IMPLIKACIJE RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU
Hrvatski saborski zastupnici Ante Bačić (HDZ) Stjepan Kovač (HSS) Dario Hrebak (HSLS) i Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) sudjelovali su na trodnevnom godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Kopenhagenu, koje je 69. po redu. Priopćenje je 9. 10. objavio Hrvatski sabor.
Zasjedanje je okupilo više od tri stotine parlamentarnih zastupnika iz svih država članica NATO-a, kao i zastupnike i članove parlamentarnih delegacija koje u parlamentarnom forumu te organizacije djeluju u statusu pridruženih članica odnosno promatrača.
Glavni fokus političkih rasprava ovogodišnjeg zasjedanja bio je usmjeren na sveobuhvatne aspekte suočavanja s ruskom agresijom u Ukrajini odnosno ukupnost njezinih implikacija za transatlantsku zajednicu zemalja okupljenu u NATO savez. Pored nastavka pružanja odlučne političke, vojne, financijske, humanitarne i logističke pomoći Ukrajini koja je žrtva ruske agresije, glavni prioritet NATO saveznika i u nadolazećem razdoblju svakako ostaje implementacija ključnih odluka s posljednjeg samita NATO-a u Vilniusu. To uključuje povećanje izdvajanja za obranu i ulaganja u zajedničke obrambene kapacitete i ključne tehnološke domene, jačanje vojno-industrijske proizvodne baze, posebice europskih članica NATO-a, ali i jačanje zajedničke otpornosti u odnosu na propagandne i dezinformacijske kampanje koje nastoje ne samo dovesti u pitanje javno mišljenje i solidarnost te jedinstvo članica, već i demokraciju i institucije na kojima ona počiva.
Sudjelujući posljednjeg dana zasjedanja u dvosatnoj zajedničkoj interakciji parlamentaraca sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Mirceom Geoanom, voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Ante Bačić ukazao je na realnu opasnost od daljnjeg zaoštravanja situacije na Kosovu. „Dovođenje u pitanje političkog i državnog integriteta te mlade države pokazuje se kao možebitan instrument destabilizacije regije u kontekstu sveukupne sigurnosne situacije na europskome tlu, kao i napora pojedinih država za zaustavljanjem euroatlantskog integracijskog puta preostalih država-aspiranata u regiji, rekao je Bačić.
Pored predsjednice danske vlade Mette Frederiksen, čija država predvodi grupu članica NATO-a zaduženih za obuku ukrajinskih pilota na zrakoplovima F-16, koji će se donirati Ukrajini, prisutnim parlamentarcima obratili su se i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy te predsjednik ukrajinske Verkhovne Rade Ruslan Stefanchuk. Oni su u svojim govorima pozvali na nastavak pružanja pomoći Ukrajini koja, kako su rekli, u ovom trenutku stoji na braniku istih onih vrijednosti na kojima počivaju EU i NATO, kao i međunarodni pravni poredak u cjelini.
Snažno osudivši orkestrirani napad terorističkih skupina na Izrael, posebice u smislu mnogobrojnih civilnih žrtava uslijed namjernog i neselektivnog napada na gusto naseljena urbana područja, Parlamentarna skupština NATO-a izrazila je snažnu solidarnost s Izraelom, poduprijevši legitimno pravo ove države na samoobranu. Pored usvajanja 6 različitih rezolucija o gore spomenutim tematskim cjelinama od interesa za transatlantsku zajednicu zemalja okupljenih u NATO, zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a završilo je izborom Michala Szczerba iz Poljske za novog predsjednika tog tijela.
Post je objavljen 10.10.2023. u 10:03 sati.