I DEFICIT PROIZVODNJE I SLABA PRODUKTIVNOST
Vladimir Nišević glavni urednik Poslovnog dnevnika pozdravio je udruge, asocijacije, poljoprivredne proizvođače, poljoprivredne kompanije, sve zainteresirane koji su došli na drugi, kako rekao, po redu Agro Summit koji je 16. listopada održan u hotelu Westin u Zagrebu. U svom uvodnom obraćanju glavni urednik Poslovnog dnevnika je pojasnio ciljeve i razloge summita te rekao:
„ Poslovni dnevnik u svojih 20 godina koliko postoji toliko i prati poljoprivredni sektor i drži ga kao jednim od strateški važnijih sektora od drugih, ne samo sada kada smo se našli u ratnim vihorima Ukrajine, Rusije, novim turbulencijama i mega trendovima. Namjera ovih naših skupova je da damo neke odgovore na izazove pred nama, da detektiramo neke nove trendove, koji se događaju ne zato što smo mi tako odlučili, nego nas jednostavno okružuju i da vidimo koji je to smjer kojim Hrvatska treba ići kada je poljoprivreda u pitanju .Možemo ga nazvati održivošću, ali plastično rečeno da jednoga dana ne bi bili gladni. To je konačni cilj. Glavna poruka ovakvog skupa je - bez poljoprivredne proizvodnje naša djeca jednoga dana neće imati što jesti. To nije baš neka misao koja bi se trebala prenositi okolo, ali je jedna činjenica koju rijetko kada izgovorimo, ali je činjenica ovih naših skupova. Poljoprivreda je stvarni strateški sektor, koja je uz sve ove druge uz IT i druge koji su naravno važni Poslovni dnevnik ih prati. Svi smo jako svjesni da proizvodnja hrane bez obzira govorimo li o ribi, mesu, proizvodnji voća ili povrća je nešto što je za svaku državu najvažnije, pa tako i za Hrvatsku.“
Voditelj kroz program summita bio je novinar Al Jazeera TV Saša Čeramilac. Glavni urednik Nišević razgovarao je u formi „jedan na jedan „ s glavnim tajnikom ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom, a u zasebnom panelu govorio je pobliže i o digitalnom selu u Strizibvojni. Novinar Kuskunović moderirao je razgovor s prof.dr. Krunoslavom Karalićem vršiteljem dužnosti HAPIH-a, prof. dr. Draganom Kovačevićem podpredsjednikom Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Ivanom Pandurevićem predsjednikom uprave Agro Invest grupe, te Marijanom Vučak predsjednikom uprave MEGGLE za Hrvatsku i regiju Jugoistoka Europe. Gošća je bila i Suzana Andić Vuletić direktorica Rennoisance Capitala koja je govorila o planovima za izgradnju peradarske farme, s pogonima za klanje i preradu.
UZ DEFICIT PROIZVODNJE JOŠ I SLABA PRODUKTIVNOST
Prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednike Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, s obzirom na instituciju iz koje dolazi, govorio je slijedeće: „Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni govore o fizičkom kretanju naše samodostatnosti. Prošle godine smo ostvarili povijesno nizak deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda, što je oko 32 milijuna eura, u odnosu na godinu 2022. kada je bilo povećanje od 35 posto. Negativni trendovi se, kada promatramo vanjsko trgovinsku razmjenu nastavljaju i u drugoj polovici ove 2024. godine. Bilježimo smanjenje našeg izvoza za 4 posto, a povećava nam se uvoz poljoprivrednih proizvoda za preko 8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je 46 posto, ove godine je to oko 59 posto u prvih šest mjeseci.
Dakle taj veliki deficit je prije svega radi proizvodnje. Prošle godine je Ministarstvo u Zelenom izvješću navelo smanjenje vrijednosti proizvodnje od 40 milijuna eura,. Bilo je i godina kada smo se hvalili sa velikim brojevima proizvodnje, no u ovaj podatak je ugrađena i inflacija, a ono što je relevantnije, je fizički obujam poljoprivredne proizvodnje, i ako uzmemo podatak od prije 10 godina i ulaska u EU, taj podatak je manji za pet posto. Ja bih rekao da je parametar proizvodnje ratarska proizvodnja, žitarice, dok s druge strane bilježimo pad u stočarskoj proizvodnji . drugi problem koji je vezan uz vanjsko trgovinski deficit je vrlo slaba produktivnost . Podatak od 30 posto prosjeka EU i radili smo dodatnu analizu kako je i kada se on stavi u kontekst vrijednosti koji ostvaruje poljoprivreda to ispadne oko 12 posto u odnosu na 25 mjesto u EU.
„ Što taj podatak govori?“ upitao je prof.dr. Kovačević te nastavio „ Da smo loše uložili u inovacije , da ne ulažemo u nove tehnologije, podinvestirani smo u poljoprivredi, a to je onda i vrlo usko vezano sa politikom potpora koje su izdašne, velike, koje su se utrostručile od ulaska u EU, ali se očito rasprše i ne idu onima koji ulažu u proizvodnju, zapošljavaju i stvaraju dobit i novu vrijednost, već se poljoprivredom bave hobistički. „
Prof.dr. Kovačević je podsjetio da je Ministarstvo ušlo u novi mandat s novim ministrom, što je jedna nova prilika za zaokret u poljoprivrednoj politici. „Naime, prvo nama je potrebna regionalizacija iz razloga da bismo bolje znali fokusirati potporu.
Mi smatramo da potpore danas u RH se raspršuju na brojne proizvođače i brojne djelatnosti i da zapravo nismo jasno odredili svoje strateške ciljeve . Od ulaska u EU potpore su se povećale za 2,8 miliona eura što su ogromni novci , ali to ne prati i očekivano povećanje proizvodnje „ govori podpredsjednik HGK te nastavlja:
DJEČIJI VRTIĆI, DVD, LOKALNE CESTE… IZ POTPORA
„Imamo naprimjer situaciju da se iz potpora grade dječji vrtići, društveni domovi DVD-i, ceste lokalne itd. Mi smo apsolutno za to da se društvena i komunalna infrastruktura na selima radi, da ljudi mogu tamo pristojno živjeti, ali smo protiv toga da se radi iz sredsva ukupnih potpora kalkulacija. Dakle oko 25 ukupnih potpora, radili smo kalkulaciju završava u takvim programima, a tu se uvijek raspravlja o tome što je motiv da će mladi ljudi ostati na selu.
Druga stvar vezana uz potpore je pitanje njihovog raspršivanja 164 000 registriranih je poljoprivrednih proizvođača, analize pokazuju da nekih samo 15 posto su ozbiljni poljoprivredni proizvođači i sada imate situaciju da idu natječaji za investicijske potpore i sada taj koji ozbiljno ulaže u proizvodnju i trudi se, on je na istom natječaju kojima je poljoprivreda sporedno zanimanje ili se njome bavi hobistički. Tu moramo raditi distinkciju.Isto tako spomenuo sam tu investicijske potpore.Naše udruženje poljoprivrede je tražilo kod donošenja nacionalnog strateškog plana da se investicijske potpore ne smanjuju. I to iz više razloga , zbog naše pod investiranosti u poljoprivredi, ali iiz razloga što o zelena tranzicija, novi standardi, dobrobit životinja, sve to zahtijeva nove dodatne investicije, a mi smo išli na smanjenje investicijskih investicija. Dakle barem po onom segmentu dohodovna potpora za ono što je propisano Zajedničkom poljoprivrednom politikom. Ali tamo gdje su naša pitanja, tu moramo više voditi nacionalnu politiku, i usmjeravati da sredstva, dobiju ozbiljni proizvođači. Oni zapošljavaju, oni ulažu u inovacije, oni stvaraju proizvod. I bilo je spomenuto ovdje oko zemljišta. Imamo važeći Zakon o raspolaganju državnim poljoprivrednom zemljištem koji u obzir ne uzima činjenicu da su velike tvrtke godinama ulagale u zemlju da bi je okrupnili i stvorili tehnološke cjeline. I sada smo dopustili da bi nesavjesni načelnici i gradonačelnici za dnevno politička zbivanja na svojim Viječima komadaju tu zemlji i razbijaju tehnološke cjeline, zadovoljavaju neke dnevnopolitičke apetite, s druge strane razbijaju ozbiljnu proizvodnju. Imamo zatvoren ciklus: imamo primarnu proizvodnju i finalni proizvod. Hrvatska kao mala poljoprivreda svakako mora svoju perspektivu graditi na visoko finaliziranoj prehrambenoj industriji.
Prehrambena industrija zadnjih 10 godina je pala za 20 posto. Imamo sjajne brendove koji su se dobro etablirali na najzahtjevnijim tržištima EU, kontrola, kvaliteta i sigurnost hrane izuzetno velika i svakako da su nam potrebni snažniji kapaciteti, imamo po meni dobar primjer da Podravka preuzima, Belje, Pik Vinkovce, jer ona ima iskustva, znanja, tržište, očekujemo da će uprava dodati poticaj da se to implementira u te tvrtke i da imamo što više tih zatvorenih ciklusa proizvoda sa većom dodanom vrijednosti“ rekao je
prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.
INFLACIJA U STAVKAMA POLJOPRIVREDE
Pitanje je veoma eksponirano, o inflaciji se često razgovara u javnosti. Odgovori se uglavnom odnose samo na potrošačke cijene. Evo kako je na to pitanje odgovorio prof. dr. Dragan Kovačević podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore:
„ Budući da smo mi u Hrvatskoj gotovo bili predvodnici u povećanju cijena u odnosu na druge zemlje Europske unije zadnjih mjeseci, evo nekoliko podataka : od 2020. godine potrošačke cijene su rasle za 37 posto. Proizvođačke cijene u poljoprivredi rasle su za 34 posto, proizvođačke cijene u prehrambenoj industriji rasle su za 24 posto , a cijene uvezenih proizvoda su rasle 42 posto. To je odgovor na sva pitanja. Imamo uvezenu inflaciju, imamo veliku uvoznu ovisnost, ne proizvodimo dovoljno, ne možemo amortizirati potrebe tržišta, već uvozimo cijene inflacije iz inozemstva i tu je zapravo najveći prfoblem. Turistička smo zemlja, što je dobro, imamo veliku turističku potrošnju sezonsku i jasno je to što dodatno utječe i generira povećanje cijena. Ali sustavno gledano imamo veliku uvoznu ovisnost koja generira povećanje cijena. Mi moramo povećavati poljoprivrednu proizvodnju. „
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 17.10.2024. u 03:57 sati.