Marketing
150 GODINA OD IZLASKA VIENCA
" VIJENAC DOLAZI, POMAŽE, POKREĆE I RAZVIJA "
Matica hrvatska i Vijenac književni list za umjetnost, kulturu i znanost organizirali su 9.i 10. listopada znanstveno-stručni skup u povodu 150 godina od prvog broja izlaska Vienca, središnjeg časopisa hrvatske književnosti 19. stoljeća.
Znanstveno stručni skup se održava u suradnji s Odsjekom za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u Matici hrvatskoj gdje o časopisu Vijenac govori kroz dva dana četrdesetak znanstvenika.
Otvarajući znastveno stručni skup predsjednik Matice Hrvatske prof. dr.Stipe Botica rekao je da Vijenac čvrsto stoji na braniku hrvatske povijesti, kulturne sadašnjosti i čuva od svih globalističkih tendencija, da ona ostaje naša, domaća, hrvatska, nacionalna i relevantna kultura.
Mlađahni aktualnii urednik Vijenca Goran Galić podjetio je da je u prostorima knjižnice HAZU u četvrtak 6. lipnja otvorena izložba Vijenca i bila je otvorewna do 15. srpnja. Goran Galić kao glavni urednik postavio je tu izložbu Vijenca.
Izložba je imala dvije obljetnice 150 godina od početka izlaženja Vienca i 25 godina obnovljenoga Vijenca. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je izložbu otvorila i rekla „kako se sa 150 godina dugom poviješću Vijenac uvrštava među najstarije, najuglednije i najutjecajnije kulturne institucije. Vijenac je odigrao stožernu ulogu u razvoju hrvatske kulture, društva pa i hrvatske države, kazala je ministrica u lipnju te rekla da su očekivanja koja se postavljaju pred Vijenac velika.
Goran Galić aktualni urednik Vijenca, među izloženim eksponatima./font>
Goran Galić podsjetio je da Vijenac odigrao veliku ulogu u razvoju hrvatske kao nacije, kao građanske, duhovne i kulturne metropole te da će o svemu tome biti riječi na znanstvenom skupu.
Vijenac je bio promotor i ujedinitelj hrvatske književnosti književnog i kulturnog života na nacionalnom prostoru od samih svojih početaka. Profesor Drago Šimundža rekao je da je Vienac znakovit – važan za hrvatsku svijest, ali najvažniji je za hrvatsku književnost, posebno za noviju hrvatsku književnost. „Vijenac dolazi, pomaže, pokreće i razvija. To je njegova najvažnija uloga.“ Vijenac je bio prezentant velikih svjetskih književnih djela francuske, njemačke, češke, ruske književnosti. Ništa važno nije napisano u hrvatskoj književnosti, a da u Vijencu nije najprije objavljeno.
Prvi broj Vienca izašao je 23. siječnja 1869. Publikaciji je ime dao Ivan Trnski, (1819. - 1910.) pisac, za koga je profesor Ivan Pederin napisao da je bio pisac bez talenta, ali vrlo marljiv. Na naslovnici prvog broja Vienca bila je otisnuta dugačka pjesma Ivana Trnskog naslova „Pjesma uz Vienac“ . On je u vrijeme ilirizma surađivao s Ljudevitom Gajem i bio je osobni prijatelj Petra Preradovića koji je bio na službi u Beču. Trnski je poznavao gotovo sve hrvatske, srpske i slovenske pisce 19. stoljeća, a za vrijeme svod života surađivao je u gotovo svim hrvatskim časopisima od Danice Ilirske do Savremenika. Trnski je bio zaposlen u vojci kao časnik, pa nije mogao biti urednik, pa je urednik postao Gjuro Deželić. Izdavač Vienca je bila Matica Ilirska, a među pokretaačima je bio i Ivan Kukuljević Sakcinski. To je onaj isti Sakcinski, Ivan Kukuljević koji je u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine počeo govoriti na hrvatskom jeziku propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje zahtijevajući da se postupno hrvatski jezik uvede kao službeni jezik u škole i urede. Vienac je u svom podnaslovu imao dvije riječi Zabavi i pouči.(margareta.zouhar zec i fotke)
Novine Matice hrvatske za književnost umjetnost i znanost , br.1 , 25. prosinac 1993.
Post je objavljen 10.10.2019. u 10:29 sati.