Marketing
10. OBLJETNICA POVELJE O TEMELJNIM LJUDSKIM PRAVIMA EU
VIJEĆE EU PRIMJEĆUJE DA JAVNOST NIJE OSVJEŠTENA O POVELJI
7.10. Vijeće EU, priopćenje
Povodom 10. obljetnice Povelje o temeljnim pravima Vijeće je 7.10. usvojilo zaključke u kojima se ponovno potvrđuje da se Europska unija temelji na zajedničkim vrijednostima koja su:
1.poštovanje ljudskog dostojanstva,
2. sloboda,
3.demokracija,
4.jednakost,
5. vladavina prava i
6. poštovanje ljudskih prava, uključujući
7. prava pripadnika manjina.
Ta su prava kamen temeljac Europske unije i u potpunosti ih moraju poštovati sve države članice i institucije EU-a.
Vijeće ujedno ponovno potvrđuje svoju predanost pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, čime bi se dodatno poboljšala zaštita temeljnih prava u Europi. Vijeće, uzimajući u obzir izvješća Komisije i Agencije EU-a za temeljna prava, potvrđuje da izazovi u području nediskriminacije i dalje postoje te ponovno ističe svoju predanost nastavku borbe protiv svih oblika diskriminacije.
Primjećujući da javnost nije dovoljno osviještena o Povelji, Vijeće poziva države članice da pojačaju svoje aktivnosti podizanja svijesti i osposobljavanja namijenjene svim ključnim dionicima, uključujući oblikovatelje politika, javne službenike, pravosudne djelatnike te nacionalne institucije za ljudska prava, organizacije civilnog društva itd. Vijeće ujedno podsjeća na to da je portal e-pravosuđe važan alat kojim se to podupire te se obvezuje na vođenje tematskih rasprava i godišnje razmjene mišljenja o primjeni Povelje na nacionalnoj razini.
Pozdravljajući ključnu ulogu Agencije za temeljna prava u pružanju stručnog znanja o temeljnim pravima i pozivajući institucije i države članice EU-a da bolje iskoriste usluge te agencije, Vijeće naglašava da će pažljivo razmotriti svaki prijedlog Komisije kako bi se agenciji omogućilo da još učinkovitije obavlja svoj posao. Naposljetku, s obzirom na to da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti i podupiranju napora pojedinaca da ostvaruju i štite svoja prava, Vijeće podsjeća na važnost uklanjanja svih nepotrebnih, nezakonitih ili proizvoljnih ograničenja za civilno društvo, kao i suzdržavanja od takvih ograničenja.
OSNOVNE INFORMACIJE O POVELJI
Povelja Europske unije o temeljnim pravima svečano je proglašena 7. prosinca 2000. Međutim, postala je potpuno pravno obvezujuća nakon što je u prosincu 2009. uključena u Ugovor iz Lisabona. Stoga se ove godine obilježava deseta obljetnica dana kada je Povelja EU-a o temeljnim pravima postala pravno obvezujuća.
Povelja sadrži pedeset članaka u vezi s političkim, socijalnim i gospodarskim pravima. Kad god djeluju u okviru područja primjene prava EU-a, države članice dužne su poštovati prava i načela iz Povelje. Povelja se primjenjuje na institucije, tijela, urede i agencije Unije te njezine države članice pri provedbi prava Europske unije.
Rezultati nedavnog istraživanja Eurobarometra o osviještenosti o Povelji pokazuju da je samo 42 % ispitanika čulo za Povelju, a njih 12 % zna o čemu je riječ.
EU POTPISAO SPORAZUM CRNA GORA – FRONTEX
7.10. Vijeće EU, priopćenje
Europska unija je 7.10 potpisala sporazum s Crnom Gorom o suradnji Crne Gore s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) u upravljanju granicama. U ime EU-a sporazum su potpisali ministrica unutarnjih poslova Finske i predsjednica Vijeća Maria Ohisalo te povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos, a u ime Crne Gore ministar unutarnjih poslova Mevludin Nuhodžić.
Cilj je tog sporazuma omogućiti Frontexu koordinaciju operativne suradnje između država članica EU-a i Crne Gore u upravljanju granicama koje su zajedničke Europskoj uniji i Crnoj Gori. Potpisivanje tog sporazuma još je jedan dokaz produbljivanja i širenja suradnje s Crnom Gorom, od čega će obje strane ostvariti korist, posebno što se tiče poboljšanja aktivnosti upravljanja granicama. - Maria Ohisalo, ministrica unutarnjih poslova Finske
Danas dodatno jačamo graničnu suradnju s Crnom Gorom, što je još jedan korak u približavanju regije zapadnog Balkana EU-u. Migracijski i sigurnosni izazovi s kojima se suočavamo zajednički su nam te takav treba biti i naš odgovor. -Dimitris Avramopoulos, povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo
Tim se sporazumom Frontexu omogućuje da Crnoj Gori pomaže u upravljanju granicama, da provodi zajedničke operacije i raspoređuje timove u regijama Crne Gore koje graniče s EU-om, podložno sporazumu s Crnom Gorom.
Tim aktivnostima nastojat će se rješavati pitanja nezakonitih migracija, posebno iznenadne promjene u migracijskim tokovima, te prekograničnog kriminala, a mogu uključivati pružanje veće tehničke i operativne pomoći na granici.
Pojačanom suradnjom između prioritetnih trećih zemalja i Frontexa doprinijet će se suzbijanju nezakonitog useljavanja i dodatno povećati sigurnost na vanjskim granicama EU
Nacrt odluke o sklapanju sporazuma upućen je Europskom parlamentu koji treba dati svoju suglasnost kako bi se sporazum mogao sklopiti.
KONTEKST SPORAZUMA
Ovaj sporazum o statusu drugi je takav sporazum koji će se sklopiti s partnerskom zemljom nakon što je u listopadu 2018. sličan sporazum potpisan s Albanijom. Pregovori s Crnom Gorom zaključeni su 5. srpnja 2018., a povjerenik Avramopoulos i crnogorski ministar unutarnjih poslova Mevludin Nuhodžić parafirali su nacrt sporazuma o statusu u veljači 2019. Vijeće je potom 19. ožujka 2019. odobrilo potpisivanje sporazuma.Slični sporazumi o statusu parafirani su i sa Sjevernom Makedonijom (srpanj 2018.), Srbijom (rujan 2018.) i Bosnom i Hercegovinom (siječanj 2019.) te su u fazi finalizacije.
Frontex je 22. svibnja ove godine pokrenuo prvu zajedničku operaciju na području susjedne zemlje Albanije koja nije članica EU-a.
Frontex može provoditi raspoređivanja i zajedničke operacije na državnom području susjednih zemalja koje nisu članice EU-a, pod uvjetom da se između Europske unije i dotične zemlje prethodno sklopi sporazum o statusu.
Početkom ove godine nakon zaprimanja prijedloga Europske komisije, Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o jačanju europske granične i obalne straže. Time će se omogućiti zajedničke operacije i raspoređivanja u zemljama koje nisu u neposrednom susjedstvu EU-a.
Suradnja s trećim zemljama važan je element koncepta europskog integriranog upravljanja granicama koji se primjenjuje putem četverotračnog modela pristupa koji obuhvaća mjere u trećim zemljama, mjere sa susjednim trećim zemljama, mjere nadzora granice i mjere unutar schengenskog područja.
STROŽA PRAVILA EU O UPRAVLJANJU CESTAMA
7.10. Vijeće Eu, priopćenje
EU želi smanjiti broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama osiguravanjem boljeg projektiranja i održavanja cesta, tunela i mostova. Imajući to na umu, Vijeće je danas donijelo revidirana pravila kojima se utvrđuje sustavniji pristup sigurnijoj cestovnoj infrastrukturi. Reforma je dio nastojanja EU-a da ostvari svoje strateške ciljeve smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama za polovinu do 2020. u odnosu na 2010. te da se približi broju od nula smrtnih slučajeva do 2050.
Revidiranom direktivom područje primjene aktualnih pravila proširit će se na autoceste i druge primarne ceste izvan transeuropske prometne mreže (TEN-T). Prema statističkim podacima time će se doprinijeti boljoj sigurnosti cestovne infrastrukture diljem EU-a. Pravilima će se obuhvatiti i ceste izvan gradskih područja koje su izgrađene upotrebom sredstava EU-a.
Države članice morat će provoditi procjenu sigurnosti na cestama na razini cijele mreže najmanje svakih pet godina. Procjena na razini cijele mreže, kojom se pruža prikaz stanja cijele cestovne mreže obuhvaćene direktivom, služi za procjenu rizika od nesreća. Tijela će upotrijebiti nalaze iz procjene kako bi provela ciljanije preglede sigurnosti na cestama ili kako bi poduzela izravne korektivne mjere. Prve procjene sigurnosti na cestama na razini cijele mreže moraju se provesti najkasnije do 2024.
Sustavno uzimanje u obzir pješaka, biciklista i drugih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu postat će obvezno pri postupcima za upravljanje sigurnošću na cestama. Ta skupina sudionika u cestovnom prometu činila je gotovo polovinu poginulih osoba na cestama u EU-u 2017.
Glasovanjem u Vijeću zaključen je zakonodavni postupak. Rumunjsko predsjedništvo i Europski parlament postigli su privremeni dogovor 21. veljače 2019.
Direktiva će sada biti objavljena u Službenom listu EU-a. Stupit će na snagu 20 dana nakon objave. Države članice zatim će imati dvije godine za donošenje nacionalnih odredaba za njezinu praktičnu provedbu.
NOVA PRAVILA ZA ZAŠTITU ZVIŽDAĆA OD 2021.
7.10. Vijeće EU, priopćenje
EU će zajamčiti visoku razinu zaštite zviždača u brojnim sektorima, među kojima su javna nabava, financijske usluge, borba protiv pranja novca, sigurnost proizvoda i prometa, nuklearna sigurnost, javno zdravlje, zaštita potrošača i zaštita podataka.
Vijeće je danas formalno donijelo nova pravila o zaštiti zviždača. Novim će se pravilima zahtijevati uspostava sigurnih kanala za prijavljivanje kako unutar organizacija, privatnih ili javnih, tako i javnim tijelima. U skladu s njima zviždačima će se također osigurati visoka razina zaštite od osvete, a od nacionalnih tijela zahtijevat će se da na odgovarajući način informiraju građane, ali i osposobe javne službenike o načinima pristupanja „zviždanju“.
Zakonodavni akt sada će biti službeno potpisan i objavljen u Službenom listu. Države članice imat će rok od dvije godine za prenošenje novih pravila u svoje nacionalno pravo.
EU se zalaže za dobro funkcioniranje demokratskog sustava utemeljenog na vladavini prava. To podrazumijeva visoku razinu zaštite, u cijeloj Uniji, za zviždače koji se usude istupiti. Nitko ne bi trebao riskirati svoj ugled ili posao zbog prokazivanja nezakonitog ponašanja-Anna-Maja Henriksson, finska ministrica pravosuđa
Glavni elementi kompromisa su sljedeći:
1.Uspostava kanala za prijavljivanje unutar poduzeća/uprava: u poduzećima s više od 50 zaposlenika ili općinama s više od 10 000 stanovnika obvezno je uspostaviti djelotvorne i učinkovite kanale za prijavljivanje. Time će se doprinijeti razvoju zdrave korporativne kulture.
2.Hijerarhija kanala za prijavljivanje: zviždače se potiče da se najprije koriste unutarnjim kanalima u okviru svoje organizacije, odnosno prije pribjegavanja vanjskim kanalima koje su javna tijela obvezna uspostaviti. U svakom slučaju, zviždači neće izgubiti zaštitu ako se odluče najprije koristiti vanjskim kanalima.
3.Velik broj profila zaštićenih novim pravilima: zaštićene su osobe raznih profila koje bi mogle saznati informacije o povredama u radnom okruženju, poput zaposlenika, što uključuje javne službenike na nacionalnoj/lokalnoj razini, volontera i pripravnika, neizvršnih članova, dioničara itd.
4.Široko područje primjene: novim pravilima obuhvaćena su područja kao što su javna nabava, financijske usluge, sprečavanje pranja novca, javno zdravlje itd. Radi pravne sigurnosti popis svih obuhvaćenih zakonodavnih instrumenata EU-a naveden je u prilogu direktivi. Pri provedbi novih pravila države članice mogu rabiti i dodatne instrumente izvan popisa.
5.Potpora i zaštitne mjere namijenjeni zviždačima: pravilima se uvode zaštitne mjere kojima se zviždače štiti od osvete, primjerice u obliku privremenog udaljavanja, nazadovanja i zastrašivanja. Štite se i oni koji pomažu zviždačima, kao što su kolege i rodbina. Direktiva sadrži i popis mjera potpore koje će se uvesti za zviždače.
6.Obveza pružanja povratnih informacija za tijela i poduzeća: prema novim pravilima obvezno je odgovoriti na prijave zviždača i na temelju njih poduzeti mjere u roku od tri mjeseca (s mogućnošću da se rok za vanjske kanale u opravdanim slučajevima produlji na šest mjeseci).
KONTEKST
Zviždači su osobe koje istupaju kada se u okviru svojeg posla susretnu s nepravilnostima koje mogu naštetiti javnom interesu, primjerice zbog negativnih posljedica za okoliš, javno zdravlje i sigurnost potrošača te javne financije.
Zaštita zviždača trenutačno je fragmentirana. U ovom trenutku samo deset država članica EU-a ima sveobuhvatno pravo kojim se štite zviždači. Na razini EU-a samo u ograničenom broju sektora (većinom u području financijskih usluga) postoji zakonodavstvo kojim su obuhvaćene mjere kojima se štite zviždači.
U istraživanju koje je Komisija provela 2017. procijenjeno je da gubitak mogućih koristi zbog nepostojanja zaštite zviždača samo u području javne nabave u cijeloj EU-u iznosi od 5,8 do 9,6 milijardi eura godišnje.
Post je objavljen 09.10.2019. u 07:08 sati.