Marketing
JAVNI ZAKUP DRŽAVNOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
TKO NEMA NI 3,3 ha IMA PRAVO PRVENSTVA ZAKUPA
Hrvatske šume d.o.o. objavile su 28.10. Javni poziv za prikupljanje ponuda za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.
Prema novoj Uredbi o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH (NN 55/19) koju je Vlada Republike Hrvatske donijela u lipnju ove godine, javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. ovlašten je na temelju javnog poziva za prikupljanje ponuda, davati u zakup na vrijeme do 10 godina šumsko zemljište koje nije privedeno namjeni određenoj šumskogospodarskim planovima.
Najveća površina šumskog zemljišta u svrhu pašarenja koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup je 3,3 ha po uvjetnom grlu, a uvjeti za prijavu na javni poziv su da je pravna ili fizička osoba registrirana u Upisniku poljoprivrednika te vlasnik ili posjednik stoke. Kriteriji prednosti za dodjelu šumskog zemljišta za pašarenje propisani su člankom 7. Uredbe, koju u cijelosti prenosimo:
Osoba koja nema najmanje 3,3 ha zemljišta pogodnog za pašarenje po uvjetnom grlu u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog poziva, ima pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta sljedećim redoslijedom :
1. ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv
2. ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu
3. ako je na dan raspisivanja javnog poziva mlađi od 41 godinu
4. ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje iz članka 4. stavka 11. Uredbe.
Najpovoljnijim ponuditeljem smatrati će se osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka i koja ponudi najviši iznos zakupnine. Osoba iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje pravo prednosti uz uvjet prihvaćanja najvišeg iznosa ponuđene zakupnine.
„Uredbom i javnim pozivom za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH, vrlo smo jasno definirali kriterije prema kojima poljoprivrednici mogu dobiti zemlju koja im nedostaje za ispašu stoke, što je od velike važnosti za krške županije te daje lokalnim poljoprivrednicima priliku za povećanje stočarske proizvodnje u ruralnim krajevima u kojima je teže živjeti, raditi i zarađivati. Vjerujem da ćemo na ovaj način urediti korištenje šumskih zemljišta u vlasništvu RH te kroz ugovore o zakupu na 10 godina dati korisnicima pravnu sigurnost, kako bi kvalitetno planirali svoje poslovanje i investicije te posredno utjecati na povećanje obujma proizvodnje, unapređenje stočarstva te gospodarstva u cjelini.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Ministrica je podsjetila da je do 6. studenog 2019. godine otvoren poziv za kratkoročni zakup šumskog zemljišta kojim se regulira pravo svima koji su bez pravne osnove od 2015. godine upisali zemlju koju koriste u ARKOD, kako bi se temeljem uvjetnih grla osigurala dostatna površina za pašarenje. „Time je Ministarstvo poljoprivrede stvorilo pravni okvir kako bi se korištenje šumskog zemljišta što brže riješilo u interesu razvoja stočarstva, ruralnog prostora i povezanih djelatnosti“ – zaključila je ministrica Vučković.
U cilju poticanja gospodarske djelatnosti te prateći potrebe turističke djelatnosti, Uredba predviđa niz svrha kojima se može upotpuniti turistička ponuda te omogućuje manjim gospodarskim subjektima pružanje različitih dodatnih usluga te povećanje raznolikosti ponuda i pratećih sadržaja.
Prema zakonskim odredbama šumsko zemljište može se dati u zakup u svrhe pašarenja; odmora, rekreacije i sporta; postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske (bruto) površine do 15 m˛. Prema Uredbi cijeli postupak dodjele šumskog zemljišta i operativna provedba povjerena je Hrvatskim šumama. Sve informacije o javnom pozivu nalaze se na internet adresi :
http://nadmetanja.hrsume.hr/javnipoziv/20191128_zakupsumskogzemljista/Javni%20poziv%20za%20prikupljanje%20ponuda%20za%20davanje%20u%20zakup%20sumskog%20zemljista%20u%20vlasnistvu%20RH.pdf Za dodatne informacije stočari se mogu obratiti Hrvatskim šumama, odnosno nadležnim šumarijama na svom terenu: https://www.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/uprave
ZA 2019. ISPLATA PREDUJMA SREDINOM MJESECA STUDENOG
Isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2019. godinu počinje 15. studenoga 2019. godine., informacija je iz Ministarstva poljoprivrede od 31. listopada. Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2019. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,3 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna više nego 2019. godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje.
„Svake godine povećavamo sredstva koja izravno isplaćujemo našim poljoprivrednicima kako bi se na vrijeme pripremili za novu proizvodnu godinu. Ono što je važno je da poljoprivrednici pravovremeno dobiju tu prvu isplatu, a upravo smo to omogućili u posljednje tri godine isplatom avansa u studenom. U stalnoj komunikaciji s poljoprivrednicima i njihovim predstavnicima, nastavljamo predano raditi na udovoljavanju njihovih zahtjeva i potreba, iznalaženjem novih modela potpore i podrške te izradi Strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora“- istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive su samo obrađene poljoprivredne površine, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost i koje su upisane u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD.
Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih 20 hektara koja poljoprivredna gospodarstva obrađuju, svim korisnicima koji zadovoljavaju uvjete za osnovno plaćanje.
Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – zeleno plaćanje – isplaćuje se kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja.
Poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje, dok površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja.
Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine i očuvanje trajnih travnjaka. ( dva priopćenja Ministarstva poljoprivrede)
Post je objavljen 31.10.2019. u 17:41 sati.