TIJELA ZA IZVRŠAVANJE ZAKONODAVSTVA MORAJU OJAČATI TEHNOLOŠKE KAPACITETE
Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament su 1. veljače postigli privremeni dogovor o nacrtu izmjene uredbe o Europolu, navodi se u priopćenju Vijeća Europske unije. Prije nego što započne formalni postupak donošenja, dogovor treba potvrditi Vijeće i Europski parlament. Europol je agencija EU-a koja ima ključnu ulogu u području policijske suradnje. Znatno je doprinijela, primjerice, razbijanju kriminalnih mreža koje djeluju putem šifriranih komunikacijskih mreža (osobito u predmetima „Encrochat“ i „Sky ECC“).
Na temelju prijedloga Komisije Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o jačanju kapaciteta Europola za bolje pružanje potpore državama članicama u borbi protiv novih prijetnji i načina rada.
„Europol ima ključnu ulogu u pružanju sve veće potpore državama članicama u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. U složenom transnacionalnom i digitalnom kriminalnom okruženju; koje se stalno razvija, nova pravila koja su danas dogovorena omogućit će Agenciji da učinkovitije nastavi s tim radom, čime će se ojačati njezina uloga ključnog partnera nacionalnih tijela“ rekao je Gerald Darmanin, francuski ministar unutarnjih poslova
Istraživanje i inovacije
S obzirom na prijetnje za sigurnost EU-a koje nastaju zbog toga što se kriminalci koriste novim tehnologijama, tijela za izvršavanje zakonodavstva trebaju ojačati svoje tehnološke kapacitete. Kako bi se to postiglo, Europol je u nacrtu uredbe zadužen za pružanje potpore državama članicama u korištenju novih tehnologija. Europol će jednako tako morati raditi na istraživanju novih pristupa i razvoju zajedničkih tehnoloških rješenja, uključujući ona koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, uvijek podložno strogim zaštitnim mjerama u pogledu sigurnosti i temeljnih prava.
Obrada velikih skupova podataka
Podataka prikupljenih u kaznenim istragama sve je više i sve su složeniji. Države članice vlastitom analizom podataka ne mogu uvijek otkriti prekogranične veze. U skladu s nacrtom uredbe Europol će moći obrađivati velike i složene skupove podataka kako bi pružio potporu državama članicama u borbi protiv teških kaznenih djela i terorizma. Nacrt uredbe uključuje i stroge zahtjeve kako bi se osiguralo da se svaka Europolova obrobrada podataka provodi uz poštovanje temeljnih prava, uključujući pravo na privatnost, kojima se ova uredba usklađuje s uredbom EU-a o zaštiti podataka.
U njemu je uveden i novi članak kako bi se dodatno pojasnilo stanje podataka kojima Europol trenutačno raspolaže. Prijelazna mjera omogućit će državama članicama, Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Eurojustu da Europol obavijeste kako žele provesti novi mandat Europola u vezi s tim podacima. U tom bi slučaju Europol mogao nastaviti podupirati istrage koje se temelje na tim podacima. Općenito, tekstom se nastoji uskladiti učinkovitost agencije s punim poštovanjem pravila o zaštiti podataka.
Suradnja s privatnim akterima
Zbog činjenice da se kriminalci sve više koriste internetskim uslugama privatni akteri raspolažu sve većim količinama osobnih podataka koji mogu biti korisni za kaznene istrage. U skladu s nacrtom uredbe Europol će moći primati osobne podatke izravno od privatnih aktera te će tako biti kontaktna točka na razini EU-a za zakonitu razmjenu skupova podataka povezanih s više jurisdikcija. Tada će moći analizirati te skupove podataka kako bi utvrdio koje su države članice relevantne i informacije proslijedio nacionalnim tijelima.
Suradnja s trećim zemljama
Nacrtom uredbe proširuju se mogućnosti suradnje Europola s trećim zemljama. Uvodi se mogućnost razmjene osobnih podataka sa zemljama u kojima su pravno obvezujućim instrumentom predviđene odgovarajuće zaštitne mjere ili je Europol procijenio da one postoje.
Suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO)
Europol će morati blisko surađivati s EPPO-m te mu, na njegov zahtjev, pružati potporu u istragama. Europol će također morati bez odgode prijaviti EPPO-u svaku kriminalnu radnju koja je u njegovoj nadležnosti. Kako bi se poboljšala operativna suradnja tih dvaju tijela, nacrtom uredbe utvrđuju se i pravila za pristup EPPO-a podacima Europola.
Upozorenja u SIS-u
Europol će podupirati države članice u obradi podataka dobivenih od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te će moći predložiti da države članice unose upozorenja o informacijama u Schengenski informacijski sustav (SIS).
Pokretanje istraga
Izvršnoj direktorici Europola novim će se mandatom omogućiti da predloži pokretanje nacionalne istrage o neprekograničnim kaznenim djelima koja utječu na zajednički interes koji je predmet politike EU-a. O primjerenosti postupanja u skladu s tim zahtjevom odlučivat će nacionalna tijela.