Marketing
POREZNA TRANSPARENTNOST
PET ZEMALJA USKLAĐENO S NAČELIMA DOBROG POREZNOG UPRAVLJANJA
10.10.2019., priopćenje Vijeća EU
Vijeće je 10. listopada 2019. odlučilo ukloniti Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Maršalove Otoke s EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Također je utvrdilo da su Albanija, Kostarika, Mauricijus, Srbija i Švicarska poštovale sve obveze suradnje u poreznim pitanjima.
Ujedinjeni Arapski Emirati i Maršalovi Otoci proveli su reforme potrebne za provedbu preuzetih obveza kako bi do kraja 2018. poboljšali svoj okvir porezne politike uvođenjem zahtjeva u pogledu gospodarskog sadržaja. Stoga je UAE sada ispunio sve obveze u području porezne suradnje i može se izbrisati s popisa. Maršalovi Otoci premjestit će se iz priloga I. zaključcima u prilog II. jer će Skupina Vijeća za Kodeks o postupanju i dalje nadzirati obveze države u pogledu razmjene informacija na zahtjev dok ne budu dostupni rezultati revizije Svjetskog foruma OECD-a o transparentnosti i razmjeni informacija.
Albanija, Kostarika, Mauricijus, Srbija i Švicarska provele su sve potrebne reforme prije isteka roka kako bi se uskladile s načelima EU-a o dobrom poreznom upravljanju. Te će se zemlje ukloniti iz priloga II. zaključcima.
Vijeće je također preispitalo stanje u jurisdikcijama po završetku iznimke „dva od tri” u pogledu kriterija porezne transparentnosti 30. lipnja 2019. Iznimkom je predviđeno da se zemlje koje ne poštuju samo jedan od triju potkriterija porezne transparentnosti ne navode na popisu iz priloga I. Vijeće je zaključilo da su sve predmetne jurisdikcije ispunile tri kriterija porezne transparentnosti EU-a. U pogledu stanja u Sjedinjenim Američkim Državama Vijeće se osobito složilo da je njegova mreža mehanizama za razmjenu informacija dovoljno široka da obuhvati sve države članice EU-a, čime se omogućuje i razmjena informacija na zahtjev i automatska razmjena informacija u skladu s međunarodnim standardima i potrebama obiju strana.
Osim toga, Vijeće je odobrilo daljnja ažuriranja priloga II. i smjernice o režimima izuzeća prihoda iz inozemnih izvora. Vijeće ECOFIN 12. ožujka 2019. izrazilo je zabrinutost zbog toga što se u određenim jurisdikcijama štetni povlašteni porezni režimi nadomještaju režimima sličnog učinka.
Kontekst
EU-ovim popisom doprinosi se aktualnim naporima da se spriječi izbjegavanje plaćanja poreza i promiču načela dobrog upravljanja poput porezne transparentnosti, pravednog oporezivanja i međunarodnih standarda za suzbijanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.
Popis je sastavljen u prosincu 2017. i nalazi se u prilogu I. zaključcima koje je Vijeće usvojilo. Zaključci sadržavaju još jedan prilog u kojem su navedene jurisdikcije koje su preuzele dovoljno obveza za reformu svojih poreznih politika i čije reforme nadzire Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja.
Na popisu nekooperativnih jurisdikcija ostaje devet jurisdikcija: Američka Samoa, Američki Djevičanski Otoci, Belize, Fidži, Guam, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago i Vanuatu.
Rad na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija dinamičan je postupak. Vijeće će nastaviti redovito preispitivati i ažurirati popis u 2019., ali je zatražilo stabilniji postupak od 2020. (dva ažuriranja godišnje).
Što je posrijedi?
Europska unija radi na poboljšanju dobrog poreznog upravljanja na globalnoj razini. To čini kako bi u najvećoj mogućoj mjeri povećala napore koje ulaže u borbu protiv poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. EU taj cilj ne nastoji ostvariti prozivanjem određenih jurisdikcija, već poticanjem pozitivnih promjena u okviru suradnje.
Vijeće je 5. prosinca 2017. usvojilo zaključke o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Na to se obvezalo u svojim zaključcima od 25. svibnja 2016.
Na tom su se popisu nalazile zemlje ili teritoriji koji nisu u EU-u i koji nisu, u svojoj reakciji na zabrinutost EU-a, preuzeli dostatnu razinu obveza. Osim popisa postoji i dokument o trenutačnom stanju, u kojem su navedene jurisdikcije čija je reakcija bila dostatna. One su do kraja 2018. ili, u nekim slučajevima, do 2019. morale poduzeti učinkovite mjere kako u budućnosti ne bi bile uvrštene na popis.
Vijeće je 12. ožujka 2019. usvojilo revidirani EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe i ažuriralo dokument o trenutačnom stanju. Od niza jurisdikcija koje su štetne povlaštene porezne režime zamijenile mjerama sličnog učinka zatraženo je preuzimanje obveza u tom pogledu.
POPIS NEKOOPERATIVNIH JURISDIKCIJA I TRENUTAČNO STANJE NEKIH ZEMALJA U POGLEDU SURADNJE S EU- pogledati na linku:
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/PDF/?uri=CELEX:52019XG0621(01)
PROTIV SMRTNE KAZNE
Zajednička izjava visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i glavne tajnice Vijeća Europe povodom Europskog i Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne
9.12. Vijeće EU, priopćenje
Europska unija i Vijeće Europe odlučno se protive smrtnoj kazni, u svakom trenutku i bez obzira na okolnosti. Smrtna kazna je okrutna, nečovječna i ponižavajuća kazna koja se kosi s pravom na život. Takva je kazna osveta, a ne pravda, i njezino ukidanje doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva.
Već su 142 zemlje, koje čine 74 % država članica UN-a, prestale primjenjivati smrtnu kaznu. To su učinile uklanjanjem mogućnosti izricanja smrtne kazne iz kaznenog zakona ili time što već dugo ne izvršavaju smrtnu kaznu. Trend ukidanja smrtne kazne nastavlja se, a usto se smanjuje i broj osuđenih na smrtnu kaznu i njezinih izvršenja. U 2018. smrtne kazne izvršene su u 20 zemalja, što je 10 % zemalja svijeta i dosad njihov najmanji broj.
Države članice Vijeća Europe koje još nisu pristupile protokolima br. 6 i 13 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima pozivaju se da to što prije učine. Vijeće Europe i EU ponovno pozivaju Bjelarus da ukine smrtnu kaznu i pridruži se zajednici naroda koji su ljudskom dostojanstvu dali prednost pred osvetom. Usto pozivaju države koje imaju status promatrača pri Vijeću Europe i koje još nisu ukinule smrtnu kaznu da se uključe u dijalog o preprekama koje im otežavaju njezino ukidanje.
EU i Vijeće Europe potiču sve zemlje da se pridruže Globalnom savezu za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje. Taj savez trenutačno okuplja 62 države koje su se obvezale na ograničavanje trgovine robom koja služi za mučenje i izvršavanje smrtne kazne. Suradnjom na globalnoj razini u borbi protiv smrtne kazne mogu se potaknuti promjene. Time će se doprinijeti i borbi protiv međunarodnog organiziranog kriminala jer zemlje u kojima je smrtna kazna ukinuta često ne izručuju osumnjičenike zemljama u kojima im prijeti smrtna kazna.
Sve više ljudi i čelnika dijeli mišljenje da smrtna kazna nije učinkovitija za odvraćanje od kriminala nego druge kazne i da ne doprinosi javnoj sigurnosti. Smrtna kazna u nerazmjerno velikom broju pogađa pripadnike ranjivih skupina koji si ne mogu priuštiti iskusne odvjetnike, a zatvorenici koji čekaju izvršenje smrtne kazne još su najmarginaliziranija društvena skupina.
Ta okrutna kazna utječe i na rodbinu ljudi osuđenih na smrtnu kaznu, prije svega na njihovu djecu. Uskraćivanje djeci i obitelji prava na pogreb kršenje je njihovih ljudskih prava, ponajprije prava da se s njima ne postupa na okrutan, nečovječan ili ponižavajući način. Djeca nad čijim je roditeljima izvršena smrtna kazna doživljavaju tešku i trajnu bol i traumu. Te nevidljive žrtve najbolje razumiju posljedice smrtne kazne.
EU i Vijeće Europe uviđaju važnost javne rasprave o smrtnoj kazni na temelju detaljnih informacija. Što više ljudi znaju o postupku izvršavanja smrtne kazne, argumentima za njezino ukidanje i alternativama izvršenju smrtne kazne, to se više slažu s njezinim ukidanjem
Post je objavljen 12.10.2019. u 07:10 sati.