U RAZDOBLJU 2014.- 2020. INVESTIRANO 170 MILIJUNA EURA
O Bugarskoj se rijetko piše u okviru Europske unije. Jedino zbog čega je Bugarska u medijskim aktualnostima posljednjih mjeseci pitanje je li Bugarska ispunila uvjete za shengensku granicu. Ali ni tada se ne govori samo o Bugarskoj već i o Rumunjskoj. No Europska komisija je na kraju 2023. na temelju zaključka Vijeća rekla da će Rumunjska i Bugarska u schengensko područje uči, počevši od ukidanja kontrola na zračnim i morskim granicama, od mjeseca ožujka 2024. godine
Bugarska je članica EU od 1. siječnja 2007. – što EU navodi kao „ završetak petog proširenja“.A peto proširenje je bilo 2005. kada je u članstvu Europske unije pristupilo 10 zemalja. Bugarska govori bugarskim jezikom, koji piše čiriličnim pismom. Nije li taj težak jezik i pismo prepreka da se Bugarska brže integrira u europsko društvo? Bugarska valuta je bugarski lev. Bugarska je parlamentarna republika. Najvišu izvršnu poziciju ima šef vlade, a to je premijer. Poglavar države je predsjednik koji ima zadatak predstavljati zemlju, ali ima i ograničeno pravo veta.
No ta zemlja sa oko 6 milijuna stanovnika, ima Ilianu Ivanovu kao povjerenicu u Europskoj komisiji koju je nominirala Bugarska, a zadužena je za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. U parlamentu EU ima 17 svojih zastupnika.
KLJUČNO RAZDOBLJE OD ŠEST GODINA
Regionalni i urbani razvoj EU piše da se počeci Fondova za urbani razvoj Bugarske mogu pratiti unatrag u programskom razdoblju 2007.-2013. Od tada su ta sredstva odigrala ključnu ulogu u primjeni financijskih instrumenata za urbani razvoj u Bugarskoj. U razdoblju 2014. – 2020. uloženo je ukupno više od 170 milijuna eura, od čega je 60% nacionalno i EU financiranje, a 40% iz privatnih izvora. Ova značajna sredstva dodijeljena su za 70 projekata.
Utjecaj ovih ulaganja vidljiv je u različitim aspektima urbanog razvoja. Stambene zgrade doživjele su poboljšanja u energetskoj učinkovitosti, održiva mreža gradskog prometa doživjela je ekspanziju, a izvršena su strateška ulaganja u očuvanje mjesta kulturne baštine i daljnji razvoj turističkog sektora. Zajedno, ove su inicijative napravile opipljivu razliku u kvaliteti života stanovnika grada, promičući društvenu koheziju i čuvajući bogatu kulturnu baštinu regije.
Tijekom događaja 25. siječnja, Fondovi za urbani razvoj i Fond za održive gradove za Sofiju i Južnu Bugarsku proslavili su uspješan završetak prvog investicijskog ciklusa, obilježavajući važnu prekretnicu u održivom urbanom razvoju bugarskih gradova na završnoj ceremoniji održanoj u Sofiji, glavnom gradu Bugarske.
Nagrađeni su neki od najilustrativnijih projekata u različitim kategorijama i to u području urbanog razvoja, kulturne infrastrukture, turizma i kulturne baštine, zelene investicije, poslovne i industrijske zone, odajući im priznanje za izniman doprinos razvoju regija.
Među nagrađenima su, navodi se u tekstu regionalnog i urbanog razvoja EU, projekti Obnova tržnice Vasil Šahanov u općini Stara Zagora, zatim Centar za kulturnu umjetnost, Svijet Tračana općine Kazanlak, Muzej i knjižnica u Burgasu . gradu od 230 tisuća stnovnika četvrtom po veličini u Bugarskoj . Grad je i turističko središte na obali Crnog mora u velikom Burgaskom zaljevu.
U nadolazećim godinama Bugarska bi trebala iskoristiti svoju stručnost u upravljanju financijskim instrumentima kako bi maksimalno povećala udio financijskih instrumenata dostupnih u programskom razdoblju 2021. – 2027. Ulaganja kohezijske politike koja se provode kroz financijske instrumente i dalje će imati ključnu ulogu u upravljanju održivim urbanim razvojem i poticanju prosperiteta u bugarskim gradovima tijekom tekućeg razdoblja.
Izvor: Regionalni i urbani razvoj Eu, mzz
Post je objavljen 01.02.2024. u 11:55 sati.