Marketing
POKRENUT IZVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U VIŠE DJELATNOSTI
KOMPANIJA PIK Vrbovec - ZAPOČELA IZVOZ U JAPAN
„Prošle 2021. godine omogućen je izvoz proizvoda ribarstva, mješovitih proizvoda te sirovih i soljenih koža u Izrael, mlijeka i mliječnih proizvoda u Libiju, ovaca i koza te mesa goveda u Iran, hrane za kućne ljubimce u Albaniju, sladoleda u Kostariku te želatinskih kapsula u Egipat. Ove godine, dakle 2022. je realiziran izvoz hrvatskog junećeg mesa u Japan", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Nakon što je PIK Vrbovec uspješno ispunio iznimno stroge japanske kriterije obrade i proizvodnje junećeg mesa, vodeća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji, u siječnju je realizirala prvu isporuku mesa namijenjenu HoReCa kanalu u Japanu. PIK proizvodi naći će u vrhunskim japanskim restoranima. Preduvjet za izvoz junetine na zahtjevno japansko tržište je veterinarski certifikat HVI 21-2 JAPAN, a PIK Vrbovcu je izdan zahvaljujući intenzivnoj i uspješnoj suradnji Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i japanskog MAFF-a.
„Japan je drugi najveći uvoznik mesa i mesnih prerađevina na svijetu, prije svega kvalitetne junetine, i stoga vjerujemo da se radi o potencijalno vrlo važnom tržištu za PIK. Ponosni smo što smo prva hrvatska mesna industrija koja svoje meso izvozi u Japan. Ovo je još jedna potvrda kvalitete hrvatske stočarske proizvodnje i odlična vijest za domaće proizvođače općenito“, izjavio je ovom prigodom Slaven Ružić, predsjednik Uprave PIK Vrbovca.
Sve to očitovalo se i u međunarodno priznatim službenim statusima zdravlja životinja od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) te ustrajnih napora Ministarstva poljoprivrede u dokazivanju ekvivalentnosti sustava kontrole zdravlja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu Japana i usuglašavanju sanitarnih garancija sigurnosti proizvoda, koje su u konačnici prihvaćene za zahtjevno japansko tržište.
Japanci su poznati po tome da puno pažnje posvećuju baš svakom detalju. Izrazito su zahtjevni kad je u pitanju kvaliteta sirovine, obrada te pakiranje gotovih proizvoda, a iskazali su i preferencije za sirovinu domaćeg podrijetla. Stoga je, pored prilike za plasman visokovrijednih proizvoda na prestižno japansko tržište, ovaj izvoz i važna referenca za hrvatske proizvode i na drugim tržištima.
PRIPREMA SE NATJEČAJ ZA MALE KLAONICE
Državni tajnici Zdravko Tušek i Šime Mršić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjanom Karačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać te ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić su 16. veljače 2022. godine, u prostorijama Ministarstva poljoprivrede održali sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza na temu aktualnog stanja u ovčarskoj i kozarskoj industriji.
Teme sastanka su bile Pravilnik koji se odnosi na mjere prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla, poznatiji kao Pravilnik o fleksibilnosti, Pravilnik o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu, te mjere za unapređenje sektora ovčarstva i kozarstva. Naglasak je bio na natječaju za izgradnju malih klaonica u sklopu Programa ruralnog razvoja.
Postojeći nacionalni Pravilnik o mjerama prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla iz 2015. godine je na razini Europske unije ocijenjen kao jedan od najprilagođenijih malim proizvođačima. No prema mišljenju domaćih proizvođača ne pokriva u potpunosti stvarne potrebe proizvođača, posebno po pitanju dozvoljenih kapaciteta klanja, koji trenutno iznose 20 uvjetnih grla tjedno. Zbog nedostatka malih klaonica primjerenih potrebama malih proizvođača ovaca i koza u pojedinim područjima države ponovno je razmotren prijedlog proizvođača za povećanje dozvoljenih kapaciteta na 30 uvjetnih grla tjedno, a očekuje se da će prijedlog izmjena biti upućen u elektronsko savjetovanje.
U Hrvatskoj trenutno posluje ukupno 101 klaonica papkara i kopitara od kojih su njih 37 odobrene kao fleksibilne klaonice.
U pripremi je natječaj za male klaonice koji bi se financirao kroz Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja s intenzitetom potpore 50 % te će biti objavljen do 1. travnja.
Dosad je za sektor ovčarske i kozarske industrije u sklopu te mjere kroz 62 projekta odobrena vrijednost potpore u iznosu od 42 milijuna kuna.
CILJ IZMJENA - SMANJENJE ADMINISTRATIVNIH ZAPREKA
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. veljače 2022. godine, usvojila konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Glavne odrednice novog Zakona odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa, elektroničku provedbu javnog natječaja, uspostavljanje novog sustava bodovanja u skladu sa strateškim ciljevima, uz obavezu raspisivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u roku od 3 mjeseca te mnoge druge. Navedene izmjene i dopune Zakona imaju za cilj smanjenje postojećih administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Izmjene predlažu sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuje doprinose razvojnim ciljevima, osobito potrebu boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva te sadnju trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade. Skraćuju se rokovi obrade natječaja i predviđa digitalizacija prijave i obrade.
Novi Zakon ne propisuje privremeno korištenje kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Jedinice lokalne samouprave imaju obvezu u roku od 3 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove, te u istom roku raspisati javni natječaj za zakup ukoliko su već dobile suglasnost na Program. Radi bolje kontrole samog postupka u Povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju će sudjelovati i predstavnik Ministarstva poljoprivrede.
Poljoprivredno zemljište je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a ovim izmjenama se sprječava devastacija poljoprivrednog zemljišta neumjerenim parcelacijama i osigurava strateški interes putem prava prvokupa države.
Aktualnim Zakonom iz 2018. godine raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prepušteno je jedinicama lokalne samouprave koje su na temelju zakona utvrdile obujam i namjenu državnog poljoprivrednog zemljišta na svom području i donijele programe raspolaganja kao temelj za nacionalni registar poljoprivrednog zemljišta.
Do danas ( 3. veljače 2022.) je izdano 370 suglasnosti na programe raspolaganja i objavljeno 118 natječaja za zakup jedinica lokalne samouprave. U međuvremenu je izrađen Nacrt strategije poljoprivrede do 2030. godine, kao i Prijedlog nacionalnog strateškog plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine te su predložene izmjene ovog, jednog od najznačajnijih propisa, kao nikad dosad usklađene s rezultatima analiza i dijaloga s različitim dionicima.
Na sjednici Vlade donesena je i Uredba o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja kojom se raspoređuju dopunska nacionalna sredstva za potpore poljoprivrednicima. Hrvatskim poljoprivrednicima isplaćen je u studenom 2021. avans od 1,6 milijardi kuna, dodatne potpore tijekom prosinca i siječnja 2022. godine za sektor stočarstva u iznosu od približno 170 milijuna kuna, a ovim se omogućuje isplata 1,5 milijardi kuna koja slijedi u veljači 2022.
Post je objavljen 25.02.2022. u 08:18 sati.