LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE IMAJU SVOJE BORCE
Svake godine Parlament dodjeljuje Nagradu Saharov za slobodu mišljenja. Time odaje priznanje iznimnim pojedincima i organizacijama koje brane ljudska prava i temeljne slobode diljem svijeta. Nominacije podnose klubovi zastupnika ili najmanje 40 zastupnika u Europskom parlamentu. Ovogodišnje nominacije predstavljene su na sastanku Odbora za vanjske poslove i razvoj i Pododbora za ljudska prava.
Evo nominiranih i njihovih predlagatelja:
Mahsa Amini i žene iz Irana je nominirala Europska pučka stranka. Kada je 22-godišnja Iranka kurdskog podrijetla u rujnu 2022. posjetila Teheran, uhitila ju je i pretukla takozvana moralna policija jer je nosila hidžab na pogrešan način. Njezina smrt nekoliko dana kasnije pokrenula je masovne prosvjede u Iranu, koje su predvodile žene. Pod sloganom „Žena, život, sloboda” prosvjedovale su protiv zakona o hidžabu i drugih diskriminatornih zakona.
Socijalisti i demokrati te Renew Europe također su nominirali Mahsu Amini i pokret „Žena, život, sloboda“ kao predstavnike onih koji se bore za prava žena u Iranu.
Afganistanske aktiviste za obrazovanje, Marziju Amiri, Parastu Hakim i Matiullah Wesa, nominirali su Petras Auštrevičius, Hannah Neumann i 57 drugih zastupnika Europskog parlamenta. Marzia Amiri osnovala je najveću afganistansku mrežu tajnih kućnih škola. Parasto Hakim pomogla je pokrenuti 90 škola u provinciji Uruzgan. Nakon talibanskog preuzimanja vlasti, pokrenula je tajne škole. Matiullah Wesa, koji je osporavao talibanske uredbe i nastavio se zalagati za obrazovanje djevojčica, otet je prije pet mjeseci.
Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista nominirao je proeuropski narod Gruzije i Ninu Lomjariju, bivšu gruzijsku pravobraniteljicu, zbog napora u obrani njihovih prava i zaštite demokracije. Dok je bila pravobraniteljica, Nino Lomjaria zagovarala je prava diskriminiranih osoba, onih koji su pobjegli iz gruzijskih regija pod ruskom okupacijom, etničkih i vjerskih manjina, djece i osoba s invaliditetom. Zalagala se i za slobodu govora.
Klub zastupnika Identitet i demokracija nominirao je Elona Muska zbog razotkrivanja praksi prijašnjeg rukovodstva Twittera (sada X) koje su ograničavale slobodu izražavanja korisnika. On želi prekinuti te prakse i protivi se zabrani korištenja platforme zbog nečijih političkih stavova.
Klub Zelenih / Europskog slobodnog saveza nominirao je Vanessu Nakate, mladu ženu iz Ugande, posvećenu borbi protiv klimatskih promjena i ljudskim pravima. U Ugandi je pokrenula klimatski pokret „Petak za budućnost” i s drugim mladim ljudima u Africi „Pokret uspona”.
Tilly Metz i 42 druga zastupnika nominirali su Vilmu Nunez de Escorcia i monsinjora Rolanda Josea Alvarez Lagosa iz Nikaragve. Vilma Nunez de Escorcia već se desetljećima bori za ljudska prava u Nikaragvi. Ostala je u svojoj zemlji unatoč progonu. Monsinjor Rolando Jose Alvarez Lagos, biskup Matagalpe, jedan je od najistaknutijih kritičara režima predsjednika Ortege. U veljači 2023., nakon što je odbio napustiti zemlju, osuđen je na 26 godina zatvora, a državljanstvo mu je suspendirano.
Klub zastupnika Ljevice nominirao je žene koje se bore za pravo na slobodan, siguran i legalan pobačaj: Justynu Wydrzynsku, Morenu Herreru i Colleen McNicholas. Poljakinja Justyna Wydrzynska dio je tima Abortion Dream koji se zalaže za ženska prava. Zbog pomaganja ženi da obavi pobačaj u Poljskoj osuđena je na osam mjeseci rada za opće dobro. Morena Herrera feministkinja je i društvena aktivistica koja se zalaže za pravo na siguran i zakonit pobačaj u El Salvadoru. Amerikanka dr. Colleen McNicholas opstetričarka je i ginekologinja s izuzetnim rezultatima u kvalitetnoj skrbi za pacijente i učinkovitom zagovaranju reproduktivnog zdravlja.
Odbori koji su nominirali svoje kandidate za nagradu Saharov 12. listopada će odabrati tri finalista. Zatim će 19 listopada predsjednica Parlamenta i predsjednici klubova zastupnika birati dobitnika za nagradu i priznanje Saharov. Svečanost dodjele nagrade Saharov biti će održana u Strasbourgu 13. prosinca.
Prošlogodišnji dobitnik je hrabri narod Ukrajine, kojeg su predstavljali predsjednik, izabrani čelnici i civilno društvo iz Ukrajine. Izvor EU Parlament , mzz
Andrej Dmitrijevič Saharov (1921. - 1989.) bio je ruski fizičar. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1975. Postao je poznat kao otac sovjetske hidrogenske bombe. Saharov je u SSSR-u doživljavan kao subverzivni disident. Osnovao je, prije nego što je dobio Nobela, još 1970., odbor za zaštitu ljudskih prava i žrtava političkih suđenja.
Usprkos pritisku koji je dolazio iz Ruske Vlade, Sharov je tražio ne samo oslobođenje disidenata u svojoj zemlji, već je postao i jedan od najhrabrijih kritičara režima te je bio utjelovljenje borbe protiv ograničavanja ljudskih prava.
Sovjetske vlasti prognale su Andreja Saharova u Gorki kako bi ograničile njegove kontakte sa strancima.
Post je objavljen 04.10.2023. u 13:01 sati.