BOSNA I HERCEGOVINA JOŠ NIJE NAPRAVILA PROGRAM REFORMI
Europska Komisija objavila je 23. listopada Priopćenje za tisak u kome piše da je odobrila programe reformi za zemlje Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju kao preduvjet za isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast.
Na tom popisu nema Bosne i Hercegovine, no u tekstu se kaže da“ Komisija sa zanimanjem iščekuje da Bosna i Hercegovina službeno podnese svoj program reformi da ga može ocijeniti“.
Na taj način se pet Vlada zapadnog Balkana obvezalo provesti socioekonomske i temeljne reforme u okviru plana rasta za razdoblje od 2024. do 2027. radi poticanja rasta i konvergencije s EU-om. To je uvjet za odobrenje plaćanja iz EU-ova Instrumenta za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi eura, koja će se izvršiti nakon dovršetka dogovorenih koraka.
Težište je programa na reformama u prioritetnim područjima vladavine prava i drugih temeljnih pitanja: upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja. Svi su korisnici predložili popise indikativnih ulaganja koja će se financirati u okviru Instrumenta, a koja su ključna za poticanje socioekonomskog rasta i treba ih odobriti u kontekstu Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Komisija je ocijenila sve programe reformi na temelju kriterija utvrđenih u Uredbi o Instrumentu za reforme i rast. Zaključila je da programi reformi ispunjavaju ciljeve Instrumenta, među ostalim ciljeve bržeg premošćivanja socioekonomskog jaza između korisnika i Unije i jačanja temelja za proces proširenja.
Dva puta godišnje do 2027. izvršavati će se plaćanja na temelju zahtjeva koje podnesu Vlade zapadnog Balkana te Komisijine provjere tri skupine uvjeta:
1. preduvjet poštivanja demokratskih mehanizama, vladavine prava i ljudskih prava (poseban preduvjet primjenjuje se na Srbiju i Kosovo, koji se moraju konstruktivno uključiti u normalizaciju svojih odnosa, uključujući provedbu svih sporazuma o dijalogu, što će se ocijeniti uzimajući u obzir ulogu i doprinos Europske službe za vanjsko djelovanje)
2. opći uvjet: makrofinancijska stabilnosti i dobro upravljanje javnim financijama, koji moraju biti ispunjeni prije isplate sredstava
3. uvjet plaćanja: jesu li provedeni kvantitativni i kvalitativni koraci pojedinih reformi.
Komisija će sklopiti sporazum o zajmu i instrumentu s korisnicima, koji će ih obvezivati da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje utječu na financijske interese Unije, za izbjegavanje dvostrukog financiranja i za poduzimanje pravnih radnji radi povrata nezakonito iskorištenih sredstava, za prikupljanje odgovarajućih podataka o primateljima sredstava u okviru Instrumenta i prava koja se prema potrebi dodjeljuju Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO).
Korisnici istodobno mogu zatražiti isplatu predfinanciranja u iznosu do 7 % svojih ukupnih okvirnih dodijeljenih sredstava predviđenih u okviru Instrumenta.
Isplata predfinanciranja ovisit će o stupanju na snagu sporazuma o zajmu i instrumentu te zadovoljavanju preduvjeta koje će Komisija provjeriti prije svake isplate.
Europska Komisija je 8. studenog 2023. donijela plan rasta za zapadni Balkan. Cilj je tog ambicioznog plana ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU-om, a njezinim zemljama utrti put članstvu u EU-u. Plan se podupire povećanjem financijske pomoći u okviru novog Instrumenta za reforme i rast, koji je stupio na snagu 25. svibnja 2024. Tim će se instrumentom dopuniti trenutačna financijska pomoć u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III).
Financijska omotnica iznosi 6 milijardi eura, uključujući 2 milijarde eura u bespovratnim sredstvima i 4 milijarde eura u vrlo povoljnim zajmovima. Najmanje polovina ukupnog iznosa (bespovratna sredstva i zajmovi) bit će namijenjena ulaganjima iz Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu.
Preostali iznos zajmova biti će upućen u državni proračun vlada pet zemalja državnim zapadnog Balkana kako bi se ubrzao rast na temelju socioekonomskih reformi.
Izvor: Priopćenje EK , MZZ
Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen će od 24. do 27. listopada posjetiti zemlje zapadnog Balkana i to redom Albaniju, zatim Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Crnu Goru, gdje će se susresti s čelnicima tih zemalja.
U Bosni i Hercegovini, osim Sarajeva, posjetit će i Jablanicu koja je nedavno pogođena katastrofalnim poplavama.
Post je objavljen 24.10.2024. u 02:10 sati.