibanj 2024 (11)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter