VELIKE PREDSJEDNIKOVE OVLASTI
Dva časnika Hrvatske vojske bi trebala otići u Wiesbaden u Njemačku gdje je baza NATO saveza i gdje se provodi NATO -ova sigurna pomoć i obuka za Ukrajinu, a hrvatski časnici bi trebali raditi u toj misiji. Odatle i kratica NSATU (Nato, Security, Asistence and Training for Ukraine ).
Sve je na siguran način osmišljeno u NATO Savezu. Najprije su se od 9. do 11. srpnja čelnici NATO-a sastali u Washingtonu, gdje je 1949. potpisan Sjevernoatlantski ugovor kao temeljni dokument NATO-a. Okupili su se kako bi obilježili 75. obljetnicu NATO-a i donijeli važne odluke i kako bi odredili strateški smjer za budućnost Saveza.
A onda kao što je najavio donedavni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na summitu u Washingtonu, NATO formira novo zapovjedništvo za planiranje, koordinaciju i organiziranje isporuke sigurnosne pomoći koja je Ukrajini potrebna u njenoj borbi protiv agresije Rusije. I u NATO -u je definirano odmah kako bi to trebalo izgledati, a onda i 11. srpnja objavljeno na shape.nato.int. NATO-ova sigurnosna pomoć i obuka za Ukrajinu (NSATU), sastojat će se od približno 700 pripadnika iz zemalja članica NATO-a i odabranih partnera. Sjedište projekta bit će u Wiesbadenu u Njemačkoj, s ključnim logističkim središtima na istočnom krilu Saveza. NSATU će imati tri glavna fokusna područja: 1. nadgledati obuku ukrajinskih oružanih snaga u objektima za obuku u savezničkim zemljama 2. pružiti potporu dugoročnom razvoju Oružanih snaga Ukrajine 3. potpora Ukrajini kroz planiranje, koordinaciju donacija sa saveznicima i partnerima, prijenos materijala za sigurnosnu pomoć i popravak opreme.
Korištenjem struktura NATO-a potpora će biti na čvršćoj osnovi, Kijevu će pružiti veću predvidljivost i bavit će se kako neposrednim tako i dugoročnim potrebama. NSATU je u razvoju nekoliko mjeseci i očekuje se da će se pokrenuti u nadolazećim tjednima.
GENERALU KUNDIDU PREDSJEDNIK ZABRANIO DOLAZAK U SABOR
I tada su iz Hrvatske dva časnika trebala otići u Wiesbaden, a predsjednik RH, koji je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga rekao je Ne. I to objasnio na način da dok je on Predsjednik RH da će Hrvatsku držati izvan sukoba i da tamo gdje Hrvatskoj nije mjesto ne treba biti i neće ni biti. Rekao je da je to pitanje one sebičnosti kao nacije, kao političkog naroda, na koju sebičnost ima Hrvatska pravo nakon svih godina nakon rata kao i nakon pomutnji i vjerovanja u nečiju pomoć za vrijeme rata, a ta pomoć nije Hrvatskoj nikada došla.
Odlučeno je da general Tihomir Kundid načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH dođe u Sabor i objasni na Odboru za obranu o kakvoj se misiji časnika radi, jer se pojavila bojazan da bi časnici mogli otići u Ukrajinu na ratište, a to nitko ne želi. Međutim Predsjednik RH kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske zabranio je generalu Kundidu da dođe u Sabor i da bilo što objašnjava. Mediji, javnost i saborski zastupnici su naširoko davali svoje izjave i mišljenja o postupku Predsjednika i nesigurnoj misiji dvoje časnika.
GDJE JE PUT ZA DVA ČASNIKA RH DO WIESBADENA ?
Premijer Plenković također je događaj preko medija javnosti naširoko objašnjavao. Potom je general Kundid dobio i drugi poziv u Sabor, a Predsjednik Milanović je ponovio zabranu i rekao Ne. U javnosti se stekao dojam, gledajući s odmakom, da Hrvatska nema drugih problema osim dva časnika, kojima treba pronaći put do Wiesbadena, kako bi Hrvatska opravdala svoju reputaciju članice NATO-a koja želi pomoći Ukrajini. Dosadašnja pomoć od 200 milijuna eura Ukrajini nije kao informacija bila u prvom planu. Sada je put časnicima do Wiesbadena bio moguć samo glasovanjem saborskih zastupnika, za što je potrebna dvotrećinska većina glasova. Nad odlukom saborskih zastupnika, ako bi bila pozitivna za odlazak, Predsjednik RH više nema nikakav utjecaj. No stekao se dojam da saborski zastupnici oporbe nisu baš uvjerenja, po modelu na Predsjednika RH, da dva časnika trebaju ići u Wiesbaden, a time i da je nesigurna dvotrećinska većina ruku od 151 saborskog zastupnika, da bi to bilo ostvareno. Tada je premijer Plenković izašao s informacijom da je u Hrvatski sabor, na Odbor za vanjsku politiku pozvan zamjenik glavnog tajnika NATO Saveza Boris Ruge da će doći 30. listopada, te objasniti detaljno NSATO misiju i ulogu hrvatskih časnika u njoj.
VELIKE OVLASTI PREDSJEDNIKA RH
Nakon ovog događaja, koji je trajao mjesec dana postaje jasno da ustavno pravni model koji se odnosi na predsjednika Republike Hrvatske treba mijenjati. Tih 34 godine Ustava iskristaliziralo se što je dobro, a što treba dopunjavati. Ovlast Predsjednika da bude vrhovni Zapovijednik Oružanih snaga je veoma velika, u odnosu na druge obveze koje Predsjednik na toj dužnosti ima, odnosno nema. Za primjer je posljednji slučaj gdje
Predsjednik ima ovlast odlučiti o dva časnika. Naprimjer decentralizirano bi bilo da o dva časnika i njegovom putu odluče po jedan visoki časnik svih rodova hrvatske vojske te premijer i predsjednik RH.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 29.10.2024. u 15:15 sati.