SIGURNOSNA SITUACIJA DIKTIRA PROMJENE
Privremeno uvođenje kontrola unutar šengenskog prostora, čemu pribjegava sve više članica EU-a, posljedica je promijenjene sigurnosne situacije. No te kontrole neće biti onakve kakve su bile prije ulaska Hrvatske u shengen, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović 19. listopada u Luxemburgu
Sigurnosne okolnosti su se promijenile nakon napada Hamasa na Izrael, a odmah nakon toga dogodili su se teroristički napadi u Belgiji i Francuskoj. Zbog toga je Italija odlučila uvesti kontrole na granici sa Slovenijom. Slovenija je uvela kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom. kaže Božinović.
Ministar unutarnjih poslova Božinović kaže da je Austrija sa Slovenijom uvela kontrole još prije osam godina, ali ne radi se u sustavnim provjerama, već se ta granica najčešće prođe bez obveznog zaustavljanja, već se tu i tamo zaustavi neko vozilo.
A obzirom na razgovor sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom s kojim je razgovarao o jačanju policijske suradnje, ne očekujem da će to biti stroge kontrole a pogotovo se to ne trebalo odraziti na stanovništvo uz granicu”, rekao je ministar Božinović. Najavio je da će se 2. studenoga u Trstu sastati s talijanskim i slovenskim ministrima unutarnjih poslova gdje će razgovarati o sigurnosnim pitanjima i međusobnoj suradnji.
Podsjetio je da su krajem rujna dogovorene pojačane mješovite hrvatsko-slovenske policijske kontrole koje već daju rezultate u smanjenju broj ilegalnih migranata.
“Brojevi ilegalnih migranata u Sloveniji puno su manji nego prije mjesec i pol dana i to je još jedna potvrda da je ova odluka Italije prema Sloveniji, a onda Slovenije prema Hrvatskoj i Mađarskoj prije svega motivirana zabrinutošću zbog mogućih terorističkih napada i zbog toga očekujem da će se u dogledno vrijeme raditi na tome da se vrate stvari „ tamo gdje im je i mjesto”, rekao je ministar unutarnjih poslova Božinović.
“Slovenski kolega i ja smo na prošlom sastanku Vijeća u Bruxellesu razgovarali i konstatirali da problem ilegalnih migracija ne počinje u našim državama i da izvor problema nisu ni Slovenija i Hrvatska”, kaže Božinović dodajući da su razgovarali s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson i tražili da se ubrzaju pregovori s Bosnom i Hercegovinom kako bi se što prije zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u Bosni i Hercegovini.
“Naša je pozicija da Frontex treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, a Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da uspješno čuva vanjske granice EU-a”, rekao je Božinović.
Ministar je istaknuo važnost potrebe da se zemlje kandidatkinje za članstvo u EU usklade s viznom politikom EU. Nešto je po tom pitanju učinjeno, ali još uvijek ima zemalja iz kojih se bez viza može doći zrakoplovom u Beograd ili Sarajevo, a nakon toga ti ljudi postaju migranti i pokušavaju ilegalno ući na teritorij EU-a. Statusni sporazum s Frontexom ima Srbija i Sjeverna Makedonija, ali još nije zaključen s Bosnom i Hercegovinom. Frontex je slične sporazume ranije potpisao s drugim državama zapadnog Balkana, no pregovori o tome s BiH zastali su nakon što su vlasti Republike Srpske inzistirale da policija tog entiteta bude tretirana kao "vidljivi" partner, unatoč činjenici da ova agencija EU dogovore sklapa samo s državama, dok se s nižim razinama vlasti mogu dogovarati samo operativni detalji.
Vijesti, Vlada (mzz)
Post je objavljen 22.10.2023. u 16:13 sati.