Pregled posta

HRVATSKA ZNANOŠĆU MOŽE PREDVIDJETI UTJECAJ ONEČIŠĆENJA I KLIMATSKIH PROMJENA

PROJEKT ZA ODRŽIVI RAZVOJ OBALNOG PODRUČJA

Na internet stranici Regionalni i urbani razvoj EU objavljen je tekst, s datumom 21. veljače pod naslovom Nova hrvatska tehnologija podupire održivo upravljanje obalnim područjem / New Croatian technology supports sustainable management of coastal areas / u kome se kaže da
"Hrvatska može bolje predvidjeti utjecaj onečišćenja i klimatskih promjena na svoju obalu te podržati održivo upravljanje tim područjima, zahvaljujući projektu koji je dobio potporu Kohezijske politike".

U tektu piše slijedeće „Projektom Coastal Autopurification Assessment Technology (CAAT), odnosno Tehnologija procjene obalne autopurifikacije (CAAT) stvorena su inovativna rješenja za mjerenje kvalitete i kapaciteta samopročišćavanja obalnih voda. Tehnologija se temelji na oceanografskom i atmosferskom modeliranju i istraživanju protoka onečišćujućih tvari u – i njihovom raspršivanju unutar vodenih tijela.

Tehnologija procjene obalne autopurifikacije (CAAT)
CAAT će ojačati napore Europske Unije da stvori održivo plavo gospodarstvo koje obuhvaća sve industrije i sektore povezane s oceanima, morima i obalama.
Zbog svoje duljine i velikog broja otoka, hrvatska obala Jadrana suočava se sa značajnim razvojnim pritiscima i znatnim utjecajima klimatskih promjena. Zbog toga su integrirano upravljanje i održivo planiranje u obalnim područjima vitalni. Potrebna su rješenja koja mogu predvidjeti učinak raznih vrsta onečišćenja, a pritom uzeti u obzir predviđeni budući razvoj i promjene klime.
Velik dio onečišćenja na hrvatskoj jadranskoj obali prenosi se površinskim i podzemnim otjecanjem – vodom koja se ne upija u tlo, već teče kopnom u vodna tijela – i rijekama koje se ulijevaju u Jadransko more. Hranjive tvari u ovoj vodi ubrzavaju eutrofikaciju priobalnih voda. Eutrofikacija dovodi do pretjeranog rasta vodenih biljaka i algi – mnoge od njih su štetne za život u moru – i ugrožava sposobnost samopročišćavanja voda. Uz posljedice za okoliš, proces vodu čini neprikladnom za kupanje, druge aktivnosti u slobodno vrijeme i gospodarske aktivnosti kao što je ribolov. Ekonomske i društvene posljedice su potencijalno razorne.

TRI GODINE NA PROJEKTU RADILO 19 ISTRAŽIVAČA
U razdoblju od 2019. do 2023. CAAT je okupio tim od 19 istraživača iz četiri partnerske institucije, sve sa sjedištem u Splitu, najvećem hrvatskom obalnom gradu: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje; Institut za oceanografiju i ribarstvo; i Prirodoslovno-matematički fakultet.
Projekt se oslanjao na opsežna prethodna istraživanja koja su partneri proveli duž i oko hrvatske obale. Istraživanje je kombinirano s metodama za mjerenje kakvoće morske vode i razvojem alata za podršku upravljanju obalnim područjem. Alati imaju široku primjenu u javnom i privatnom sektoru.
Izrađen je popis izvora onečišćenja u obalnim područjima Hrvatske i slivovima rijeka koje se ulijevaju u Jadran. Mjerenja su obavljena oko ušća rijeke Jadro, u uvali Vranjic u Splitu, dronom s integriranom hiperspektralnom kamerom i brodom opremljenim senzorima i sondama. Ove vježbe procjenjivale su salinitet, temperaturu i zamućenost vode, kao i razine otopljenog kisika, klorofila i otopljene organske tvari. Na temelju toga formulirana je metodologija za određivanje kapaciteta samopročišćavanja priobalnih voda. Metodologija omogućuje simulaciju stanja vode u različitim scenarijima razvoja i klimatskih promjena.


TEHNOLOŠKI RAZVOJ
Kako bi se validirale metode, razvijene su tehnologije za praćenje različitih pokazatelja kvalitete vode i automatizaciju procesa mjerenja. Važan dio ovog elementa projekta bilo je testiranje novih senzora za mjerenje kvalitete obalne vode, uključujući mikrobiološke, fizikalno-kemijske i bakteriološke parametre. Senzori su ugrađeni u plutače i testirani u hidrotehničkom laboratoriju u Žrnovnici te na ušćima Žrnovnice i Jadra.
Nabavljeno je vozilo na daljinsko upravljanje na koje se mogu ugraditi daljnji senzori za nadzor senzora i dodatna ispitivanja i mjerenja. U blizini Instituta za oceanografiju i ribarstvo postavljen je visokofrekventni radarski sustav. Kalibriran je za mjerenje strujanja na površini Bračkog kanala i Kaštelanskog zaljeva. Istraživači su obučeni za korištenje radara za mjerenje struja.
Kratkoročno, tehnologija će osigurati troškovno učinkovito rješenje za praćenje kvalitete obalne vode, čime će takva infrastruktura biti pristupačnija i pomoći da se osigura njezina široka upotreba. Računalna aplikacija i internetsko sučelje postavljeni su za širenje rezultata projekta.
Uz svoje metode predviđanja kvalitete vode, CAAT je izradio smjernice za upravljanje obalnim područjima kako bi se osigurala bolja kvaliteta vode, što će pridonijeti boljem gospodarskom i društvenom razvoju.

ZA EUROPSKE I GLOBALNE CILJEVE
Projekt daje vitalan doprinos postizanju ključnih europskih i globalnih ciljeva održivosti. Što se tiče ciljeva održivog razvoja UN-a (SDG), pružanje jeftinih i inovativnih rješenja za nadzor obalnih voda relevantno je za cilj održivog razvoja o izgradnji otporne infrastrukture, promicanju uključive i održive industrijalizacije i poticanju inovacija.
CAAT metodologija za predviđanje potencijalnih klimatskih promjena koje mogu značajno utjecati na obalna područja izravno se odnosi na SDG 11 o stvaranju uključivih, sigurnih, otpornih i održivih gradova i ljudskih naselja te SDG 13 o borbi protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.
Osim toga, praćenjem kapaciteta samopročišćavanja obalne vode, alati olakšavaju održivo planiranje. Time daju neizravan doprinos postizanju cilja održivog razvoja 12 o osiguravanju održive potrošnje i proizvodnje podupiranjem provedbe održivog turizma.
Što se tiče ciljeva europske politike, CAAT će pomoći lokalnim i regionalnim institucijama u provedbi Okvirne direktive EU-a o vodama, koja postavlja pravila za zaustavljanje pogoršanja statusa vodnih tijela EU-a, i svoje Okvirne direktive o morskoj strategiji, koja štiti morske ekosustave i biološku raznolikost „ – piše u spomenutom tekstu.mzz

mzz



Post je objavljen 27.02.2024. u 12:19 sati.