GORDAN GRLIĆ RADMAN:
" AKO GLEDATE REAKCIJU - MORATE GLEDATI GDJE JE BILA AKCIJA"
Kakav stav o želji građana da se pravno procesuiraju osobe koje su počinile zločine u vrijeme Domovinskoga rata, koju u javnosti komunicira gradonačelnik Ivan Penava, imaju članovi Vlade RH, u ovom slučaju ministar Gordan Grlić Radman?
Predsjednik Ustavnog suda dr. Miroslav Šeparović u petak 18.10 je, nakon odluke vukovskog Gradskog vijeća da se nisu stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u tom gradu, ustvrdio kako očekuje da se odluke Ustavnog suda poštuju te da će o daljnjem postupanju odlučiti kada dobiju odluku i njeno obrazloženje.
Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Grlić Radman je 19. rujna bio na N1 Tv i odgovarao na pitanja novinarke. Osim što je govorio o predsjedanju Hrvatske Europskom unijom,o saslušanje Dubravke Šuice u Europskom parlamentu, govorio je o aktualnoj o situaciji u Vukovaru. Objavljujem dio intervjua gdje su pitanja o čirilici u Vukovaru bila samo dio razgovora novinarke i ministra:
Pitanje:Je li statut grada na ćirilici koji je vijećnik dao Penavi zapravo provokacija?
Odgovor Grlić Radman:-Kada govorimo o Vukovaru, onda ga moramo sagledavati u jednom kontekstu Domovinskog rata, još svježih rana, grada koji je bio izložen velikoj agresiji, patnji, grada u kojem je stradalo oko 1500 civila i vojnika, branitelja Domovinskog rata. Grada koji je imao veliki broj izbjeglica, grad koji se tek počeo razvijati kao grad nakon takvih užasa i takve tragedije mirnom reintegracijom, i potrebno je vrijeme. Potrebno je vrijeme, još uvijek Republika Hrvatska traga za 1892 nestale osobe, mi još uvijek imamo pojedince koji nisu kažnjeni koji su počinili ratne zločine. Znači, Vukovar treba graditi i gledati iz te perspektive. Naš predsjednik Vlade Andrej Plenković je upravo u mandatu ove Vlade htio donijeti Zakon o razvoju grada Vukovara upravo zbog te specifičnosti, a o tome je razgovarao i s još uvijek aktualnim predsjednikom Europske komisije Junckerom i budućom predsjednicom Von der Leyen, kako bismo sagledavali unutar Europske unije specifičnost toga grada u smislu njegove demografske revitalizacije. Tamo je manje deset tisuća stanovnika nego što je bilo u popisu 1991. Kako bismo taj grad na neki način prispodobili zapravo Europskoj uniji upravo zbog te jedne izloženosti agresiji i patnji kroz koju su Grad Vukovar i njegova okolica prošli. Prema tome, moramo to sad ovdje sagledavati s tog aspekta. Dakako da kad imate te svježe emocije i to sjećanje na ta stradanja i puno onih koji traže svoje nestale, onda se to treba gledati nekako u tom kontekstu. Reakcije koje su možda emotivne, to su reakcije na određenu situaciju. Ali ono što je rekao i gospodin Bačić, pa i premijer, u svakom slučaju treba nastaviti razgovarati. Svakako će se i te tenzije smiriti i tu ima prostora za dijalog. Dijalog uvijek mora postojati.
PITANJE :Vi pripisujete to emocijama, no nije li to, s druge strane, politički neodgovorno ponašanje?
Odgovor Grlić Radman: - Mi moramo gledati pozitivno. Ako gledate reakciju, uvijek morate gledati gdje je bila akcija. Svi sudionici i oni koji žele dobro gradu, moraju to gledati s aspekta budućnosti i gledati naprijed kako bi se određeni problemi riješili. Činjenica je da određeni problemi postoje i to treba sagledavati na način kako će se ti problemi riješiti.
PITANJE: Cijela Vlada trudi se voditi i ići pravcem europske politike. Pa evo, preporuka Vijeća Europe je da se stave ti dvojezični natpisi. Kako će se ovaj incident odraziti međunarodno, hoće li izazvati neko negodovanje?
Odgovor Grlić Radman: -Gledamo Grad Vukovar kao grad za koji je zapravo bilo nezamislivo da će se 1991. godine u srcu Europe dogoditi takav zločin. Prema tome, kada sagledavate njegovu povijesnu genezu i sagledavate tolike žrtve i sagledavate toliki broj raseljenih osoba, onda dakako da će on imati jednu posebnu dimenziju u tretiranju budućega razvoja Grada Vukovara. A za to je upravo zaslužna ova Vlada koja je i pokrenula i Zakon o razvoju grada Vukovara i na međunarodnoj sceni upravo govorimo o gradu Vukovaru kao simbolu patnje i Domovinskog rata, stradanju hrvatskih žrtava i tako ga moramo gledati.
Hrvatska je vani tako dobro percipirana i vanjskopolitički nikada nismo bolje stajali kao ovoga trenutka. Hrvatska se prikazuje kao jedna uspješna priča, a problema uvijek ima. Hrvatska je prihvatila europske vrijednosti. Dugo je radila, mukotrpno, ispunili smo sve kriterije koji su bili stavljeni na stol. Dakako da određeno naslijeđe o raspada države uvijek postoji i oni problemi s kojima se suočavamo. Hrvatska je uređena kada je u pitanju zaštita manjina, ima sve predstavnike u Saboru koji mogu govoriti, Hrvatska je ostvarila vladavinu prava i sve demokratske vrijednosti. Pa nije ni slučajnost da je Hrvatska dobila resor demokracije i demografije, Dubravka Šuica postala je zamjenica predsjednice Europske komisije. Mislim da je to velika nagrada i veliko priznanje Hrvatskoj. I činjenica da će se sve ovo odvijati ovdje - kongres Europske pučke stranke i da ćemo imati predsjedanje uskoro govori o tome da je Hrvatska zaslužna, da je Hrvatska priznata i da možemo ovo sve promatrati kao određene situacije koje se uvijek događaju….
Post je objavljen 22.10.2019. u 10:17 sati.