BACANJE HRANE JE BACANJE NOVCA
U auli Sveučilišne i nacionalne biblioteke u Zagrebu 1. listopada održan je likovno grafički prikaz na temu “Hrana nije otpad i ja mogu utjecati”. Povod izložbi je obilježavanje Dana osvještenosti o otpadu hrane koji se obilježava na dan 29. rujna. Pripremili su to učenici osnovnih i srednjih škola, koji su to pravo stekli Natječajem, za koji je bilo nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Učenici su to iz dvaju zagrebačkih osnovnih škola Pavleka Miškine i Gornje Vrapče, osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski iz Koprivnice i Kneginec Gornji iz Turčina, te srednjih škola Vela Luka iz Vele Luke, srednje strukovne škole Antuna Horvata iz Đakova, te Industrijska obrtnička škola iz Nove Gradiške.
U auli NSB-a upoznala sam Zitu I Magdalenu učenice 3C razreda iz osnovne škole iz Pavleka Miškine u Zagrebu i njihovog profesora kemije i biologije Gorana Višaka. Upoznala sam i prof. likovnog odgoja Nataliju Stipetić, te Manuelu i Olju iz 7 b razreda iz Koprivnice. Radili su učenici na način da su prema
podacima i materijalima iz Ministarstva poljoprivrede pomoću boja i ideja nacrtali i napisali situacije sa hranom.
Učitelji I učenici noisili su bijele pregače sa nacrtanom jabukom: na jednoj polovici jabuke je pisalo POJEDI, a na drugoj polovici PODIJELI.
Grafičku edukaciju koju su izradili učinici financirala je Europska unija, a jednodnevnu isložbu koja je trajala od 10 do 20 sati 1. listopada otvorio je ministar poljoprivrede RH gospodin Dabo.
“Hrana nije otpad i ja mogu utjecati “ je naslov izložbe, ali edukacije o tome kako postupati sa hranom, koja je u Hrvatskoj svakim danom sve skuplja i to sve njene kategorije, mlijeko i proizvodi od mlijeka, meso, kruh i svi proizvodi od kruha posebno, povrće i voće, ali i sve prerađevine, kao i konzervirana hrana . Podatak na letku Ministarstva poljoprivrede koji je bio dostupan za ponijeti kući kaže da godišnje u Republici Hrvatskoj ima otpada od hrane koji nastane u kućanstvima - : 216. 345 tona , dok u poslovnom sektoru nastane 70. 034 tona otpada od hrane.
Brojevi su golomi.
Ali tekst kaže slijedeće : U jednom danu u RH kućanstva prosječno bace 588 tona hrane, što je dovoljno, navodi se usporedba, za popuniti jedan olimpijski bazen. Tjedno se u kućanstvu baci 2,87 kg hrane, što bi po članu bilo 1,03 kg, navodi se u letku.
Otpad od hrane čini 4,6 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova RH.
Kako smanjiti otpad od hrane? Neki od savjeta su slijedeći:
PLANIRATJE KUPOVINU.
PRAVILNO SKLADIŠTITE HRANU.
ISKORISTITE VIŠAK HRANE ZA NOVA JELA.
PRILAGODITE PORCIJE SVOJIM POTREBAMA I KUHAJTE SAMO ONO ŠTO ĆETE POIJESTI
VIŠAK OMEKŠALOG ILI MANJE SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA ISKORISTITE ZA PRIPREMU VOĆNIH SOKOVA, KOLAČA ILI PRIPREMU JUHA.
Rotirajte namirnice u hladnjaku- novokupljene stavite straga, a starije namirnice premijestite naprijed.
AKO IMATE VRT, SAKUPLJAJTE OSTATKE VOĆA I POVRĆA I KOMPOSTIRAJTE GA.
NAJČEŠĆI RAZLOG BACANJA HRANE JE PREOBILNA KOLIČINA KUPLJENE I PRIPREMLJENE HRANE.
RAZLIKUJTE OZNAKE : Datum, …upotrijebiti do ….iz tog datuma nije preporučljivo konzumirati hranu jer nije zdrastveno sigurna.
Datum… najbolje upotrijebiti do ….iza tog daatuma hrana se može konzumirati, ako je pravilno čuvana, te ako joj pakiranje nije oštećeno.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 02.10.2024. u 10:00 sati.