AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 17.10.2024.
AGRO SUMMIT POSLOVNOG DNEVNIKA U ZAGREBU
I DEFICIT PROIZVODNJE I SLABA PRODUKTIVNOST
Vladimir Nišević glavni urednik Poslovnog dnevnika pozdravio je udruge, asocijacije, poljoprivredne proizvođače, poljoprivredne kompanije, sve zainteresirane koji su došli na drugi, kako rekao, po redu Agro Summit koji je 16. listopada održan u hotelu Westin u Zagrebu. U svom uvodnom obraćanju glavni urednik Poslovnog dnevnika je pojasnio ciljeve i razloge summita te rekao:
„ Poslovni dnevnik u svojih 20 godina koliko postoji toliko i prati poljoprivredni sektor i drži ga kao jednim od strateški važnijih sektora od drugih, ne samo sada kada smo se našli u ratnim vihorima Ukrajine, Rusije, novim turbulencijama i mega trendovima. Namjera ovih naših skupova je da damo neke odgovore na izazove pred nama, da detektiramo neke nove trendove, koji se događaju ne zato što smo mi tako odlučili, nego nas jednostavno okružuju i da vidimo koji je to smjer kojim Hrvatska treba ići kada je poljoprivreda u pitanju .Možemo ga nazvati održivošću, ali plastično rečeno da jednoga dana ne bi bili gladni. To je konačni cilj. Glavna poruka ovakvog skupa je - bez poljoprivredne proizvodnje naša djeca jednoga dana neće imati što jesti. To nije baš neka misao koja bi se trebala prenositi okolo, ali je jedna činjenica koju rijetko kada izgovorimo, ali je činjenica ovih naših skupova. Poljoprivreda je stvarni strateški sektor, koja je uz sve ove druge uz IT i druge koji su naravno važni Poslovni dnevnik ih prati. Svi smo jako svjesni da proizvodnja hrane bez obzira govorimo li o ribi, mesu, proizvodnji voća ili povrća je nešto što je za svaku državu najvažnije, pa tako i za Hrvatsku.“
Voditelj kroz program summita bio je novinar Al Jazeera TV Saša Čeramilac. Glavni urednik Nišević razgovarao je u formi „jedan na jedan „ s glavnim tajnikom ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom, a u zasebnom panelu govorio je pobliže i o digitalnom selu u Strizibvojni. Novinar Kuskunović moderirao je razgovor s prof.dr. Krunoslavom Karalićem vršiteljem dužnosti HAPIH-a, prof. dr. Draganom Kovačevićem podpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Ivanom Pandurevićem predsjednikom uprave Agro Invest grupe, te Marijanom Vučak predsjednikom uprave MEGGLE za Hrvatsku i regiju Jugoistoka Europe. Gošća je bila i Suzana Andić Vuletić direktorica Rennoisance Capitala koja je govorila o planovima za izgradnju peradarske farme, s pogonima za klanje i preradu.
UZ DEFICIT PROIZVODNJE JOŠ I SLABA PRODUKTIVNOST
Prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednike Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, s obzirom na instituciju iz koje dolazi, govorio je slijedeće: „Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni govore o fizičkom kretanju naše samodostatnosti. Prošle godine smo ostvarili povijesno nizak deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda, što je oko 32 milijuna eura, u odnosu na godinu 2022. kada je bilo povećanje od 35 posto. Negativni trendovi se, kada promatramo vanjsko trgovinsku razmjenu nastavljaju i u drugoj polovici ove 2024. godine. Bilježimo smanjenje našeg izvoza za 4 posto, a povećava nam se uvoz poljoprivrednih proizvoda za preko 8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je 46 posto, ove godine je to oko 59 posto u prvih šest mjeseci.
Dakle taj veliki deficit je prije svega radi proizvodnje. Prošle godine je Ministarstvo u Zelenom izvješću navelo smanjenje vrijednosti proizvodnje od 40 milijuna eura,. Bilo je i godina kada smo se hvalili sa velikim brojevima proizvodnje, no u ovaj podatak je ugrađena i inflacija, a ono što je relevantnije, je fizički obujam poljoprivredne proizvodnje, i ako uzmemo podatak od prije 10 godina i ulaska u EU, taj podatak je manji za pet posto. Ja bih rekao da je parametar proizvodnje ratarska proizvodnja, žitarice, dok s druge strane bilježimo pad u stočarskoj proizvodnji . drugi problem koji je vezan uz vanjsko trgovinski deficit je vrlo slaba produktivnost . Podatak od 30 posto prosjeka EU i radili smo dodatnu analizu kako je i kada se on stavi u kontekst vrijednosti koji ostvaruje poljoprivreda to ispadne oko 12 posto u odnosu na 25 mjesto u EU.
„ Što taj podatak govori?“ upitao je prof.dr. Kovačević te nastavio „ Da smo loše uložili u inovacije , da ne ulažemo u nove tehnologije, podinvestirani smo u poljoprivredi, a to je onda i vrlo usko vezano sa politikom potpora koje su izdašne, velike, koje su se utrostručile od ulaska u EU, ali se očito rasprše i ne idu onima koji ulažu u proizvodnju, zapošljavaju i stvaraju dobit i novu vrijednost, već se poljoprivredom bave hobistički. „
Prof.dr. Kovačević je podsjetio da je Ministarstvo ušlo u novi mandat s novim ministrom, što je jedna nova prilika za zaokret u poljoprivrednoj politici. „Naime, prvo nama je potrebna regionalizacija iz razloga da bismo bolje znali fokusirati potporu.
Mi smatramo da potpore danas u RH se raspršuju na brojne proizvođače i brojne djelatnosti i da zapravo nismo jasno odredili svoje strateške ciljeve . Od ulaska u EU potpore su se povećale za 2,8 miliona eura što su ogromni novci , ali to ne prati i očekivano povećanje proizvodnje „ govori podpredsjednik HGK te nastavlja:
DJEČIJI VRTIĆI, DVD, LOKALNE CESTE… IZ POTPORA
„Imamo naprimjer situaciju da se iz potpora grade dječji vrtići, društveni domovi DVD-i, ceste lokalne itd. Mi smo apsolutno za to da se društvena i komunalna infrastruktura na selima radi, da ljudi mogu tamo pristojno živjeti, ali smo protiv toga da se radi iz sredsva ukupnih potpora kalkulacija. Dakle oko 25 ukupnih potpora, radili smo kalkulaciju završava u takvim programima, a tu se uvijek raspravlja o tome što je motiv da će mladi ljudi ostati na selu.
Druga stvar vezana uz potpore je pitanje njihovog raspršivanja 164 000 registriranih je poljoprivrednih proizvođača, analize pokazuju da nekih samo 15 posto su ozbiljni poljoprivredni proizvođači i sada imate situaciju da idu natječaji za investicijske potpore i sada taj koji ozbiljno ulaže u proizvodnju i trudi se, on je na istom natječaju kojima je poljoprivreda sporedno zanimanje ili se njome bavi hobistički. Tu moramo raditi distinkciju.Isto tako spomenuo sam tu investicijske potpore.Naše udruženje poljoprivrede je tražilo kod donošenja nacionalnog strateškog plana da se investicijske potpore ne smanjuju. I to iz više razloga , zbog naše pod investiranosti u poljoprivredi, ali iiz razloga što o zelena tranzicija, novi standardi, dobrobit životinja, sve to zahtijeva nove dodatne investicije, a mi smo išli na smanjenje investicijskih investicija. Dakle barem po onom segmentu dohodovna potpora za ono što je propisano Zajedničkom poljoprivrednom politikom. Ali tamo gdje su naša pitanja, tu moramo više voditi nacionalnu politiku, i usmjeravati da sredstva, dobiju ozbiljni proizvođači. Oni zapošljavaju, oni ulažu u inovacije, oni stvaraju proizvod. I bilo je spomenuto ovdje oko zemljišta. Imamo važeći Zakon o raspolaganju državnim poljoprivrednom zemljištem koji u obzir ne uzima činjenicu da su velike tvrtke godinama ulagale u zemlju da bi je okrupnili i stvorili tehnološke cjeline. I sada smo dopustili da bi nesavjesni načelnici i gradonačelnici za dnevno politička zbivanja na svojim Viječima komadaju tu zemlji i razbijaju tehnološke cjeline, zadovoljavaju neke dnevnopolitičke apetite, s druge strane razbijaju ozbiljnu proizvodnju. Imamo zatvoren ciklus: imamo primarnu proizvodnju i finalni proizvod. Hrvatska kao mala poljoprivreda svakako mora svoju perspektivu graditi na visoko finaliziranoj prehrambenoj industriji.
Prehrambena industrija zadnjih 10 godina je pala za 20 posto. Imamo sjajne brendove koji su se dobro etablirali na najzahtjevnijim tržištima EU, kontrola, kvaliteta i sigurnost hrane izuzetno velika i svakako da su nam potrebni snažniji kapaciteti, imamo po meni dobar primjer da Podravka preuzima, Belje, Pik Vinkovce, jer ona ima iskustva, znanja, tržište, očekujemo da će uprava dodati poticaj da se to implementira u te tvrtke i da imamo što više tih zatvorenih ciklusa proizvoda sa većom dodanom vrijednosti“ rekao je
prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
INFLACIJA U STAVKAMA POLJOPRIVREDE
Pitanje je veoma eksponirano, o inflaciji se često razgovara u javnosti. Odgovori se uglavnom odnose samo na potrošačke cijene. Evo kako je na to pitanje odgovorio prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore:
„ Budući da smo mi u Hrvatskoj gotovo bili predvodnici u povećanju cijena u odnosu na druge zemlje Europske unije zadnjih mjeseci, evo nekoliko podataka : od 2020. godine potrošačke cijene su rasle za 37 posto. Proizvođačke cijene u poljoprivredi rasle su za 34 posto, proizvođačke cijene u prehrambenoj industriji rasle su za 24 posto , a cijene uvezenih proizvoda su rasle 42 posto. To je odgovor na sva pitanja. Imamo uvezenu inflaciju, imamo veliku uvoznu ovisnost, ne proizvodimo dovoljno, ne možemo amortizirati potrebe tržišta, već uvozimo cijene inflacije iz inozemstva i tu je zapravo najveći prfoblem. Turistička smo zemlja, što je dobro, imamo veliku turističku potrošnju sezonsku i jasno je to što dodatno utječe i generira povećanje cijena. Ali sustavno gledano imamo veliku uvoznu ovisnost koja generira povećanje cijena. Mi moramo povećavati poljoprivrednu proizvodnju. „
Margareta Zouhar Zec
| < | listopad, 2024 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter