ZAŠTO HRVATSKA IZVRŠNA VLAST DOZVOLJAVA ŠIRENJE EKSTREMIZMA ?
Američka novinska agencija Associated Press sa sjedištem u New Yorku, osnovana 1848. koja ima dopisnika u Hrvatskoj, i u stotinjak zemalja diljem svijeta ,izvijestila je o događaju antifašističkog marša građana u Hrvatskoj, 1. prosinca, s fokusom na Zagreb, ali je dat pregled upečatljivih događaja koji su prethodili protestima u Zagrebu, Rijeci, Puli i Zadru.
Fašizam nije tema koja 2025. treba dominirati u Hrvatskoj javnosti i medijima. Kome treba fašizam? Možda odgovara određenom broju političara iz nekih oporbenih stranaka, koji imaju saborski imunitet koji su temu fašizma nametnuli na prvoj jesenskoj sjednici u Hrvatskom Saboru 15. rujna 2025. Bilo je zapanjujuće slušati tvrdnje nekolicine političarki da se fašizam pojavio sa Perkovićevim koncertom na hipodromu u Zagrebu. Na koncertu koji je prošao bez ikakvih nereda, 500 tisuća ljudi došlo je slušati Tompsonove autorske pjesme koje govore o ljubavi, Bogu, domovini, sreći, tuzi, slobodi, ljubavi prema domovini , povijesti, ljepoti Domovine. Propagirati fašizam niotkud, već samo radi unošenja nemira, zbog čega su se u listopadu i studenom pojavili i mladići u crnoj odjeći i zamaskirana lica u Splitu i Zagrebu. Zar je to moguće? Građane Hrvatske će zastrašivati grupe ljudi obučene u crno i zamaskiranih lica? Što radi policija? Promatra, zajedno sa ministrom i ukupnom policijskom Upravom. I onda privede dvojicu, umjesto sve njih. Neredi i ekstremisti u Hrvatskoj ne trebaju imati mjesta.
EKSTREMIZAM SASJEĆI U KORIJENU
Ekstremiste i ideje fašizma, zajedno s političarima promotorima te ideje, treba sasjeći u korijenu. Tako da političarkama skine imunitet i periodično ih privodi na policijsko ispitivanje njihovih huškačkih ideja, a nakon nekoliko ispitivanja udalji ih trajno iz Sabora RH .
Parole i natpisi koje su nosili ljudi u povorci u Zagrebu su štetni za ukupno društvo, za sliku u svijetu o Hrvatskoj, za hrvatsku ekonomiju, turizam, uopće za mir sve manje hrvatske populacije. Ekstremističke egzibicije ne mogu se usporediti sa demokracijom niti ih demokracija treba podnositi. Ni slučajno. Demokracija nije uređenje koja podnosi baš sve. Ekstremizmu u demokraciji nema mjesta. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Glasaći, njih 94,17 % glasalo je za samostalnost Hrvatske, dok je njih 5,38 % glasovalo za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji. I tih 5 posto nikome ne smije nametati fašizam, protestirati na način da žele federaciju, kako su to činili 1. prosinca, a bilo je i drugih nemilih protestnih natpisa, unositi nemir u hrvatsku populaciju. Ako nisu zadovoljni sa političkim uređenjem države Hrvatske, neka izvole živjeti tamo gdje će im političko uređenje više odgovarati, duši, emocijama te osjećaju slobode i sigurnosti.
Margareta Zouhar Zec
Prenosim tekst Associated pressa objavljen 1. prosinca pod naslovom „Tisuće ljudi prosvjeduju protiv porasta krajnje desnice u Hrvatskoj nakon incidenata“
„Tisuće ljudi pridružilo se u nedjelju prosvjednim marševima u Hrvatskoj protiv rastuće krajnje desnice nakon niza incidenata koji su potaknuli etničke i političke napetosti u toj zemlji Europske unije.
Okupljanja pod nazivom "Ujedinjeni protiv fašizma" organizirana su u četiri veća grada, uključujući glavni grad Zagreb. Okupljeni su skandirali "svi smo antifašisti!" obećavajući da će se suprotstaviti onome što su opisali kao pokušaj desničarskih skupina da šire strah i ušutkaju protivnike.
Prosvjednici su također zahtijevali da vlasti obuzdaju ekstremno desničarske skupine i njihovu čestu upotrebu profašističkih simbola povezanih s hrvatskom pronacističkom marionetskom državom iz Drugog svjetskog rata, koja je vodila koncentracijske logore u kojima su pogubljeni deseci tisuća etničkih Srba, Židova, Roma i antifašističkih Hrvata.
U protestnoj deklaraciji je navedeno da „nećemo pristati na tretiranje nacionalnih manjina kao provokacije i na ideju patriotizma koja svoje simbole crpi iz najmračnije epizode naše povijesti“.
„Sve što se događa oko nas je vrlo opasno“, rekla je novinarka Maja Sever sudionicima zagrebačkog skupa. „Pokazali ste da nećete šutjeti, već da ćemo se boriti za demokratsko društvo.“
Grupe mladića u crnoj odjeći pojavile su se na protuokupljanjima u sjeverozapadnom lučkom gradu Rijeci i središnjem obalnom gradu Zadru, gdje su uzvikivali uvrede te bacali petarde i crvenu boju na prosvjednike, prema izvješću javne televizije HRT.
Ekstremistički incidenti u studenom bili su usmjereni na kulturne događaje etničkih Srba u glavnom gradu Zagrebu i obalnom gradu Splitu, što je izazvalo strah od etničkog nasilja desetljećima nakon srpsko-hrvatskog rata 1991.-95.
Ekstremisti su se također okrenuli protiv liberalnih skupina ili političara, kao i stranih radnika u Hrvatskoj. Često koriste pozdrav "Za domovinu — Spremni!" ustaškog režima iz nacističkog doba koji je vladao Hrvatskom tijekom Drugog svjetskog rata.
„Imamo skupine koje bacaju dimne bombe i petarde te prijete nasiljem, podižu desnu ruku u zrak i viču 'Za domovinu — Spremni'“, rekla je za HRT Iva Davorija, organizatorica marša u Zadru. „Oni to rade slobodno.“
Naginjanje Hrvatske udesno započelo je nakon što su vladajući konzervativci premijera Andreja Plenkovića formirali koaliciju s krajnje desnom strankom nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, ostavljajući etnički srpsku stranku izvan vlade prvi put nakon godina.
Trend je, međutim, kulminirao masovnim koncertom u srpnju desničarskog pjevača čija je upotreba slogana iz Drugog svjetskog rata u jednoj od njegovih najpopularnijih pjesama godinama izvor kontroverzi i podjela. Pjevač Marko Perković - čije je umjetničko ime Thompson po mitraljezu proizvedenom u SAD-u - zabranjen je u nekim europskim gradovima, ali je i dalje izuzetno popularan u Hrvatskoj.
Premijer Plenković negirao je da je ignorirao porast krajnje desničarskog ekstremizma i neofašističkog govora mržnje. On je, pak, optužio svoje ljevičarske protivnike da preuveličavaju problem i time produbljuju podjele.
Hrvatska je bila dio komunističke Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. No, federacija se raspala u nizu nacionalističkih ratova 1990-ih. U Hrvatskoj su se manjinski Srbi pobunili protiv podjele i preuzeli kontrolu nad dijelovima hrvatskog teritorija s ciljem pridruživanja Srbiji. U sukobu je poginulo više od 10.000 ljudi.
Hrvatska se pridružila EU 2013. godine nakon što je četiri godine ranije postala članica NATO-a.“( Izvor: /apnews.com/ mzz)
Post je objavljen 02.12.2025. u 09:27 sati.