RUČAK NA BLAGDAN SVETOG MIHAELA
Udruga žena općine Dubrava, ne bilo koje Dubrave već Dubrave poštanskog broja 10 342, koja je teritorijalno kraj grada Vrbovca, ali nije Dubrava vrbovečka, već ako se baš mora objašnjavati koja Dubrava, jer ih u Hrvatskoj ima više, onda se može pojasniti riječima Dubrava kraj Vrbovca, da, i žene organizirane u udrugu žena te općine Dubrava na blagdan Svetog Mihovila 29.9. organizirale su ručak u dvorištu župne kuće crkve Svete Margarete. U dogovoru s župnikom Mihaelom Gojanijem željele su malo počastiti sve one koji su toga nedjeljnog podneva iza sv. Mise bili spremni družiti se u župnom dvorištu, gdje su bile postavljene klupe i stolovi i gdje su punjenom paprikom bez mesa bili posluženi svi koji su došli.
DUBRAVA POSTOJI VEĆ 925 GODINA
A žene općine Dubrava i okolice, koja ima 27 sela osnovale su se prema riječima predsjednice Mirele Videc 2015. godine. Naime Dubrava je povijseno mjesto čija se povijest počinje pisati sa Zagrebačkom biskupijom osnovanom 1094. godine. O samom osnutku ima malo povijesnih podataka, ali o tome događaju govori Felicijanova povelja iz 1134. godine. U njoj se kaže da se prvi zagrebački biskup zvao Duh i da je po narodnosti bio Čeh. Tom biskupu u Dubravi je podignut spomenik u blizini ulaza u sakristiju crkve. Utemeljitelj biskupije je ugarski kralj Ladislav i on je postavio biskupa po narodnosti čeha, imenom Duh „koji se odlikovao sposobnošću i časnim životom, za prvog pastira zagrebačke crkve“, a u službu ga je uveo kraljev dvorski kapelan Fancika. Kralj Ladislav novoj biskupiji je darovao posjed Dubravu kraj Čazme , ( a ne kraj Vrbovca) ostalo je zapisao u povijesti. Sve se događalo sada već pred 925 godina. Dubrava u izvornom značenju znači šuma. U tu su Dubravu sklanjali se iz Zagrebačkog središta biskupije svi kojima su to crkveni oci dopustili. Zato je oko crkve i župnog dvora, ali i šire bio šanac, tada vjerojatno pun vode, radi obrane, čije su konture i danas vidljive. Oni koji ne poznaju povijest misle da tu grabu posebno u blizini župnog dvora treba izravnati i zatrpati, pa tako i postupaju.
U Dubarvi o kojoj je riječ rođen je autor prve cjelovite povijesti hrvatske književnosti, dr Slavko Ježić 17. veljače 1895. Umro je u Zagrebu 5. svibnja 1969. godine Bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj. Jedan je od najuglednijih urednika izdanja hrvatskih pisaca, točnije toliko ugledan da je ovoga proljeća Matica hrvatska,najstarija kulturna hrvatska institucija prigodnim intelektualnim podsjećanjem obilježila 50 godišnjicu Ježićeve smrti. Bista dr. Ježića stoji pred župnom kućom u Dubravi. A župna kuća je impozantna građevina,Pristaje joj izraz župni dvor, što postane očito, tek kada se vidi debljina zidova s unutarnje strane, dok se s vanjske strane čini jednostavna građevina.
Smisao Udruge je očuvanje tradicije i običaja ovoga kraja “ Uz promicanje lokalnih i regionalnih kulturnih vrijednosti, trudimo se podsjećati na važnost očuvanja prirode i okoliša” njihove su slastice po tradicionalnoj recepturi pripremljene u kartonskom pakiranju i ukrašene prirodnim materijalnima. “Mijenjamo svijet nabolje za generacije koje dolaze”- kaže Mirela.” Svaka žena ima u udruzi neke svoje posebne sposobnosti, nadopunjuju jedna drugu i Udruga odlično funkcionira. Udrugu čini njh pedesetak, ali i nekoliko muškaraca, koji su se, kažu žene izborili za svoje mjesto.
Sastaju se srijedom u 10 sati u Klubu D. To su ženski modeli sastanaka - brzi i konstruktivni. A koliko su konstruktivne u izvedbi s tradicijom govore tri prve nagrade na manifestaciji 2017. “Kaj su jeli naši stari “ kada su dobile priznanje za glavno jelo, desert i za najbolji štand , promoviraju Dubravu, organiziraju izlete, Advenstsku priču, dječije biciklijade, uredile su dječije igralište, prostor u centru Dubrave u čijem je središtu bijeli bicikl i mnigo cvijeća, sudjeluju humanitarno u raznim akcijama prodajom slastica , majica I platnenih torbi, licitarskih srca i na taj su naćin zaradile i Dječijem domu u Nazorovoj poklonile 1400 kuna, a obitelji Slinjski kojima je izgorio krov kuće u mjesecu kolovozu, 1 000 kuna. Imaju periodično radionicu izrade štrukli.
Margareta Zouhar Zec