Marketing
PUTIN ŽELI SAMO SVOJ UTJECAJ U EUROPI I EUROAZIJI
NEREALNI ZAHTIJEVI RUSKOG PREDSJEDNIKA
I dok je u blizini Splitske luke 10. veljače usidren američki nosač aviona Harry Truman, dug 330 metara, kog pokreću dva uklearna reaktora i četiri parne turbine, te nosi 90 aviona i helikoptera, a više od 5 000 mornara i pilota koji opslužuju oružane sprave na tom nosaču aviona dobili su izlaz u civilnu zonu, u grad Split, eskalacija mogućeg ratnog sukoba Rusije na Ukrajinu raste. Tako govore informacije koje SAD odašilje - da je svakog trenutka moguć napad Rusije na Kijev glavni grad Ukrajine. Veleposlanstva zemalja čiji su službenici bili u Ukrajini, napustili su zemlju. Da li je uistinu svakog trenutka moguć napad Rusije na Ukrajinu- kako to
informativno propagandno odašilje Bijela kuća? Predsjednik Ruske Federacije Putin prema raznim obavještajnim izvorima, čije su informacije stigle u medije, u pokretu ima 127 000 vojnika i ratnog naoružanja na teritoriju uz neposrednu granicu sa Ukrajinom i pretpostavka je da je spreman za napad. No zašto bi napao Ukrajinu, ili njen glavni grad Kijev ? Jer Ukrajina nije još u NATO Savezu. Zar samo kao čin kojim bi potvrdio ozbiljnost svojih zahtjeva?
BLAGOSTANJE PA RECESIJA
Od 2000 godine do danas Putin je četiri puta bio što premijer što predsjednik Rusije. Došao je na mjesto predsjednika na nagovor tada bolesnog Jeljcina, a onda na izborima pobijedio i ostao u samom vrhu politike Ruske Federacije. Vladimir Visarionović Putin (rođen 1952.) u svom državničkom početku nastavio je Jeljcinovu politiku približavanja Zapadu.Putin je poveo i rat u pobunjeničkoj kavkaskoj republici Čečeniji. Kasnije su došle vojne intervencije u Gruziji, Ukrajini i Siriji.
Upućeni kažu da se Rusija pod vlašću Putina promijenila, - od brzog gospodarskog rasta i blagostanja do recesije kojom je Rusija zahvaćena. Gospodarski rast nije bio povezan samo s visokom cijenom nafte, najvažnijim izvoznim proizvodom Rusije, već i s reformama. Ali od 2014. godine, od početka ruske aneksije Krima zemlja je u recesiji.
Budući da je Ustav ruske Federacije predviđao samo dva uzastopna predsjednička mandata Putin je zato 2008. otišao na premijersku dužnost, a Dmitrij Medvedev bio je predsjednik. No Putin se vratio kao predsjednik Ruske Federacije u svibnju 2012.
I onda slijedeće : Putinov sadašnji predsjednički mandat završava 2024. i prema važećem Ustavu to je trebao biti i njegov posljednji mandat. Ali u siječnju ove godine Vladimir Putin iznenadno potakao opširnu promjenu Ustava. Nakon donošenja novog Ustava predsjednički mandati trebali bi se početi brojati ispočetka. To znači da bi se Putin mogao kandidirati za još dva mandata predsjednika po šest godina i na taj način vladati Rusijom sve do 2036 godine
PUTINOVI ZAHTIJEVI SAD-u i NATO SAVEZU
No sve stariji Putin svoje ideje odveo je u konfrontaciju sa politikom Zapada. Dokumenti od 17. prosinca 2021. godine koji su iz Moskve odaslani SADu i NATO savezu naglasili su zahtjev Vlade u Moskvi za čvrstim jamstvom NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država da Ukrajina i druge bivše republike SSSR-a ni u jednom trenutku neće postati članice NATO saveza. Zahtjev je da NATO ukloni sve vojne trupe ili oružje raspoređeno u zemlje koje su ušle u Savez nakon 1997., što uključuje veći dio istočne Europe, uključujući Poljsku , bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvu i Latviju.
Zahtjevom od 17. prosinca 2021. Rusija traži prekid daljnjeg širenja NATO saveza. Takav zahtjev isključuje Švedsku i Finsku da zatraže članstvo u NATO savezu. Traži da se ne održavaju vježbe bez prethodnog dogovora Rusije, o Ukrajini, istočnoj Europi, u zemljama Kavkaza, kao npr. u Gruziji, ili u središnjoj Aziji.
Rusija s Vladimirom Putinom na čelu želi ponovo uspostaviti glavni i jedini, svoj ruski , utjecaj u regiji, a dokument je potvrda da Rusija nastoji ograničiti suverenitet svih ostalih. NATO i SAD prema zahtjevu ruskog dokumenta trebale bi povući sve raketne sustave srednjeg i kratkog dometa, zamjenjujući prethodni sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa koji je SAD napustio 2018. godine.
Čelnik NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima bi se Ukrajini uskratio ulazak u Savez te rekao da je ta odluka na Ukrajini i 30 zemalja NATOa.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, upitan misli li da su zahtjevi nerazumni odgovorio je“Ne. Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da se ozbiljnost našeg upozorenja ne smije podcijeniti“, rekao je.
U proteklih nekoliko tjedana predsjednik Joe Biden i Putin razgovarali su nekoliko puta, a Putin je razgovarao i sa Francuskim predsjednikom Makronom. No riješenje s kojim bi Vladimir Putin bio zadovoljan, nije još nađeno.
Nedavno umirovljeni vrhbosanski nadbiskup i kardinal Vinko Puljić u kontekstu događanja s ruskim pokretom vojnih snaga nedavno je izjavio „ Samo budala može početi rat“. Oni izvan političkih krugova vrlo dobro razumiju tu rečenicu?
Post je objavljen 13.02.2022. u 18:41 sati.