MINISTAR PREDLAŽE KONJICU ZA NADZOR HRVATSKE GRANICE
Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića otvorio je 21. listopada nove prostore ergele za konje lipicance u Državnoj ergeli Lipik. Završena je prva faza izgradnje na lokaciji Jezera Raminac, koja je obuhvatila izgradnju tri staje za smještaj konja, odlagalište za stajski gnoj i prateću infrastrukturu u što ulazi prilazna cesta, vodovod, kanalizacija i električna mreža. Ukupna vrijednost investicije u ovoj prvoj fazi iznosi 2.300.000 eura.
U 2024. godini Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osiguralo je sredstva kojima je nabavljen specijalizirani kamion i prikolice za prijevoz konja u iznosu od 478.000 eura.
„Zahvalan sam svima koji su sudjelovali na ovom projektu i dajem svoju punu potporu svim budućim projektima uz molbu da nastavimo zajedno raditi na očuvanju ove vrijednosti. Mi preko 300 godina živimo s lipicancima, a ovaj se narod borio i čuvao državne granice i svoj prostor upravo s lipicancem kao osnovnom pomoći pri toj misiji. Stoga, danas s ovog mjesta predlažem da još više unaprijedimo i podignemo funkciju naših vrsnih konja i da uvedemo konjicu u Ministarstvo unutarnjih poslova za zaštitu i nadzor hrvatske granice, a isto tako da bi štitili Schengenski prostor, s obzirom na to da imamo vrhunsku infrastrukturu te najkvalitetnija i najbolja grla. Danas želim poručiti da ćemo zajedno s Ministarstvom brinuti o uzgoju i opstojnosti lipicanaca u cijeloj Hrvatskoj. Idemo graditi i čuvati Hrvatsku. Lipicanci su dio kulture, folklora i načina življenja, na što kao narod trebamo biti ponosni“, rekao je ministar Dabro na svečanosti otvaranja i puštanju u upotrebu novih prostora za konje lipicance u ergeli Lipik.
Svečanom otvorenju novog prostora za lipicance prisustvovao je Nikola Grizelj ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik, Anamarija Blažević gradonačelnica grada Pakraca i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Antonija Jozić županica Požeško-slavonske županije, Vinko Kasan gradonačelnik grada Lipika, državni tajnici Ministarstva poljoprivrede šumarstva i ribarstva Marinko Beljo, Zdravko Tušeki, posebni savjetnici ministra Petar Džaja i Branko Borković te dr. Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane.
Nastavak izgradnje ergele Lipik u drugoj fazi, uključit će tri staje za konje i prostorije za radnike, skladišta za opremu i hranu te glavno i pomoćno jahalište a planiran je za 2025. godinu. U trećoj fazi planira se izgradnja ulazne zgrade s turističkim sadržajima u što ulazi info centar, naplata ulaznica, kafić, muzejski prostor, predavaonica, ured uprave, te karantenski objekt s gnojovkom te uređenje prometnica, parkirališta i krajobraza. Ukupna vrijednost druge i treće faze gradnje u ergeli Lipik iznositi će, planirano je 11.000.000 eura .
Izvor: Priopćenje Ministarstva poljoprivrede,mzz
U RH lipicanska pasmina je najraširenija toplokrvna pasmina konja, a sam uzgoj počiva na sinergiji uzgoja Državnih ergela Đakovo i Lipik i privatnih uzgajivača. Na sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu 1. prosinca 2022. godine u marokanskom gradu Rabatu odlučeno je da se na reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upiše multinacionalna nominacija skupa država pod naslovom »Tradicije uzgoja lipicanaca« A na tom popisu je i Hrvatska i njene dvije ergele konja lipicanaca u Lipiku i Đakovu.
Nacionalna zaštita tradicije uzgoja dobivena je od Ministarstva kulture 2016. godine u svojstvu preventivne zaštite tradicije uzgoja lipicanaca u Državnim ergelama Đakovo i Lipik, a 2017. godine u svojstvu nematerijalnog kulturnog dobra za „Tradicije uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu“
Lipicanska pasmina jedna je od najstarijih i najpoznatijih pasmina konja u Europi, a nastala je dugotrajnom i sustavnom selekcijom. Ono što je interesantno je da je pasmina dobila ime po ergeli Lipica u današnjoj Sloveniji, gdje su se konji uzgajali za austrijski dvor. Početak uzgoja lipicanaca veže se uz austrijskog nadvojvodu Karla II., koji 1580. godine pripušta kraške kobile pod uvezene rasplodne španjolske pastuhe. Cjelokupna uzgojna izgradnja rezultirala je činjenicom da u genomu današnjega lipicanca ima krvi kraških, španjolskih, arapskih, njemačkih, danskih, talijanskih i kladrupskih konja te je sveukupno formirano osam linija pastuha (od kojih je linija tulipan hrvatska) te 67 rodova kobila (od kojih je 16 hrvatskih), što ujedno i objašnjava rasprostranjenost pasmine na panonskim prostorima. Jedna od posebnosti uzgoja je postojanje različitih tipova unutar pasmine, koji se uglavnom njeguju na razini nacionalnih uzgoja. Neki od tih tipova su međusobno poprilično drugačiji u morfološkoj ekspresiji, dok s druge strane svi nesporno odišu karakteristikama lipicanca kao pasmine.
… Lipicanac je vrlo ekspresivna pasmina, plemenitog držanja, a tjelesna građa je više pravokutna nego kvadratična, dok je standard visine između 155 i 158 cm. Lipicanca karakterizira njegova čvrstoća, izdržljivost, dugotrajnost, temperament, spremnost na učenje, poslušnost i dobra narav. U konačnici, lipicanska pasmina jedina je na svijetu koja zahtjevne elemente španjolske škole jahanja odrađuje na takvoj vrhunskoj fizičkoj razini, ali i mentalnoj stabilnosti.
… Državne ergele Đakovo i Lipik ustanove su koje objedinjuju uzgoj dvaju ergela u Hrvatskoj i time se ponosimo. Što se tiče povijesti i tradicije, ergela Đakovo je nedavno obilježila 518 godina postojanja, dok se od 1806. godine u ergeli počinju uzgajati lipicanski konji. Kako obje ergele zajedno posjeduju oko 250 konja provedba selekcije i uzgoja izrazito je važna te se provodi po stručnim protokolima, strukturirano i ozbiljno. S jedne strane, morate voditi računa o genetskoj raznolikosti, dok s druge strane trebate provoditi selekciju temeljem genealoških podataka, zatim temeljem morfoloških karakteristika i sportskih rezultata, istovremeno osiguravajući izbalansiranost linija i rodova unutar ergele, ali i cijele države.
Izvor: Intervju Nidal Korabi, nekadašnji ravnatelj Državne ergele Đakovo, objavljen 11.10. 2024. Hrvatska riječ, mzz
Post je objavljen 22.10.2024. u 09:09 sati.