AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 25.11.2019.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA POZIVA POLJOPRIVREDNIKE U ODBORE

KROZ ODBORE DO BRŽIH POZITIVNIH PROMJENA

Odjel za regionalni razvoj Hrvatska poljoprivredna komora poziva poljoprivrednike da se uključe u rad Hrvatske poljoprivredne komore kroz Odbore. Odbori su formirani prema poljoprivrednim djelatnostima, te se poljoprivrednim proizvođačima pruža mogučnost da kroz odbore sudjeluju u
dopunama, konstruktivnoj kritici i promjenama koje bi brže i bolje utjecale na konkretnu primjenu u praksi.

Odbori su slijedeći:

1. Odbor za eko proizvodnju, preradu, cvjećarstvo, ljekovito bilje i medicinsko bilje

2. Odbor za maslinarstvo i uljarstvo

3.Odbora za šume

4.Odbor za vinogradarstvo i vinarstvo

5.Odbor za ovčarstvo i kozarstvo

6.Odbor za zakonodavstvo i udruge

7.Odbor za ruralni razvoj i tehnološke inovacije

8.Odbor za pčelarstvo

9.Odbor za peradarstvo

“Odazovite se pozivu te svojom stručnošću, znanjem i iskustvom doprinesite promjenama i poboljšanju u sektoru.Iskaz interesa za sudjelovanjem u radu navedenih Odbora Hrvatske poljoprivredne komore dostavite na email: clanstvo@komora.hr s naznakom naziva Odbora i Vašim kontakt podacima najkasnije do petka 29.11.2019. godine.” – poruka je iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Za članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori pogledati na internet adresi:
https://komora.hr/postani-clan/

Za sve dodatne informacije kontaktirati nas na broj telefona 01/6109804 ili putem elektronske pošte:
komira@komora.hr , Vukovarska 78, Zagreb

nedjelja, 24.11.2019.

POSLOVANJE U DJELATNOSTI EMITIRANJA TELEVIZIJSKOG PROGRAMA U 2018.

NOVA TV I RTL DRUGA I TREĆA PO DOBITI - NAJBOLJA HRT KOJA IMA PRETPLATU


U povodu Svjetskog dana televizije, 21. studenoga, Financijska agencija je analizirala podatke iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa (NKD 60.20), u kojoj je u 2018. godini poslovalo 52 poduzetnika, sa 3.794 zaposlenih, što je neznatno više u odnosu na 2017. godinu (0,3%). Ukupni prihodi iznosili su 2,3 milijarde kuna i bili su veći za 2,3% u odnosu na prošlu godinu, dok su ukupni rashodi iznosili 2,1 milijardu kuna i veći su za 0,6% u odnosu na prethodnu godinu.

Poduzetnici spomenute djelatnosti, njih 34, ostvarili su ukupnu dobit razdoblja u iznosu od 155,5 milijuna kuna, što je rast od 4,8% u odnosu na prethodnu godinu. Gubitak razdoblja iskazalo je 18 poduzetnika i to u iznosu od 12,2 milijuna kuna, što je 21,3% manje u odnosu na prethodnu godinu. Na razini svih poduzetnika ove djelatnosti iskazana je neto dobit od 143,3 milijuna kuna, što je 7,8% više u odnosu na 2017. godinu.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u promatranoj djelatnosti u 2018. godini iznosila 7.295 kuna i bila je 1,6% manja u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću u 2017. godini te 30,6% veća u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću zaposlenih na razini svih poduzetnika u RH od 5.584 kune.
Lider u djelatnosti emtiranja televizijskog programa je javna ustanova Hrvatska radiotelevizija s ukupnim prihodima od gotovo 1,4 milijarde kuna, što je udio od 59,5% u ukupnim prihodima poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa. Ustanova je ostvarila i najveću dobit razdoblja od 81,3 milijuna kuna (udio od 52,3% u dobiti razdoblja u djelatnosti 60.20). Hrvatska radiotelevizija ima i najviše zaposlenih, 2.741, što je udio od 72,2% u djelatnosti emitiranja televizijskoga programa. Njihova prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 7.181 kunu, što je 1,6% manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini ove djelatnosti (7.295 kn) te 28,6% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini poduzetnika RH (5.584 kn).
U 2018. godini NOVA TV d.d. je bila druga prema broju zaposlenih s 324 zaposlenika, ukupnim prihodima od 418,7 milijuna kn i dobiti razdoblja od 51,9 milijuna kuna.. Treća prema broju zaposlenih sa 265, ukupnim prihodima od (342,6 milijuna kn i dobiti razdoblja od 13,4 milijuna kn je RTL Hrvatska d.o.o , četvrta je . Fox Networks Group Bulgaria EOOD - Podružnica Zagreb, a peta MAXSPORT MEDIA d.o.o. televizija.

Analiza neto dobiti i gubitka poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa u razdoblju od 2008. do 2018. godine, pokazala je da su od 2008. do 2012. godine poslovali s gubitkom, s tim da je najveći neto gubitak iskazan u 2012. godini (169,2 milijuna kuna). Najveći gubitak u 2012. godini u djelatnosti emitiranja televizijskog programa iskazala je RTL Hrvatska d.o.o., u iznosu od 89,5 milijuna kuna, što je udio od 52,9% iskazanog gubitka u djelatnosti emitiranja televizijskog programa. Od 2013. do 2018. godine ostvareni su pozitivni rezultati, s tim da je najveća neto dobit ostvarena u 2018. godini( 143,3 milijuna kuna). Izvor : FINA

subota, 23.11.2019.

PROTIV SVAKOG NASILJA NAD ŽENAMA!

SENZIBILIZIRANJE I OSVJEŠTAVANJE JAVNOSTI

Ženska soba – Centar za seksualna prava u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava i Domom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” organizira javnu akciju u nedjelju 24. studenog 2019. godine na trgu Petra Preradovića, Cvjetni trg, u Zagrebu od 11 do 13 sati

Cilj javne akcije jest obilježiti Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25.11.2019. i početak globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o nasilju nad ženama i seksualnom i obiteljskom. Nadalje, javnom akcijom osigurat će se širenje informacija o radu Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja te Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” čime će se osigurati informiranje javnosti o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške u slučaju doživljavanja nasilja.

Na javnoj akciji će se dijeliti edukativno-informativni materijali, a prisutni će imati priliku vidjeti fotografije nastale u okviru fotografskog natječaja „1 od 3“ žene te glasati za pobjedničku fotografiju koja će nakon javne akcije biti izvješena u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba u sklopu izložbe koju organizira Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” povodom obilježavanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.
Javna akcija je sastavni dio kampanje „1 od 3” koja je financirana od strane Grada Zagreba, Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava. Nositeljica kampanje je Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partnerska organizacija je Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“.

Kontakt osoba:
Anamaria Drožđan-Kranjčec, dipl. iur.
Voditeljica pravnog tima Ženske sobe
Tel: 01/6119-174
Mob: 091/6161-227
e-mail: zenska.soba@zenskasoba.hr

ŽENE U BIZNISU !

9. KONFERENCIJA LIDER MEDIJE


ŽENE U BIZNISU naziv je 9. konferencije koju Lider medija organizira 5. prosinca 2019., u prostoru ZAGREBAČKOG KAZALIŠTA MLADIH, Teslina 7,
u Zagrebu . Kotizacija je 500 kuna, ali više osoba iz iste tvrtke ima popust

Prijava na linku: http://lider.events/zene-u-biznisu/prijava/


NA KONFERENCIJI MEĐU OSTALIMA SUDJELUJU:

-. Andrew Dalgleish, veleposlanik Velike Britanije u RH I
- Sarah Morris, članica odbora Women's Network Foruma
- Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe
- Ivana Paradžiković, novinarka i urednica na Novoj TV I književnica Tatjana Barat
- Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja VIG
- Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika
- Mia Pećina Drašković, direktorica Filmskog ureda Grada Zagreba
- Magdalena Plančić, brand managerica vinarije „Braća Plančić“
- književnik i sveučilišni profesor Kristian Novak
- Lucia Ana Tomić, direktorica Ureda za usklađenost i podršku Upravi u HPB-u
- Sandra Uzelac, članica Uprave i izvršna direktorica Brodogradilišta Viktor Lenac

EXTRA MILE – CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE - jedna je od tema konferencije
Obrazovanje je jedno od ključnih i najkritičnijih područja za osnaživanje i napredovanje žena u poduzetništvu. Dodatne edukacije, treninzi, specijalizacije te razni oblici usavršavanja i ulaganja u vlastito znanje i iskustvo dovoljno su izazovni sami po sebi. Kako ih uklopiti u dinamičan život poduzetnice neovisno o tome jeste li odabrali MBA ili jednodnevni seminar? Kako balansirati između poslovnih i obiteljskih obveza i istodobno naći vremena i snage za dodatan rad na sebi?

ZALOG ZA BUDUĆNOST?
Što ostavljamo generacijama koje dolaze kao mentori ili možda kao roditelji? Što smo napravili i što radimo danas  i kao pojedinci i unutar svoga radnog okružja? Činimo li razliku, mijenjamo li sustave i uzorke ponašanja?

Biti će predstavljena lista 300 najmočnijih žena hrvatskog biznisa, a biti će dodjela i priznanja ženama koje su na listi prvih 10 najmoćnijih.

petak, 22.11.2019.

TRIBINA " ENERGETSKI I KLIMATSKI PLAN RH - UTEG ILI SPAS ZA KLIMU?"

PLAN I CILJEVI DO 2030.

Greenpeace i Zelena akcija organiziraju i pozivaju zainteresirane na tribinu “Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?”, kao doprinos trenutnoj javnoj raspravi o Nacrtu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana RH za razdoblje od 2021. do 2030., koja će se održati
u utorak, 26. studenog, s početkom u 10:00 sati u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovčeva ulica 2.

Godine 2019. i 2020. izuzetno su bitne za Republiku Hrvatsku zbog donošenja niza javnih politika i strategija vezanih uz klimatske promjene i energetiku. Nakon usvajanja globalnih ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sklopu Pariškog sporazuma, znanstvena zajednica je prošle godine u posebnom izvještaju Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zagrijavanju za 1.5°C pozvala vlade na donošenje puno snažnijih mjera za smanjenje emisija i dekarbonizacije svih sektora prije 2030. godine.

Nacrt plana sadrži pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija Energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva. Posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.

Na tribini će se analizirati pojedini aspekti Nacrta plana, poput dekarbonizacije energetskog sektora, planiranih novih ulaganja u fosilna goriva, pitanje energetske sigurnosti, ulaganja u obnovljive izvore energije i razvoja građanske energije te pravedne tranzicije. Razgovarat će se i o ambicioznosti samog Plana po pitanju ublažavanja klimatskih promjena prije 2030. godine, s obzirom na izvještaj IPCC-a te nedavnu deklaraciju za proglašenje klimatske “uzbune” koju je potpisalo 11.000 znanstvenika i znanstvenica iz 153 zemlje.

Govornici na tribini biti će Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja RTL-a,
doc. dr. sc., FSB Zoran Tomić, Greenpeace Marija Mileta, iz Zelene akcije Luka Tomac i Zoran Kordić,čeka se potvrda nekih govornika, a moderatorica će biti Goran Krajačić,

KONGRES EUROPSKE PUČKE STRANKE ODRŽAN U ZAGREBU

DONALD TUSK NOVI PREDSJEDNIK EPP


Kongres Europske pučke stranke, najveće grupacije Europske unije, održan je u Zagrebu od 19. do 21. studenoga 2019. godine u centru Arena, a u organizaciji Hrvatske demokratske zajednice . Donald Tusk kome je zavrŠio mandat predsjednika u Europskom vijeću, izbran je kao jedini kandidat za predsjednika Europske pučke stranke (EPP) koja je u Zagrebu održala svoj 26. kongres.

srijeda, 20.11.2019.

ZAŠTO NITKO NE DAJE JAVNU PODRŠKU UČITELJIMA U NJIHOVOJ BORBI ZA KOEFICIJENT?

ZAR SE DRUŠTVENE SKUPINE BOJE ISKAZATI PODRŠKU UČITELJIMA ?

Kako je moguće da nitko u Hrvatskoj nije stao na stranu učitelja i dao im podršku u borbi za njihovu veću plaću i za koeficijent 6,11? Učitelji su zbog toga 28 dan u štrajku i drugi je dan da je štraj proglašen u cijeloj Hrvatskoj, što će biti do kraja štrajka. Tko još nezna i nije informiran da učitelji traže veći koeficijent? I nijedna politička stranka, nijedna civilna Udruga, nijedan drugi sindikat nije održao konferenciju za novinare i poručio Hrvatskoj javnosti da je na strani učitelja, i da želi od hrvatska Vlada u čiji proračun uplačuje doprinose s osnove plače, da učiteljima bude prihvaćen I povećan koeficijent koji traže . Nijedan Intelektualac, znanstvenik, nijedan predsjednički kandidat nijedan pojedinac, ljudi iz nijedne grupe djelatnosti nisu sazvali konferenciju za novinare i poslali priopćenje u svoje ime nekom elektroničkom mediju koji će to registrirati i objaviti u kome bi bilo istaknuto - da je na strani učitelja koji traže ono što im pripada. A što je s Hrvatskom akademijom znanosti I umjetnosti? Akademici, ljudi koji su mnogo učili I obrazovali se koji znaju koliko su učitelji važni, – šute kao da ne žive u Hrvatskoj. Zašto je Hravtska društvo bez javne solidarnosti? Ljudi su solidarni kada treba anonimno u svom stanu okrenuti broj telefona kako bi se u nekoj humanitarnoj akciji prikupio novac. Ali zašto te solidarnosti nema za učitelje, sada kada je to potrebno?

Učitelji zavređuju koeficijent 6,11 zato što je process prenosa znanja u školi kompleksan. Nijedno zvanje kao učiteljsko ne zahtijeva da učitelj za svaki dana nastave prethodno napravi pripremu. Ta je obveza iznad svih drugih njegovih privatnih obveza . I tako svaki dan, svaki mjesec tijekom školske godine. A u ciklusima sam mora prolaziti edukaciju. Učitelji su tijekom povijesti u svim kulturama I u svim državama bili važni i cijenjeni. Zašto nisu danas cijenjeni u Hrvatskoj od aktualne Vlade? Zalužuju kao nijedno drugo zvanje poseban status . Oni su prenosnici znanja na djecu, koje u svakoj obitelji znače – budućnost. Zato Vlada RH, na čelu s premijerom koji šuti o zahtijevima učitelja koeficijent treba povisti na 6,11 koji učitelji traže.
Zašto vlada takva informacijsko - medijska tišina od strane javnosti – kada je o učiteljima riječ. Zar u hrvatskom društvu vlada strah od aktualne Vlasti, pa se društvene skupine boje iskazati podršku učiteljima ? Ali čiju djecu ti učitelji koji se sada bore za svoja egzistencijalna prava, uče ako ne upravo od svih koji sada šute i- čekaju da štrajk završi. U Hrvatskoj školu pohađa 463.000 učenika.
Treba podsjetiti da nitko iz Vlade s učiteljima nije razgovarao prvih 17 dana štrajka. Umjesto samo učiteljima koeficijenta 6,11 premijer je svim javnim službama ponudio povećanje plaće 6,12 posto po modelu 2 plus 2 plus 2. No 6,12 posto učitelji na svom referedndumu nisu prihvatili.
Margareta Zouhar Zec

utorak, 19.11.2019.

NEKOLIKO RAZINA ODGOVORNOSTI U HRVATSKOJ

PROF.DR. JOSIP JURČIĆ:

"GRLJENJE I LJUBLJENJE ČELNIH VLASTI S VUČIĆEM!"

"A osnovna greška je – a to je treća točka:- institucije Republike Hrvatske. Čuli smo već riječ, koju ja sa puno argumenata ponavljam, da se u hrvatskoj raznim politološkim terminima može reći da se događa jedna sustavna veleizdaja, koja nije vezana za jednu političku stranku, več je vezana za oligarhiju i njenu pozadinu koja vlada Hrvatskom. Da ne bih duljio navesti ću samo nekoliko ključnih simboličkih argumenata, a onda bih mogao danima znanstveno argumentirati cijeli niz, do mikro razine upravljačke piramide u Hrvatskoj.
Prvo valja reči da su prvi apolitički Zakon, u kolovozu, donio ga je Hrvatski sabor, novoizabrani sabor, po novome Ustavu, dakle taj Sabor prvih skandalaznih abolicijskih zakona koji je bio podloga da se ratni zločini koji su istraživani i dokumentirani sukladno političkim trgovinama sa svim zainteresiranima da se pretvore u tzv. oružanu pobunu i automatski aboliraju, što znaći da se nisu dogodili. To je politička odluka najvišeg tijela vlasti u RH . Druga kapitulacija političke vlasti dogodila se 1996. godine. Tada je opet Hrvatski sabor donio protuustavni – tzv. Ustavni Zakon o suradnji sa Haškim sudom. Tada je, ponoviti ću ono što sam rekao i prošle godine, saborski zastupnik vrsni pravnik Ivan Gabelica podnio ustavnu tužbu protiv toga Zakona. Na ustavnu tužbu, da bi stvari bile režirane do kraja, odgovorilo se 21 godinu kasnije. Vidite što je Ustavni sud u Hrvatskoj! Na tu kapitalnu tužbu, 21 godinu kasnije se to dogodilo, 2017., ali opet režirano i precizno uoči izricanja pravomočne presude ključnom procesu u Hagu, da se šestorici Hrvata iz Bosne I Hercegovine, da tu ne bi bilo neke naknadne zadršk, to je doneseno otprilike mjesec dana prije nego je izrečena ta presuda, da ne bi ni trunka neke spornosti ostalo u toj mreži. Ustavni sud je donio tu odluku.
Zatim 1997. godina- tada se na spontanu intervenciju čestitih zastupnika u Hrvatskom Saboru, što je dokumentirano, a još postoje i živi akteri, odlučeno tek tada 1997. da se iz Ustava RH briše članak da je Hrvatska dio SFRJ. Dakle tek 1997. po Ustavu Republika Hrvatska priznata međunarodno 1992. godine briše članak da više nije dio SFRJ. I to se dogodilo neplanski na temelju reakcije nekih saborskih zastupnika.
Nadalje, proces se razvijao i jedan od predsjednika RH, Stjepan Mesić bio je dokazani krivokletnik pred Haškim sudom protiv Republike Hrvatske. Njegov nasljednik Ivo Josipović, da ne ulazimo u detalje, bio je špijun za državu Srbiju i državne povjerljive podatke dostavljao je veleposlaniku Republike Srbije u Republici Hrvatskoj. Sve je to javno dostupno i javno objavljeno bez reakcija korumpiranih, pacificiranih hrvatskih obrambenih mehanizama od sigurnosnog sustava do svih onih institucija koje bi po službenoj dužnosti trebale reagirati.
Vrhunac je ono što možemo gledati zadnjih godina, a koje simbolizira sadašnji predsjednik Republike Srbije Vučić.On je 1991. Oružjem,kao obični vojnik pucao u Hrvatsku. Ovo što danas radi puno je gore pucanje u Hrvatsku. Godine 1991. i mi smo braneći se pucali na njega, a što se danas događa? Danas se čelne Vlasti u Hrvatskoj več nekoliko godina grle i ljube sa Vučičem, koji je nedavno bio u Drvaru i čuli ste što je govorio. Sada se drugim sredstvima osvaja prostor sa opet srbijanskim imperijalističkim ciljem a to je Virovitica- Karlovac – Karlobag. Drvar znate gdje se nalazi koje je strateško značenje tog hrvatskog trbuha i što se sve iz njega u ovoj svjetskoj globalnoj krizi I sučeljavanju koje simboliziraju Rusija i SAD, može učiniti".

Fotke m.zouhar zec
Povjesničar prof.dr. Josip Jurcević

nedjelja, 17.11.2019.

HOĆE LI AGRESOR HRVATSKOJ PISATI RATNU POVIJEST?

OVČARA – ZLOČIN BEZ KAZNE

Ovčara - zločin bez kazne” bio je naslov okruglog stola u organiziaciji Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara u hotelu Antunović u Zagrebu 13. studenog 2019.

Moderatorica okruglog stola Zorica Gregurić predstavila je Nikolu Kajkića tako što je rekla da je u 10 mjeseci vodio razgovor s preko 300 osoba, obavio pregled terena na 20 lokacija, poligrafski ispitao preko 30 osoba, pribavio više od 30 000 pisanih dokumenata i više od 200 sati video materijala. Čovjek je to koji uživa veliku podršku hrvatske javnosti, rekla je, ali i međunarodne među kojima su gospođe Florenc Hartman bivša glasnogovornica Haškoga suda i Nataša Kandić, predsjednica Fonda za humanitarno pravo Republije Srbije.

Nikoila Kojkić pozdravio je prisutne u punoj dvorani sa “ Dobar dan i hvaljen Isus i Marija” pozdravio je Nikoila Kojkić prisutne u punoj dvorani u hotelu Antunović kada je stao pred mikrofon te je započeo svoje iznošenje činjenica i podataka do kojih je došao radeći na istrazi zajedno s imenima i prezimenima osoba.
“ To da u mom radu budem ponosan daje mi za pravo to što me u mom radu hvali Florenc Hartman, bez obzira tko šta mislio i tko šta govorio. Ta žena mi je jako puno pomogla i ukazala mi je na neke gdje nitko iz odvjetništva ni jedan vrh policije neće moći doći do tih podataka. Nataša Kandić mi je omogučila da uđem u vojni Arhiv Republike Srbije. Meni je ustupila svoj prostor i svoj materijal. Teškoće če biti doći do tog materijala više. Htio bih da bi se stekao dojam i da bi ljudi znali odakle je priča počela na Ovčari i kako se dogodila golgota u Vukovaru nakon samog pada. Trebate znati da je Srpska okupacijska Armija i nihov generalštab uvidio da će Vukovar biti tvrd orah za njih, donijeli su dluku da napad na Vukovar, operativna zona jug i Sjever pošalje1. gardijsku brigadu. To je bila elitna postrojba jugoslavenske Armije. Oni su nastavno tome, kada su započeli napade na Vukovar 30. rujna 1991. godine sam general Armije Kadijević donio je pisanu odluku o formiranju šest logora u Srbiji, a za čelnog čovjeka koji će provoditi ostale prljave poslove nakon okupacije Vukovara imenovao je Aleksandra Vasiljevića tada u činu general majora,ili načelnika uprave bezbijednosti, a za njegovog zamjenika imenovao je SImeona Tumanova. Ove podatke sam imao osobno priliku kod pukovnika Bogoljuba Cvijanovića vidjeti u pisanoj formi, jer pisana forma postoji.
Ali nakon što je Kadijević ovu odluku donio 30. rujna sam je imenovao tri grupe – to je jako bitno: prvu grupu činili su pripadnici Vojne bezbednosti sekretarijata Narodne odbrane isključivo u činu pukovnika, među njima je bio Bogoljub Cvijanović.
Zašto ga napominjem? Zato što je Bogoljub CvijanoviĆ bio zadužen za operaciju Ovčara . S njim sam razgovarao preko pet sat u hotelu Lav u Beogradu u prisustvu jednog mog prijatelja. To što ja govorim on može potvrditi. Nikada nijedno državno odvjetništvo neće imati tu priliku, taj mi je čovjek argumentirao svoje izjave i navode većim dijelom plačući i smatrajući sebe odgovornim iako je tražio u tom trenutku svoje opravdanje za ono što se dogodilo na Ovčari.
Druga grupa su bili oficiri i podoficiri i civilna lica – to je jako bitno – civilna lica . To su pripadnici Vlade SAO Krajne. – oni koji su 20. studenog 1991. u prostorijama Veleprometa, posjedujem video materijal, u trenutku kada su ulazili i izlazili, među njiima su tada sa sjednice Vlade bili i istaknuti vukovarci, a evo tog Vukovarca koji danas živi u Vukovaru su mučili ga tadašnji zamjenik vojnog tužitelja – Laki Đorović optužuje za ratni zločin koji se dogodio na Ovčari. Imao sam priliku prije nekoliko dana sresti ga u hotelu Lav u Vukovaru i osobno sam mu to rekao u prisustvu jedne moje prijateljice i jako se zabrinuo. Napustio je prostor. Zašto sam napomenuo civilna lica? Zato što još neki ljudi koji su bili na toj sjednici Vlade još uvijek žive u Vukovaru. Znaju istinu što se događalo na sjednici Vlade.
Treću grupu je predvodio Veselin Šljivančanin zajedno sa ostalim licima koja su se manje više viđala na kamerama koje su bile u sastavu njegove jedinice. Među njima bih posebno istaknuo jednog od bitnih a to je Srećko Jankovič koji je tada bio oficir vojne bezbednosti u činu poručnika, a koji je danas sudac apelacionog suda u Beogradu, visokog kaznenog suda koji je odlučivao o suđenju ratnih zločina na Ovčari koji je ukinuo ove famozne presude. I vraćao ih u ponovni postupak, nakon čega su oslobođeni. Napokon su oslobođeni Boro Latinović, Jovica Perić Milovan Čužanin i još neki drugi. Zašto se sad osvrćem na ovu radnu skupinu? Njoj su bili pridodani i pripadnici teritorijalne odbrane Negoslavačkog bataljona. Znači negoslavački bataljom druga četa, kojom je komandovao Vojo Ivčević, a njegov zamjenik je bio Đorđe Čurčić. Ta četa je nsačinjavala tri voda: jedan vod je bio zadužen za osiguranje hangara, drugi za transport zarobljenika, a treći vod je bio zadužen za egzekuciju na stratištu Ovčari. Tim trečim vodom je komandovao Draženko Đokič zvani Tarzan i živi u Negoslavcima . To je jako bitno. Ovo što sada govorim je po izjav Bogoljuba Tijanovića pukovnika službe bezbednosti koji je vodio operaciju Ovčara. I o svemu izvještavao svog nadređenog Aleksandra Vasiljevića. One teme koje su u beogradskom procesu bile u pokušaaju provlačenja, da se JNA u određenom trenutku u 21 sat se povukla sa stratišta, nisu održive, jer streljanje je počelo na Ovčari oko 18 sati. Ako se vojska povukla u 21 sat u ta tri sata su već izvršene egzekucije, ljudi su maltretirani, zlostavljani u hangaru, Vojska tzv. JNA nosi veliku odgovornost za taj ratni zločin.

Nikola Kajkić policijski istražitelj koji je na okruglom stolu govorio o svojim saznanjima do kojih je došao tijekom istraživanja ratnih događanja u predmetu Ovčara. Iznio je činjenice javno, jer je suspendiran s predmeta, a po njegovim istraženim saznanjima ništa se, po pitanju pravde, ne događa.

" Tijekom svoga rada pokušano mi je sugerirati da je ovaj zločin obuhvaćen haškim procesom
Ja to nisam prihvatio, to ni dan danas neću prihvatiti. S obzirom da je zločin- zločin, ima ime i prezime i svu odgovornost ima i Bogoljub Cvijanović i Karanfilov i Radiić i Mršić koji je oslobođen u Haškom procesu . Sada sam rekao kako se to dijeli i tko je bio nadređen.
Sam Bogoljub Cvijanović pukovnik službe bezbednosti je usmjerio u jednom trenutku s Bogdanom Vujićem koji je bio zadužen za logor Velepromet, koji je kasnije rekao da je ovaj , koji je sudac apelacionog suda u Beogradu, sam sastavljao kao vojno lice u vojnoj pošti popis za likvidaciju . Temeljm tog popisa je iz Vukovrske bolnice u ranim jutarnjim satima izvedeno 300 osoba, govorimo o čovjeku koji je danas sudac apelacomog suda u Beogradu koji je odlučivao u postupku za suđenje zločincima teritorijane odbrane koji su suđeni za egzekuciju. Suđeno je njih 18 a na kraju ih je osuđeno 11 , I od tih 11u osuđeno ih je mislim četri za batinjanje, a ovih šest za ubijanje, streljanje. A po izjavama svjedoka na suđenju I tijekom suđenja, na stratištu na Ovčari bilo između 55 ili 75 osoba ili lica, a osuđeno je vidjeli ste samo šest. Postavljam opravdano pitanje i Državnom odvjetništvu i kolegama iz policije – Gdje su ostali? Gdje su ostali? Ja sam jedan veliki dio, koliko god oni to osporavali, koliko oni govorili, ja sam jedan veliki dio materijala pripremio i predao I trebalo je samo nastaviti. Ja ne kažem da kolege danas ne rade dobro, međutim mene je stid, a ja mislim da bi i njih trebalo bitui stid, jer nam po Negoslavcima šetaju oni oni koji su željeznim šipkama, lancima, oprugama, drvenim motkama tukli ljude do smrti u hangaru, ono što je bilo ispred haangara je sitnica od onog što se događalo u Hangaru.Tu me sramota. Vjerujem da je i kolege sramota. Prošlo je godinu dana kako su mene smijenili, ja ne vidim rezultat, osim prijave za ubojstveno Jahn Michaela Nikoliera za kojeg se tereti Spasoje Petković, ja tvrdim da to Spasoje Petković nije učinio. Sada ću reći zašto tvrdim.Zato što po prvom iskazu Dragutina Vehofera koji danas živi u Osijeku, njegova prva izjava bila je 1992. a nakon logora rekao je Mujo, nadimak Mujo. Nadimak Mujo je Dragan Planinac koji danas živi u Londonu. On je zajedno u tom trenutku ušao sa Blagojem Planincom, i Golubom Planincom, a prepoznat po izjavi svjedoka zašto je, Blagoje Planinac imao tomsona, rijetku pušku s čim su u tom trenutku bile naoružane paravojne srpske snage. On je taj koji je prišao francuzu kada je napadan onaj dio prema sajmištu, tjekom sukoba preko UKV veze postavljao često pitanje I oni su došli tražiti francuza. To je ono što vam ja mogu reći u tom dijelu. A u onome drugome dijelu, što je bitno i što ljudi moraju znati, da je u tom trenutku po prethodnom Srečkovom popisu iz Vukovarske bolnice izvedeno 300 ljudi, sam kontingent pet autobusa, predvodio je major Vukašinović. Ti ljudi su izvedeni, odabrani po prethodnom spisku, rekaso sam Vam tko ga je napravio, napravljena je trijaža, pretres, odvedeni su u proctor vukovarske vojarne. Iz prostora vukovarske vojarne Slavko Vujanović dolazi na nagovor svog kuma Đorđeta, spašava Zlatka Vrančića, Milorad Perić koji je kasnije sudjelovao i dao veliki doprinos ubojstvu maloga Igora Kačića izdvaja Đuru Varenicu. Ispred Hangara Goran Ivankovič izdvaja profesora Ličinu i njegovu ženu i vozaća Simića koji i danas dan radi u Hitnoj. Ti ljudi su živi. Đorđe Čužić izdvaja Samira, Janju I Ivana Vukojevića I svi znamo poznatu priču za našeg prijatelja Vilima Karlovića, Vučelića, Čakalića, Žarka Kojića koji su isto tako, njih sedam je spašeno. Po tome ssvemu dolazite do brojke da je na Ovčari u tom trenutku bilo 276 osoba. Dakle ne slučajno, 300 izvedeno, 200 streljano na , to je organizirala I provela ova skupina, ostali dio ispred I nedaleko kod hangar su počinili zločinci čiju sam sada formaciju naveo, a to je Deveta odbrana Negislavci, I pojedinci koji ču činili zločine ispred. I ne mogu se složiti i sa konstatacijom bdz obzira tko mi je to rekao da sam osobno imao tu priliku ili nepriliku, da razgovaram sa odvjetnikom Nikole Tukiča, prije nekoliko godina, u Srbiji. Nikola Tukić je jedini koji je vjerno iskazivao tijekom suđenja u beogradskom procesu, a za koji nije podnesena Optužnica, koji je rekao sve kako je . Znaći Nikola Dukić je osuđen za ubojstvo 1992. Jedne obitelji u Vukovaru na 40 godina zatvora, koji će izaći iz zatvora za nekih 30-ak godina. On nema mogućnost da niti bude suđen u RH, ali ima mogućnost da svjedoći. I on želi da svjedoći. Želim da kažem kako je, on želi da kaže da Milorad Pejić, Kresović I još neki poznati vukovarci i poznati negoslavčani bili u streljačkom vodu., on nema taj problem, on želi to reč. A zašto mi nemamo volju da s njim razgovaramo, on se nudio preko odvjetnika se i danas dan se nudi. Kontaktirao me je preko posrednika i pitao s kim kože razgovarati, nakon što je optužen i za ubojstvo Kovačića I Ivana Vujice Salaša. Sada ću Vam reći kako je Milorad Pejić lagao. On je rekao da je Nikola Dukić iz hangar izveo Salaša i Vulića i ubio ih.
To nije istina. U izjavi portira koji je tu večer bio na Ovčari izveo ih je Milorad Pejić i pobijo u jarku gdje su nekoliko dana tamo ležali. Njegove izjave I iskaz koji je on dao tijekom sudjenja neodrživ je."

Publika u dvorani hotela Antunović za vrijeme okruglog stola.

Prvi govornik bio je Ivan Penava, gradonačelnik grada Vukovara. Fotografije: M. Zouhar Zec


" Što se tiće ubojstva Žan Mishel Nikoliera, Nikola Dukić je u svom svjedočenju također rekaao da je u jednom trenutku Štuka izveo tog zarobljenika neznajući tko je, a zarobljenik se Nikoli Dukiću obratio na hrvaatskom jeziku i pitao “Šta će biti samnom” Ovaj je slegnuo ramenima, nakon čega ga je Spasoje Perić ubio prostrelivši mu glavu.Zanemarili smo bitne činjenice. To nije dobro, ako želimo istinu o Ovčari, ako želimo da povijest pišemo mi, ne Beograd, morali smo pitanje svega ovoga otvoritit puno, puno ranije,a ne u veljači 2017. godine. Da nije bilo Ovčara ispričana priča nikada, vjerujte mi ni danas dan ne bi o ovome raspravljali i ovo ne bi bila naša tema. Nakon te prijave pokrenuta je inicijativa. Ja sam stao i razgovarao s gospodinom Kajićem, misleći to je to. Međutim ubrzo sam se razočarao.To nije to. Ja sam osobno prošle godine, razgovarao sa Nadom Kalabom, Stankom Vujanovićem, i Predragom Milojevićem zajedno samnom bila su još dva čovjeka i kada sam eksplicitno pitao za ubojstvo Žan Mischel Nikoliera Nada Kalaba mi je odgovorila- to nije napravio Štuka. Štuka je uzeo novac sa hrpe, koji su donijeli i koji su dijelili i s tog novca je njoj dao određene marke, valute, ona nije sigurnaa da je to franak, tako je prezentirano, ona je tamo bila i ona odgovorno tvrdi da francuza Žan Mischel Nikoliera nije ubio Štuka. To sam dužan, noseći to u sebi, podijeeliti sa svima vama.Koliko god netko ima svoje teze, Mup imao svoje teze, nemožete prikazivati rat sa trećeg kata zgrade. Nemožete. Teren, razgovor, žrtvu morate uvjeriti, steći povjerenje počinitelja, morate ohrabriti da vam govori, to traje danima i mjesecima. A za to morate biti rođeni, opušteni, morate imati želju i volju da bi to napravili. Nije lako otići u Srbiju i razgovarati s ratnim zločincem koji je ubio pet ljudi metkom u čelo ili streljao. I kad vam kaže, kada stoji preko puta tebe i kaže ti – sada te ja mogu ubiti. Gledajte ja sam bio spreman i stavio sam svoj život na kocku, prvo svoju obitelj, da dođem do istine. Od ovih ljudi tu se tražilo samo malo da se to napravi. Ja mislim da je to izostalo.Opet ponavljam ne možete ratni zločin istraživati sa trećeg kata zgrade, to je nemoguče. Nemoguče. Tome se mora više i bolje posvetiti. Morate živjeti s tim. Morate živjeti za to. I onda će doći rezultat. Na ovakav način prilivaju čovjeka koji nisu tu, Dukiča, na onome što ja znam a radim na tome od 2013. godine. I malo me strah, I zamjeram si što nisam napravio više."

" I za kraj ću samo reči: Tu ženu koju sam ja ispitao u vezi za silovanje, počinitelj je pao na poligrafu. U zadnjoj rečenici piše. Postoji veliki stupanj vjerojatnosti da je taj i taj silovao osobu tu i tu. Znate što su po tom pitanju naptavili? Ništa. Uhapsili su mene. Za što? Za krivotvorenje bilješki. Službena zabilježba po zakonu nije isprava, niti će ikada biti dok je pravilo službe. A uspjeli su. Ja nisam na nebu ni na zemlji. Mene nema ” – završio je Nikola Kajkić .
(Margareta Zouhar Zec)

17.11.2019. u 23:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

PRETPOSTAVKA EUROPSKOG PARLAMENTA EU

KAŠNJENJE PRAVNIH I FINANCIJSKIH ODLUKA U ZPP NAKON 2021.

Hrvatska poljoprivredna komora skreće pozornost poljoprivrednicima, posebno korisnicima Financijskih sredstava na prijedlog Uredbe Zajedničke poljoprivredne politike o prijelaznom razdoblju. Uredbu je već 31. listopada za javnost pripremio Europski parlament, a sve zbog kašnjenja pravnih i financijskih odluka u budućoj ZPP-u nakon 2021. Pretpostavka je da će sve kasniti do 2023. godine.

Članak 1. - Države članice mogu odlučiti produžiti svoj Program Ruralnog razvoja za jednu godinu ako im prijeti opasnost da im ponestane novca koji trenutno imaju u Programu Ruralnog razvoja 2014-2020. Komisija će procijeniti je li ovo produženje opravdano i trebaju li ih zaista države članice. Za one države članice koje ne koriste ovo produženje, sredstva namijenjena za 2021. godinu u budućem Programu Ruralnog razvoja bit će premještena u raspodjelu za 2022. 2025. godinu.

Članak 2. - trenutna Uredba nastavit će se primjenjivati tijekom tranzicije (također će rokovi za neke dokumente biti produljeni - izvješće o provedbi, naknadna procjena, prihvatljivost izdataka, godišnji sastanci za izvješće). Ovo se produženje odnosi i na korištenje sporazuma o partnerstvu

Članak 3. - određene će mjere iz Uredbe (Europsko udruženje jamstvenih institucija, mladi poljoprivrednici, rano umirovljenje itd.) i iz prethodnog Programa Ruralnog razvoja (do 2013.) biti prihvatljive za potporu u 2021. godini, pod uvjetom da budu uključene u trenutni Program Ruralnog razvoja, primjenjuje se trenutna stopa doprinosa

Članak 4. - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj može 2021. podržati više financirani lokalni razvoj pod vodstvom zajednice prema novoj Uredbi o zajedničkim odredbama

Članak 5. - Prava plaćanja dodijeljena prije 2020. smatrat će se zakonitim od 2021. godine i postat će osnova za plaćanje u budućem ZPP-u. To uključuje i prava na plaćanja za koja je došlo do pogreške u obračunu - države članice neće morati izmijeniti odnosno poboljšati pogreške - "klauzulom o amnestiji". Vrijednost prava na plaćanje dobivene iz nacionalne rezerve nakon 2020. godine preispitivati će se svake godine, ovisno o financijskoj gornjoj granici.

Članak 6. - određene mjere iz prethodnog Programa Ruralnog razvoja (sheme ranog odlaska u penziju, agro-shemske sheme, prvo pošumljavanje na poljoprivrednom zemljištu), koje su podržane u skladu s trenutnim Programom Ruralnog razvoja, i dalje će biti prihvatljive u budućem Programu Ruralnog razvoja u razdoblju 2022.-2027., pod uvjetom da su ove mjere uključene u strateške planove ZPP-a. Primijenit će se doprinos Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kako je utvrđeno u Strateškim planovima ZPP-a. Višegodišnje mjere koje se podržavaju u okviru trenutnog Programa RR (Europsko udruženje jamstvenih institucija, ekološka, dobrobiti životinja, šumske mjere) i druge mjere iz tekućeg Programa RR (akcije prenosa i informiranja, savjetodavne usluge, upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima i pružanje pomoći na gospodarstvima, sheme kvalitete za poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode, ulaganja u fizičku imovinu, obnavljanje potencijala poljoprivredne proizvodnje oštećenih prirodnim katastrofama, pomoć u pokretanju poslovanja, obnova osnovnih usluga i obnova sela u ruralnim područjima, ulaganja u razvoj šumskog područja i poboljšanje održivosti šuma, pošumljavanje i stvaranje šuma, osnivanje poljoprivredno-šumarskih sustava, sprječavanje i obnova šteta u šumama od požara i prirodnih katastrofa i katastrofalnih događaja, ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava, ulaganja u šumarske tehnologije i preradu, mobilizaciju i stavljanje u promet šumskih proizvoda, postavljanje grupa proizvođača i organizacija, suradnja, uzajamni fondovi, stabilizacija prihoda) podržat će se u budućem Programu RR pod uvjetom da ove mjere budu uključene u strateške planove ZPP-a, primjenjivat će se budući doprinos Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj.

Članak 7. - proširena primjena potpore za sektor maslina, vina, voća i povrća, pčelarstva Program rada za maslinovo ulje – program rada do ožujka 2021. produžit će se do prosinca 2021., proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, međusektorske organizacije izmjenjivat će svoje programe
Voće i povrće – proizvođačke organizacije koje posjeduju operativni program koji prelazi 2021. godinu morati će ih modificirati tako da budu u skladu sa strateškim planovima ZPP-a ili će ih zamijeniti novim operativnim programom. Ako to ne učini, njegov operativni program završit će u prosincu 2021.
Vino - trenutni program podrške završit će u listopadu 2023. godine.Amandmani

Članak 8. - Izmjene i dopune Programa za produljenje razdoblja za Europsko udruženje jamstvenih institucija, ekološka, dobrobit životinja, LAG-ovi, LEADER. Usklađivanje s budućim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO)

Članak 9. - Izmjene i dopune za financiranje, upravljanje i nadzor Usklađivanje krizne rezerve i proračunske obveze s novim VFO-om
Nema predfinanciranja državama članicama za dodjelu programu RR za 2021. godinu ako produže Program RR

Članak 10. - Izmjene i dopune izravnih plaćanja
Nastavak fleksibilnosti između stupova - 15% obrnuto + odstupanje za određene države članice
Za unutarnju konvergenciju, one države članice koje na kraju 2019. godine neće završiti s fiksnom stopom, mogu ili odlučiti prestati konvergirati na kraju 2019. ili odlučiti nastaviti konvergenciju prema prosječnoj stopi ili paušalnoj stopi. To će ovisiti o odluci država članica.
Države članice trenutno pod jedinstvenim sustavom plaćanja mogu nastaviti sa ovom shemom u budućnosti
Plaćanja specifična za usjev usklađena s novim VFO-om

Članak 11. - izmjene i dopune jedinstvene zajedničke organizacije
Raspodjela je usklađena s novim VFO-om

Članak 12. - izmjene i dopune najudaljenijih regija
Raspodjela je usklađena s novim VFO-om

Članak 13. - izmjena i dopuna malih Egejskih otoka
Raspodjela je usklađena s novim VFO-om

17.11.2019. u 06:10 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 14.11.2019.

PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA

EUROPA KOJA SE RAZVIJA

Ponavljanje je majka znanja latinska je izreka koja izvorno glasi : Repetitio est mater studiorum. A u skladu s tom izrekom psihologija kaže: "Ponavljanje je majka navike".Ako se kroz život naučeno znanje ne koristi, dolazi do zaboravljanja, jer nema ponavljanja.

Ovo što slijedi nije naučeno znanje, ali je informacija koju javnost još nije naučila i usvojila, jer još nije dovoljno često bila ponavljana i objavljena u medijima. Radi se o tome da je Republika Hrvatska i njena Vlada predsjedateljica Vijećem Europske unije u periodu od 1. siječnja do 30.lipnja 2020. Slogan hrvatskog predsjedanja je „Snažna Europa u svijetu punom izazova“. Predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja predsjednik Vlade RH Andrej Plenković 30.10. u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Tako je premijer javnosti komunicirao da su glavni prioriteti predsjedanja:

1.EUROPA KOJA SE RAZVIJA

2.EUROPA KOJA POVEZUJE

3.EUROPA KOJA ŠTITI

4.EUROPA KOJA JE UTJECAJNA

No manje su poznati naslovi tema koje je premijer naveo kao ISTAKNUTE TEME, a koje će u okviru predsjedanja biti komunicirane u vidu sastanaka i konferencija:
ISTAKNUTE TEME SU SLIJEDEĆE:

1.Ambiciozan, uravnotežen i održiv višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje 2021.-2027.
2. Provedba europskog stupa socijalnih prava

3.Zaustavljanje negativnih demografskih trendova

4.Povezivost: Transeuropska prometna mreža i Connecting Europe Facility

5. Sigurnost , strateške smjernice Unije za područje slobode sigurnosti i pravde

6.Politika proširenja i sastanaka na vrhu „EU – zapadni Balkan“

7.Zelena Europa – „Grean Deal“

8.Nova tržišta rada, važnost znanja, obrazovanja inovacija te cjeloživotnog učenja

9. Približavanje Unije građanima, posebice mladima

10.Demokracija, temeljne vrijednosti Unije, suzbijanje lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija širenja na digitalnim platformama

(Margareta Zouhar Zec)

14.11.2019. u 08:26 • 0 Komentara • Print • # • ^

PREGOVORI PREDSTAVNIKA VLADE I SINDIKATA 13. STUDENOG

VLADA PONUDILA UČITELJIMA 2 % POSTO OD 1. SRPNJA 2020.

Na pregovorima o povećanju plaće koji su vođeni u srijedu 13.11. između predstavnika sindikata i Vlade u čijem je svojstvu na pregovorima bio ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović dogovor nije postignut
Branimir Mihalinec predstavnik sindikata učitelja je rekao da je Vlada učiteljima ponudila da će od 1.srpnja 2020. dati dodatak od 2%. I da će taj sporazum vrijediti do prosinca 2022. Dodatak od 2% je manje od povečanja koeficijenta od 2%. Vlada je čak dala manju ponudu od one o kojoj se sada učitelji izjašnjavaju” – izjavio je Branimir Mihalinec te dodao “ Hrvatska ne zaslužuje ovakvu Vladu. Ova Vlada je kočničar svih reformi obrazovanja koje se žele pokrenuti”. Sindikat učitelja je dobio informaciju da nakon petka štraj više neće biti plaćen.

Ministar Aladrović je ponuđenu ponudu objasnio na način da “ su razlike na prethodnu ponudu, s obzirom da smo mogli vidjdeti u nekakvom javnom komuniciranju da sindikati nisu uvjereni u to da ćemo mi (Vlada RH) zaista povećati plaću za 2% ukoliko novi sustav plaćanja postignemo do 30.6 .Tu smo dodali i primjerak sporazuma koji želimo potpuisati odmah , koji bi odmah stupio na snagu, s odgodnim trajanjem, tu smo pokazali vrlo jasnu obvezu” rekao je ministar Aladrović.
Da podsjetim, učitelji traže koeficijent plaće od 6,11 radi zaostajanja visine plaće od 2012. godine
Štrajk u nastavi 14. studenog biti će u Virovitičko - podravskoj i koprivničko- križevačkoj županiji. (mzz)

14.11.2019. u 05:29 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 12.11.2019.

USKORO 14. ZNANSTVENO STRUČNO SAVJETOVANJE VOĆARA

"JAČANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKOG VOĆARSTVA"

U Tuheljskim Toplicama, Terme Tuhelj, Ljudevita Gaja 4, Tuheljske Toplice, 49290 Tuhelj održati će se 20. i 21. studenog 2019. 14. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, na temu: „Jačanje konkurentnosti hrvatskog voćarstva", na koju je temu predviđena i panel rasprava. Organizatori su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatska voćarska zajednica (HVZ), pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

Savjetovanje je namijenjeno proizvođačima voćarima, djelatnicima znanstvenih i javnih ustanova, stručnjacima iz poljoprivrede, industrije, trgovine i ostalih srodnih djelatnosti kao i široj javnosti.
Agronomski stručnjaci govoriti će o slijedećim temama : Irena Siladi: Analiza stanja u voćarstvu RH,
• Krunoslav Karalić: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu obskrbe hranom i UTP direktiva EU,
• S. Baxa: Predstavljanje nacionalne oznake kvalitete „Značka kvality“
• ,Ž. Budinšćak, G. Ivančan, Ž. Tomić, K. Dugalić: Neuobičajene pojave pojedinih štetnih organizama u nasadima jezgričavih voćaka u proteklih deset godina
• Ivić, Zdravka Sever, B. Cvjetković: Skladišne bolesti jabuke i mogućnosti zaštite
• ,D. Tolić: Nova regulativa i trendovi vezani za primjenu sredstava za zaštitu bilja na nivou EU i izazovi za agronomsku struku i proizvođače voća u Hrvatskoj,
• Šubić: Utjecaj primjene folijarnih biognojiva sa pesticidima na učinkovitost usmjerene zaštite jabuka u 2019. sezoni,
• Ivana Paladin Soče, D. Ivić, Mara Marić: Perspektive razvoja agrumarstva Doline Neretve u kontekstu suvremenih tendencija ,Nove sorte voća od kompanije Artevos GmbH ,
• Fritz Nüberlin: Trenutni i budući zahtjevi tržišta za sortama voća,
• S. Šimon, Tea Presečki, M. Dropuljić, Irena Siladi, B. Puškar, K. Dugalić: Analiza proizvodnje i cijena jabuke u Europi,
• Ana Čehić, M. Krapac, Martina Begić, Marija Cerjak, M. Oplanić: Važnost obilježja maslinova ulja na turističkom tržištu, Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima,
• A. Stanisavljević, D. Bošnjak: Tehnološki aspekt suvremenog uzgoja oraha, samo je dio tema o kojima će predavači argumentirano govoriti

Kotizacija za sudjelovanje na Savjetovanju iznosi 200,00 kn te uključuje: akreditacijsku karticu, sudjelovanje na stručnim i popratnim predavanjima, zbornik sažetaka, potvrdu o sudjelovanju, osvježenje u vrijeme dvije pauze za kavu, lagani ručak, prigodne poklone sponzora i ostale materijale.

PRIJAVE na linku https://www.hapih.hr/14-savjetovanje-hrvatskih-vocara/prijava/ najkasnije do 15. studenog 2019. godine.

12.11.2019. u 05:26 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 11.11.2019.

SMANJUJE SE BROJ FINANCIJSKI BLOKIRANIH GRAĐANA!

KROZ GODINU DANA BROJ BLOKIRANIH MANJI ZA 31.296

Pregled broja blokiranih građana i iznos njihovog duga za razdoblje od 2013. do 2019. godine.Izvor FINA


Prema podacima FINE od 7.11. 2019. radi neizvršenih obveza za plaćanje, 30. rujna 2019. godine, u financijskoj blokadi je bilo 242.827 građana, što je za 8.391 građanina manje nego krajem kolovoza ove godine.Razlika broja financijski blokiranih manja je nego prije godinu dana za 31.296 građana.
Dug građana iz osnova iznosio je 16,76 milijardi kuna (glavnica), što je za 23,5 milijuna kuna manje u odnosu na prethodni mjesec, a 2,0 milijarde kuna manje u odnosu na rujan 2018. godine.

11.11.2019. u 05:49 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 10.11.2019.

ZAŠTO VLADA SA SINDIKATOM UČITELJA NIJE KOMUNICIRALA 17 DANA?

UČITELJI ŽELE ISPRAVAK NEPRAVDE IZ 2012.

Da li je premijer RH, Plenković s nekim od svojih savjetnika razgovarao prije nego što je izrekao rečenicu da će svima u javnom sektoru povećati plaće za 6, 12 % po modelu 2% plus 2% plus 2%. Premijer Plenković je na početku rečenice u iznošenju te informacije i postotaka potkraj rujna rekao „ reći ću ovo prvi put“ vjerujući kako će učitelji koji su najavili i započeli štrajk, njegovu odluku o povećanju prihvatiti. I nikakva komunikacija od strane Vlade s učiteljima nije započela niti je vođena 17 dana. ZAŠTO VLADA SA SINDIKATOM UČITELJA NIJE KOMUNICIRALA 17 DANA? Vrijeme je potrošeno, a da ništa nije postignuto. Kako se to moglo dogoditi? Postoji li za taj propust vladajućih pravi razlog ili bilo kakav razlog ?
To ignoriranje od strane Vlade zvuči naprosto nevjerojatno. Sindikat učitelja je svakodnevno medijima komunicirao da s Vladom ne mogu uspostaviti komunikaciju. Zar nitko na to u Vladi nije obraćao pozornost? U šutnji od strane Vlade, učitelji nisu promijenili mišljenje. U štrajku koji se rotacijom odvija po Hrvatskoj prosječno u dvije županije dnevno, odaziv učitelja na štrajk je i dalje vrlo visok veći – od 90 %. Brojke šalju poruku o želji učitelja i profesora da postignu koeficijent 6,11 . Tako naprimjer 8. studenog nastave nije bilo u Vukovarsko-srijemskoj i Karlovačkoj županiji s odazivom na štrajk od 94,13% u osnovnim školama, prije toga u ličko – senjskoj i Osječko baranjskoj županiji odaziv na štrajk je bio 99,2%, u Primorsko goranskoj i Zadarskoj županiji odaziv je bio 93,5%. A od strane medija već je počeo interes za informaciju kada i kako će biti nadoknađeni satovi i gradivo koje su učenici izgubili tijekom štrajka učitelja. Sada je to u prosjeku oko pet radnih dana za svaku školu u Hrvatskoj koja je u cirkularnom štrajku.

„6.11. za 6,11“

U srijedu 6. 11. učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola po treći put su tijekom štrajka došli na Markov trg, a moto prosvjeda je bio „6.11. za 6,11“ Prvi prosvjedni štrajk bio je 5. rujna, a drugi, kada je održan sindikalno-prosvjedni-kulturno-umjetnički program, bio je 23. listopada. Dopredsjednik sindikata učitelja Branimir Mihalinec 6.11. je na Markovu trgu je rekao „Danas smo se sakupili da pokažemo Vladi koliko nas ima. Danas 19. dana štrajka došli smo poručiti da ne odustajemo. Masa učitelja je skandirala – Ni- ka- da. Ni –ka-da . A potom je sindikalni čelnik Mihalinec nastavio s pitanjem „Zašto imamo danas navijačka obilježja? Ovo je znak poštovanja. Danas je ovdje najjača reprezentacija ikada . Danas su ovdje izbornici, treneri, mentori učenicima koji su osvojili više olimpijskih svjetskih i europskih medalja, od svih sportaša hrvatske zajedno . Danas su ovdje učitelji čiji učenici mijenjaju svijet . Danas su ovdje oni koji su za to odgovorni. Bez vas naša domovina nema nikakve šanse. Rekao je davno Aristotel, nastavio je Mihalinec,“ ako Atena ostane bez postolara, atenjani će hodati bosi. Ali ako Atena ostane bez učitelja, Atene neće biti.“ „ I zato danas poručujemo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću - nemojte dovoditi u pitanje budućnost, nemojte dozvoliti da Hrvatske neće biti. Sedamnaet dana ignorirali su vas (učitelje), 17 dana su šutjeli, tek 18. dan počeli su pregovori, 17 dana kao da vas nije ni bilo. Čude se štrajku . Govore, pa nema nikakvog razumnog razloga da vi budete u štrajku. Jel vi znate razlog?- upitao je učitelje dopredsjednik Sindikata učitelja, s govornice, a prosvjednici učitelji su skandirajući odgovorili : ko-e-fi ci jent 6,11 . Mihalinec je potom nastavio „ Da ponovimo: želimo ispraviti nepravde iz 2012. kada je smanjen koeficijent u javnim službama i nama učiteljima. To je učinila Vlada Zorana Milanovića, a ova Vlada to želi zabetonirati. Ova Vlada smatra da će naše zaostajanje riješiti tako da poveća osnovicu svima- a mi im poručujemo – pa niti kornjaču ne možeš stići ako hodaš njenom brzinom. 17 dana štrajka je trebalo da shvate da mi zahtijevamo selektivno povećanje plača u obrazovanju, da bi stigli zaostalo. I ne bi oni ni shvatili ni razumjeli da nema Vas, da Vi ne pristajete na obmane, prijevare od strane Vlade. Vi ste pokazali da to nisu zahtjevi sindikata već 68 000 zaposlenih u obrazovanju. Vi ste njihovi predstavnici danas. Naši su zahtjevi opravdani, moralni, argumentirani i pravedni. Sve su nas ujedinili i idemo svi u istom pravcu, sa istim željama, i to oni moraju znati. Jučer 5.11. su se odškrinula vrata u pregovorima, ali to ne mora značiti da će uspješno završiti“ rekao je Branimir Mihalinec te nastavio „Ono što će u pregovorima biti zadnja ponuda Vlade, jer mi znamo koji je naš stav, komunicirati ćemo vama. Zaostajanje plaća u javnim službama je 6,11%. Ovih dana Vlada će pred nas staviti svoje prijedloge. Mi ćemo te prijedloge – staviti pred Vas, svima Vama koji ste u štrajku da to vrednujete. Provest ćemo referendum o njihovim prijedlozima. Vi ćete odlučiti što ćemo učiniti. Ono što Vi odlučite obvezuje nas . Ako prihvatite mi ćemo potpisati sporazum, ako ne prihvatite idemo dalje zajedno do kraja. Konačna poruka predsjedniku Vlade : prihvatite li naše zahtjeve vi ste pobijedili, pobijedili ste jer ste osigurali budućnost HrvatskojJ. Ako ne prihvatite naše zahtjeve, vi ste izgubili. Nemojte biti gubitnik, svijet voli pobjednike“ – rekao je u svom sindikalnom obraćanju Branimir Mihalinec .

KOEFICIJENT ĆE VRATITI SOCIJALNI MIR

Hrvatska Vlada na čelu s premijerom ima odgovornost prema učiteljima i profesorima Hrvatske. Koeficijent 6,11 u svakom slučaju manji je financijski saldo od povećanja plaća svim javnim službenicima za 6,12%. Zašto je premijer umjesto samo učiteljima kao granskom sindikatu, ponudio svim javnim službama ono što se od njega nije ni tražilo, ni u ovom trenutku očekivalo? Da li je premijer neiskusan, ili, da li je posao diplomate manje odgovoran, nego posao premijera? Moglo bi se tako reći, jer ono što je prije premijerske dužnosti Andrej Plenković radio u Bruxellesu manje je eksponirano javnosti i podložno je preinakama i usuglašavanju. A na premijerskom mjestu – izrečeno je veoma teško ispravljati. A povlačiti već izrečenu odluku na premijerskom mjestu i to komunicirati javnosti, nije nemoguće, ali to je retorika za super snažne i odlučne osobe. Hrvatski učitelji i nastavnici na čelu sa sindikalnim predstavnicima čekaju Vladin potvrdan odgovor na zahtjev za koeficijent 6,11 . U tom slučaju štrajk će biti obustavljen, a socijalni mir vraćen u veliki resor osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Ne treba zaboraviti da su u ovaj štrajk indirektno involvirani ne samo učenici, već i roditelji učenika kao i obveze tih roditelja kod svojih poslodavaca. A što će tek biti prilikom nadoknade neodrađenih sati, koji će moguće je produljiti školsku godinu, odgoditi polaganje mature itd.
Bez sumnje, koeficijent 6,11 učiteljima nije previše, ni preskupo za Vladu, u odnosu na poremećaje koje taj štrajk ukupno uzevši sa sobom nosi, ako bude nastavljen.
Margareta Zouhar Zec

10.11.2019. u 09:03 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 09.11.2019.

ŠUMA MARIJAN BEZ POTKORNJAKA!

POSJEČENO 38 000 STABALA!

U park šumi Marijan, koja je površine 300 hektara, koja je dio splitskog poluotoka posječeno je 38 000 stabala koja su bila zaražena bolešću potkornjaka, informacija je koju je objavio splitski novinar u ranojutarnjoj emisiji Prvog programa radio Zagreba.

Ta vijest nije našla mjesto objave na web stranici grada Splita! mzz

Park šuma Marijan

09.11.2019. u 12:14 • 0 Komentara • Print • # • ^

ADRIATIC WOOD DAYS U DUBROVNIKU

KONFERNCIJA O TRGIVIUNI, PROIZVODIMA, BIOMASI I GOSPODARENJU DRVETOM

Hrvatski drvni klaster priprema Peto izdanje konferencije Adriatic Wood Days u Dubrovniku početkom prosinca 2. i 3. 12. 2019. Prema informacijama iz Uprave hrvatskog drvnog klastera,tijekom dva dana, središnja sektorska konferencija na Mediteranu ugostit će brojne stručnjake iz sektora, kreatore politika, predstavnike sveučilišta i ostale relevantne sudionike iz svijeta businessa, medija, istraživanja i razvoja koji će raspravljati o temama vezanim za dizajn proizvoda, veću upotrebu drva u gradnji, gospodarenju šumama na otocima, trgovinu drvom i drvnim proizvodima, položaju biomase i bioenergije, važnosti kvalitete certificiranja itd.

U nedjelju, 1. prosinca, za sudionike konferencije biti će organizirana studijska posjeta mediteranskoj šumi u blizini Dubrovnika. S obzirom na to da ovaj tip šuma čini četvrtinu svih šuma u Hrvatskoj, posjeta će biti prilika za učenje o svim njenim specifičnostima

Kao i prethodnih godina, konferencija će obuhvatiti četiri tematski povezane međunarodne konferencije iz područja šumarstva,1. prerade drva,2. bioekonomije, bioenergije i biomase,3. proizvodnje namještaja i 4. kreativne industrije. Vodeći stručnjaci analizirat će trenutnu situaciju u ovim sektorima i predlagati rješenja za mogućnost poboljšanja.

Važan dio konferencijskog programa bit će vezan uz EU projekte i financiranje – tvrtke, institucije za istraživanje i razvoj, udruženja i konzultanti će imati priliku izraziti svoje ideje i dogovoriti suradnju jedni s drugima na projektima. Jedan od partnera konferencije bit će Centar kompetencija Vinkovci koji će predstaviti projekt ROSEWOOD financiran u sklopu programa Obzor 2020.

Bioenergy Europe, neprofitna međunarodna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu koja okuplja nacionalne asocijacije i tvrtke iz cijele Europe, je jedan od glavnih partnera ovogodišnje konferencije u Dubrovniku. Iako su peleti sve popularniji iz godine u godinu kao održivo i „zeleno“ rješenje za proizvodnju topline i energije, i dalje nisu dovoljno zastupljeni u europskim kućanstvima.

Strategije pametne specijalizacije su ključni elementi nove kohezijske politike koja je usmjerena na postizanje rezultata, s naglaskom na rast kroz inovacije. Na taj način regijama se pomaže da na najbolji način iskoriste svoje prednosti te se pozicioniraju u globalnim lancima vrijednosti, ali i da oforme strateška partnerstva s ostalim regijama koje imaju komplementarnu snagu u sličnim prioritetnim područjima kako bi dosegli postavljene ciljeve gospodarskog razvoja.

Hrvatski drvni klaster
Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb
T. +385 1 6329 111 / info@drvniklaster.hr , www.drvniklaster.hr www.drvniklaster.hr

četvrtak, 07.11.2019.

POTREBNO JE POKRENUTI IZRADU POTPUNO NOVOG GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA !?

OD 31 000 PRISTIGLIH PRIMJEDBI NA GENERALNI URBANISTIČKI PLAN
PRIHVAČENO IH TEK 17, ALI NIJEDNA PRIMJEDBA GRAĐANA!


Objavljujem priopćenje medijima od 6.11. 2019. koje je rezultat aktivizma triju nevladinih udruga:

ZELENA AKCIJA | PRAVO NA GRAD | UDRUGA GRAĐANA SIGET
www.zelena-akcija.hr | www.pravonagrad.org


Nevladine udruge civilnog društva Zelena akcija, Pravo na grad i Udruga građana Siget traže od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da uskrati suglasnost za izmjene i dopune zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP).
Grad Zagreb je u procesu donošenja GUP-a počinio niz propusta i pogrešaka zbog kojih stručno i zakonski utemeljena odluka može biti jedino njegovo odbacivanje. U suprotnom, bit će jasno kako se i HNS-ovo Ministarstvo uključilo u dogovor između HDZ-a i Bandića, a zagrebački GUP i interesi građana bit će tu samo kolateralne žrtve. Ovakav GUP nema podršku ni Vijeća gradskih četvrti. Od njih ukupno 17, čak 11 je glasalo protiv GUP-a, a samo četiri su ga prihvatila, pri čemu jedno samo uvjetno.

Zelena akcija je 5.studenog Ministarstvu poslala zahtjev s detaljno argumentiranim razlozima za donošenje odluke o odbacivanju. Ključan razlog zbog kojeg ovaj GUP mora biti odbačen jest činjenica da zbog tzv. Zagrebačkog Manhattna, GUP nije usklađen s prostornim planom višeg reda. Konkretno, na području igrališta NK Lokomotiva, koji je sastavni dio prostora obuhvata ovog projekta, GUP-om se predviđa poslovna i mješovita namjena, dok je u prostornom planu višeg reda to zona rekreacije i sporta. Sličan je slučaj neusklađenosti i s prostorom Velesajma i Hipodroma, uz određene iznimke. Time je izigrano mišljenje Ministarstva kojim je u srpnju ove godine odbijena suglasnost za takav GUP, upravo zbog neusklađenosti s prostornim planom višeg reda.
Nadalje, nakon što je Ministarstvo u srpnju odbilo GUP, Grad je imao zakonski rok od maksimalno 90 dana da ponovno zatraži suglasnost. Grad to nije napravio u ovom roku, što su pismeno potvrdili i Ministarstvo i nadležni gradski ured.

Povrh toga, javna rasprava o GUP-u je nakaradno provedena. Od čak 31.000 pristiglih primjedbi, prihvaćeno je ukupno samo 17 primjedbi koje su uputila gradska tijela ili službe. Nije prihvaćena niti jedna primjedba građana, udruga, inicijativa i strukovnih organizacija. Ovime je pokazano kako je održana javna rasprava bila samo farsa. Postoji još niz postupovnih povreda, poput činjenice da za ovakve izmjene Ministarstvo zaštite okoliša uopće nije napravilo “Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš” te da planska rješenja izmjena GUP-a nisu u skladu s usvojenim ciljevima tih izmjena. Zbog svega, jedina odluka koju Ministarstvo treba donijeti jest uskraćivanje suglasnosti za ovakav GUP i obustava postupka donošenja. Nakon toga, gradske institucije trebaju pokrenuti izradu potpuno novog GUP-a temeljenog na stručnim podlogama, održivom razvoju i potrebama stanovnika grada Zagreba.

Kontakti:
Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138;
Gordana Pasanec, Udruga građana Siget, 091/373 3020;
Iva Marčetić, Pravo na grad, 098/993 6656

ISTARSKI MASLINARI PRIPREMAJU 24. IZLOŽBU MASLINOVA ULJA

TEKUĆE ZELENO ZLATO ISTRE 14. 12. U TARU

utorak, 05.11.2019.

PONOVO POLJOPRIVREDNI SAJAM NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU!

CROAGRO U PRIPREMI!

Gospodarski list d.d. i Zagrebački velesajam d.o.o. u zajedničkoj suradnji obnavljaju tradiciju poljoprivrednog sajmovanja u glavnom gradu Hrvatske i od 05.- 08. prosinca 2019., organiziraju CROAGRO – međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije na prostoru Zagrebačkog velesajma.

ODNOSI TURSKA - EUROPSKA UNIJA

FARUK KAYMAKCI:

“ EU MORA ČINITI VIŠE I BRŽE”

Republika Turska nije članica Europske unije, ali ima važnu ulogu neposredno vezanu uz EU, jer je prihvatila veliki broj migranata i izbjeglica koje su posljednjih godina krenule prema Europi. Turska je nedavno pokrenula ratnu ofenzivu na sjeveroistoku Sirije kako bi uspostavila zonu u kojoj se može živjeti. Mnoge zemlje EU ofenzivu su osudile možda i zbog nedovoljnog razumijevanja situacije na terenu.
U drugoj polovici listopada u Zagrebu bio je turski politički dužnosnik zamjenik ministra vanjskih poslova i Načelnik uprave za Europske poslove Republike Turske Faruk Kajmakci, te je o odnosima Turske i EU s njim razgovarala novinarka Hrvatskog radija Jelena Mikolčić. Razgovor je emitiran 24. listopada u vanjsko političkoj emisiji “ Viza” na Prvom program radio Zagreba.

PRENOSIM TAJ RAZGOVOR:

“ Pitanje: Zastupnici europskog parlamenta oštro su na plenarnoj sjednici osudili Tursku ofenzivu na sjeveroistoku Sirije. Osim zabrane uvoza oružja traže uvođenje strožih sankcija. Gospodine Kajmacki kako komentirate osude i kritike iz EU, te namjerava li Ankara odgovoriti na prijetnje sankcijama?

ODGOVOR: Europa danas kritizura tursku ofanzivu u sjevernoj Siriji, ali ne razumije da Turska brani vlastite granice. A te granice su i granice Europe, te granice su i granice NATO-a. Umjesto da nas kritizira Europska nam unija treba biti zahvalna. Tijekom rata u Siriji pojavio se teroristički koridor, glavni elementi terorističke organizacije dek a kan napustili su tursku 2014. i 2015., pokušali smo pronaći riješenje za pitanje kurda, ali nažalost dogodio se vakum u sjevernoj Siriji. Oni su to iskoristili. Naši su američki prijatelji naivno mislili da će se sve kurdske irganizacije boriti protiv ISILa i naoružali sui h. Željeli su iskoristiti jednu terorističku organizaciju protiv druge, misleći da će to riješiti problem. To je otišlo predaleko. Naoružani kurdski teroristi željeli su stvoriti koridor I promijenili su demografiju sjeverne Sirije. Mi danas u Turskoj imamo oko 300.000 izbjeglih Kurda iz sjeverne Sirije koji se ne mogu vratiti u područja pod kontrolom turskih terorističkih organizacija. No zahvaljujući našoj ofenzivi, oni će se moći vratiti. U naše prethodne dvije ofenzive oslobodili smo područje na koje seveć vratilo nekoliko stotuna tisuća Sirijaca i zato vjerujemo ne samo da ćemo obraniti Turske, europske i NATO-ve granice, nego da ćemo uspostaviti sigurnu zonu. Ova će ofanziva ubrzati pronalazak političkog riješenja u Siriji .

Pitanje: No unatoč turskim argumentima i dalje stižu osude iz europskih zemalja, a bilo je u međuvremenu i prijetnji iz Ankare da će oštro odgovoriti na eventualne sankcije, spominalo se čak i otvaranje vrata za gotovo četiri milijuna izbjeglica koji bi krenuli prema Europi. Smještaj tih izbjeglica dio je sporazuma EU i Turske. Planira li Turska izaći iz tog sporazuma i da li je Ankara zadovoljna europskim ispunjavanjem obveza iz sporazuma?

Odgovor: Kao prvo želim istaknuti da sporazum između Europske unije i Turske od 18. ožujka 2016. nije samo o migrantima. Njegove su točke i liberalizacija viza, dogovor o readmisiji Izbjeglica, borba protiv terorizma, oživljavanje pristupnih pregovora, ubrzavanje dogovora o carinskoj uniji između Turske i EU, a tu je dogovor i o jačanju dijaloga . To je sporazum o cijelom paketu. Znam da ga neke zemlje žele prikazati kao razmjenu i ogranićiti ga na migrante. No ako govorimo o migrantima, Turska je napravila i više nego što je obečala. Do danas imamo tri milijuna I 700.000 izbjeglica iz Sirije I oko pola milijuna izbjeglica iz drugih zemalja poput Avganistana, Pakistana, Iran a te Afrike. Turska se drži svojih obečanja. Kao prvo prihvačamo natrag svakog migrant koji je ilegalno iz Turske došao na Grčke otoke . Zauzvrat EU mora prihvatti po jednog migranta iz Turske za svakog vraćenog u Tursku. Taj dio dogovora jedan na jedan funkcionira I EU je održala obećanje. Dosad smo primili nazad 1. 900 ljudi iz Grčke. Drugi dio dogovora odnosi se na financijsku pomoć. Moram naglasiti da taj novac ne ide Turskoj, nego sirijcima u Turskoj jer često se krivo misli da taj novac uzima Turska. Ne, to ide nevladinim organizacijama koje pomažu izbjeglicama. Ti su ljudi kod nas od 2011. Više od četiri milijuna ljudi i to nas je do sada koštalo više od 40 milijardi dolara.Europska unija mora naći neki izvanredni mehaanizam za brži protok novca, a i više novca. Jer 500 milijuna europljana daje šest milijardi eura, a 80 milijuna Turaka dalo je dosad 40 milijardi dolara. Ogromna je razlika. Mislim da EU mora činiti više i činiti to brže. Treće. Europa je obećala prihvatiti migrante koji žele doći legalno, no taj su legalni humanitarni put neke zemlje članice blokirale i nikad nije zaživio. Uglavnom EU ne ispunjava svoje obveze. Treba činiti više. EU želi oprati ruke trošenjem tih šest milijardi. A što će se dogoditi ako se tih 3 milijuna 700 tisuće izbjeglica ne želi vratiti, a dođu novi iz Sirije. To je problem.

Pitanje : Smatrate da Unija čini malo i presporo. Je li mogla učiniti više kada je riječ o samoj krizi u Siriji?

Odgovor: Dopustite mi da vam kažem jedu vrlo važnu činjenicu: Da je Turska bila članica EU 2010. i 2011. godine rat u Siriji mogao se spriječiti. EU nije u stanju reagirati. A isto vrijedi i na invaziju na Irak. Da je EU tada zauzela čvrsto stajalište zajedno s Turskom protiv planova invazije, mogli smo spriječiti sukob u Iraku.
Europska unija ne može samo sjediti i govoriti,” ja sam dovoljno bogata, imam dovoljno demokracije, meni je dobro i baš me briga što se događa na periferiji Europe “. Jer ako Eu nije sposobna donijeti stabilnost u svoje susjedstvo, biti će prisiljena uvoziti nestabilnost. Uvoziti će ilagalne migracije, terorizam, odnosno, ako ako Europa ne ode u ta područja, ti će problem doći u Europu uz pomoć migracija,terorizma, radikalizacije, krijumčarenja droge itd.Nema tu luksuza, svijet se brzo mijenja, a EU mora postati globalni igrač .

Pitanje: U Zagrebu ste na predavanju u Europskom domu govorili upravo o izazovima EU, na koji način se oni mogu riješiti i je li ključ upravo u širenju Unije odnosu u jačanju njene suradnje s Turskom?

Odgovor: U Europi danas svjedočimo slabljenju trans-atlanskih odnosa, što znaći da Europa mora pronaći vlastiti put kada je riječ o obrani i sigurnosti. Moćni svjetski čelnici napuštaju politiku multilateralizma, a to stvara problem EU čiji se sustav temelji na pravilima. Unija je suočena s Brexitom, izazovima proširenja, ENERGETSKOM NESIGURNOSTI, terorizmom I radikalizacijom te migranskom krizom. Zbog svega toga smatram da bi Turska Europskoj uniji mogla biti korisna I u suočavanj s tim izazovima I u jačanju uloge EU u svijetu. Zato vjerujemo da je Turski ulaza u Uniju važan kao što je bio i nekad.

Pitanje: Ali što je sada s Turskim ulaskom u EU, kada pregovori koji su počeli istodobno s Hrvatskima sada su u zastoju i sve je više sumnji u to da je članstvo u EU i dalje Turski cilj?

Odgovor: Kada je riječ o pregovorima otvorili smo 16 poglavlja, a zatvorili smo jedno. Naš je pristupni proces nažalost previše ispolitiziran i postao je žrtvom nacionalizacije europske politike. Neke članice koriste svoje pravo veta protiv Turske, zato od samoga početka nismo mogli otvoriti više poglavlja. Naprimjer zbog tvrdog stajališta ciparskih Grka 18 nam je poglavlja odmah blokirano, a blokirali sun as I francuzi. Unatoč tome Turska je idalje predana procesu. Vjerujemo u članstvo u Europskoj uniji, bez obzira kada do njega došlo i smatramo da je proces Turskog ulaska u uniju dobar za obje strane. Turska pro odi reforme, a EU ima bolje odnose sa zemljom kandidatkinjom. No sadašnja situacija nije održiva. Unija, ne cijela, nego neke članice pokušavaju izgurati Tursku što dalje od Europske unije. To uzrokuje napetosti i sukobe i zato imamo tri opcije: sukob što nije dobro ni za jednu stranu, suradnju koja je bolja ali ne zadovoljava naše ciljeve i potpuno članstvo – što je win win situacija.U međuvremenu Hrvatska se pridružila EU i čini se da je sada vrlo zadovoljna članstvom. No Hrvatska nam je obečala da će nam poslati lift nazad, a mi čekao da nam pošalje taj lift što znaći da bi Hrvatska trebala čvrsto podupirati Turski pristupni proces – rekao je zamjenik turskih poslova i Načelnik uprave za europske poslove Republike Turske Faruk Kaymakci.”

nedjelja, 03.11.2019.

2. STUDENI - MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NEKAŽNJAVANJA ZLOČINA NAD NOVINARIMA

SLOBODA IZRAŽAVANJA U SAMOJ JE SRŽI DEMOKRACIJE

OTOK ŠOLTA JE JOŠ BEZ IJEDNOG HOTELA

U PLANU JE HOTEL S PET ZVJEZDICA

Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Vlada je 31. listopada proglasila strateškim investicijskim projektom prvu fazu projekta turističkog naselja "Uvala Livka, Otok Šolta" na otoku Šolti, a troškovi projekta su gotovo 509 milijuna kuna.
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji u južnoj Hrvatskoj, nedaleko od Splita, zapadno od otoka Brača, koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na njemu živi oko tisuću i pol stanovnika.

U uvali Livka na otoku Šolti predviđa je izgradnja elitnog turističkog naselja, sa hotelom s pet zvjezdica, kapaciteta oko sto soba, te sa spa i wellness centrom, restoranom, caffe barom i klubom na plaži za goste hotela. U sklopu projekta planirana je i gradnja 29 vila i 23 bungalova, koji će biti brendirani te se u prvoj fazi izgradnje planira otvaranje novih 250 radnih mjesta. Tvrtka Azurna uvala osnovana je još 2005., od kada se i priprema taj projekt, pri čemu njen direktor Milenko Bijedić najvećim izazovom ocjenjuje infrastrukturu u području uvale Livka. Tamo je samo prirodni ambijent i treba realizirati pristupne i interne ceste, predvidjeti opskrbu vodom i električnom energijom sa trafo stanicama te sistem otpadnih voda sa svim neophodnim pročistačima, da bi se moglo početi s gradnjom. Investitor u taj projekt biti će britansku investicijska kuća Dolphin Capital Investors, a predviđanje je, bude li sve išlo po planu, objekti prema projektu trebali bi biti završeni 2023. godine.
Na otoku Šolti koji je površine 52 kilometra kvadratna za sada nema nijednog hotela, osim privatnog turističkog smještaja.Sve je samo iskonska priroda, šuma, prorodne plaže i more, bez ikakvog djelovanja čovjeka.

LIKA SE BRENDIRA KAO DESTINACIJA

POSJETITELJI SU GLAVNI OCJENJIVAĆI

Lika je prva u Hrvatskoj koja se brendira kao destinacija održivog kontintentalnog turizma, u sklopu čega je provedeno prvo mjerenje kvalitete ponude i usluga uz recenzije gostiju. Ukupna ocjena za destinaciju je 91 od mogućih 100 i to na osnovu više od 37 tisuća recenzija.
Po etimologiji, Lika je dobila ime po lîku. Lîk je u hrvatskoj štokavskoj ikavici riječ za - lijek.Po drugom tumačenju, naziv dolazi od grčke riječi likos, što znači vuk.Regionalno se mogu izdvojiti četiri osnovna područja Like : zapadni dio u što ulazi Brinje, Gospić, Otočac, Vrhovine i Perušić, istočni dio gdje su Donji Lapac, Udbina, Lovinac i Korenica, sjeverni dio; Josipdol, Plaški i Saborsko te i južni gdje je Gračac i Srb.

Prvo mjerenje kvalitete ponude u destinaciji Lika pod nazivom "IQM Destination LIKA" počelo je u siječnju 2019. godine u suradnji tvrtke Feel IQM u vlasništvu Đurđice Šimič, prema čijim se standardima integriranog upravljanja kvalitetom mjeri destinacija te naručitelja projekta - NP Plitvička jezera i Klastera Lika destination.
U projekt se uključilo više od 130 partnera iz Like - od hotela, kampova i hostela do ugostiteljskih objekata, turističkih agencija, OPG-ova, izletišta, sirana, memorijalnih centara, muzeja, suvenirnica te iznajmljivača s kojima je na tome radila Anamarija Cicarelli iz tvrtke Interligo.
Mjerenju su prethodile radionice u četiri destinacije specifične za ličko područje: Rakovici, Gospiću, Otočcu i Karlobagu, na kojima su stanovnici i nositelji ponude prihvatili standarde IQM Destination LIKA, dok se u suradnji sa globalnom platformom ReviewPro mjerila i online reputacija Like kao destinacije na temelju recenzija gostiju.
"Dobiveni početni rezultati vrlo su ohrabrujući za novo planiranje i uključenje novih partnera. Osim globalne ocjene gostiju (GRS) za destinaciju Lika ocjena je 91, relativno visoke ocjene su i za odnos cijene i kvalitete 75, a za same usluge 83, dok se najviše recenzija odnosilo na NP Plitvička jezera kojima su gosti dali i najvišu ocjenu u destinaciji, 98,5", rekla je Đurđica Šimičić.
Posjetitelji su glavni ocjenjivači, što pridonosi razvoju brenda.Izvor: Ministarstvo turizma

subota, 02.11.2019.

OD 1. SIJEČNJA 2020. MINIMALNA PLAĆA 3 250 KUNA NETO

KADA UZ MINIMALNU PLAĆU I
OBVEZA PLAĆANJA PRIJEVOZA ZAPOSLENIKU?


Na 187. sjednici Vlade RH koja je održana 31.10. 2019. premijer RH Plenković uz ostale aktualnosti istakao je da će od 1. siječnja 2020. minimalna plaća iznositi 3250 kuna neto, odnosno u bruto iznosu 4.062,51 kuna. Podsjetio je da je na početku mandata ove Vlade, dakle 2016. minimalna plaća iznosila neto 2496 kuna, a 2019. iznosi 3000 kuna.
Od 2016. godine do 2020.minimalna plaća viša je za 754 kune.


KADA UZ MINIMALNU PLAĆU I OBVEZA PLAĆANJA PRIJEVOZA ZAPOSLENIKU?

U medijima se iznosi informacija da u RH minimalnu plaću prima oko 50.000 zaposlenih. No kada bi se argumentirano pobrojale djelatnosti i poslovi za koje zaposleni primaju minimalnu plaću, taj broj bi bio znatno veći. Jer u Hrvatskoj je još uvijek manji broj poslodavaca koji žele priznati i realno vrednovati rad zaposlenog djelatnika. Apsurd je da dio poslodavaca djelatnike trebaju, ali istovremeno djelatniku teško isplaćuju čak i ovu obveznu
minimalnu plaću.
Ni na ovoj povišici minimalne plaće za 2020. Vlada nije dodala klauzulu da poslodavac djelatniku dodatno ima obvezu platiti i troškove karte za prijevoz do posla i s posla do kuće, ako je zaposlio djelatnika koji ne stanuje u kvartu u kome je tvrtka u kojoj djelatnik radi. Plaćanje prijevoza zaposlenika svedeno je, prema Vladi RH, na dobru volju poslodavca. Mjesečna karta za prijevoz autobusom ili vlakom u Zagreb iz udaljenijih mjesta od Zagreba, čak i iz susjednih županija ( poznajem takve osobe op.a.) stoji više od pet stotina kuna) . Plaćanje prijevoza će i od ove povišice minimalne plaće, ostati obveza plaćanja onome tko želi imati posao i raditi. Kada će uz minimalnu plaću poslodavac imati zakonsku obvezu plaćanja prijevoza zaposleniku?
Prema ovome je još uvijek Vlada na strani poslodavca i latentno podržava poslodavčev profit. Legitimno je da poslodavac ostvaruje profit, ali je poslovno moralno da djelatniku koji mu obavlja posao plaća mjesečne troškove prijevoza pri dolasku na posao.
Margareta Zouhar Zec

petak, 01.11.2019.

PRIORITETI HRVATSKOG PREDSJEDANJA EUROPSKOM UNIJOM

„PROMICANJE KONCENZUSA I TRAŽENJE KOMPROMISA – NAJVAŽNIJI JE ZADATAK“

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je 30.10. 2019.u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu prioritete predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine kada će Hrvatska biti zemlja predsjedateljica, te je prvi put predstavio službeni slogan hrvatskog predsjedanja koji glasi SNAŽNA EUROPA U SVIJETU PUNOM IZAZOVA. Predstavljen je tom prilikom i vizualni identitet hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske, čiji je autor tim na čelu s Ivom Primorac, studenticom Diplomskog studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz ministre u Vladi RH, veleposlanike nekoliko država, državne službenike i goste, predstavljanju prioriteta koji će biti okosnica rada Vijeća EU od 1.1. 2020 do kraja mjeseca lipnja, dakle šest mjeseci, a kada predsjedanje EU preuzima Njemačka, prisutna je bila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Svoj program rada za portfelj Demokracija i demografija predstavila je i hrvatska zastupnica u eruropskom parlamentu Dubravka Šuica.

Događaj predstavljanja političko ekonomskih prioriteta , u auli Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, koje će biti relevatni za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja 2020 do 30. lipnja. 2020. godine. Fotka m.zouhar zec

Premijer je rekao da će tijekom Hrvatskog predsjedanja zagovarati Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i poštovanju uzajamnih interesa. Najbolji put u nadilaženju svih izazova u okruženju i unutar Unije promicanje je konsenzusa i traženje kompromisa, a ne stvaranje dodatnih podjela. „To će biti naš najvažniji zadatak tijekom predsjedanja“ – rekao je
Zbog svog specifičnog iskustva, Hrvatska Europskoj uniji donosi jedinstveno iskustvo. Iz zemlje koja je pretrpjela rat i agresiju, uspješno smo preobrazili institucije i ekonomiju, do mjere da već u sedmoj godini članstva budemo na čelu Vijeća Europske unije. Naša je želja da to bude na ponos svih hrvatskih građana, koji su se izborili i do sada gradili slobodnu i samostalnu Hrvatsku, osobito hrvatskih branitelja.
Iduće godine imamo prigodu Europi i svijetu pokazati Hrvatsku u najboljem svjetlu. I to ne samo kroz našu bogatu kulturnu baštinu, umjetnost i turizam, već kroz naše vrijedne ljude i konstruktivne prijedloge politika koje smatramo važnima za Europsku uniju i njezine građane" - rekao je premijer Plenković te nastavio:
"Prilika je danas da se prisjetimo riječi prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je 30. svibnja 1990. na prvoj sjednici demokratski izabranog Hrvatskog sabora istaknuo kao jednu od ključnih zadaća pred Hrvatskom da "valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg uključenja Hrvatske u Europsku zajednicu."Trideset godina poslije, Hrvatska je ne samo članica Europske unije, već se priprema za predsjedanje.

„ Odabrani prioriteti po odluci Vlade RH su usklađeni sa ključnim dokumentima Unije usvojenima nakon izbora za Europski parlament: Strateškim programom Unije za razdoblje 2019.–2024. koji je Europsko vijeće usvojilo u lipnju, političkim smjernicama izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koje su predstavljene u srpnju, a koje smo raspravili i prilikom njezinoga posjeta Hrvatskoj ovoga ljeta. Vodit ćemo se i zajedničkim prioritetima iz programa Tri Predsjedništva Vijeća Europske unije (Trio). Kao što znate, Hrvatska je dio Trija, u kojem su Rumunjska, Finska i Hrvatska.“

Četiri krovna područja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koji odražavaju viziju europskih prioriteta u narednom razdoblju su :
1. Europa koja se razvija
2. Europa koja povezuje
3. Europa koja štiti i
4. Europa koja je utjecajna.
Svaki od ključnih područja ima i nekoliko manjih podnaslova, koji glavnu temu čine sadržajnijom. Oni su slijedeći:

1. EUROPA KOJA SE RAZVIJA
Uravnotežen regionalni razvoj

a.Smanjivanje razlika među državama članicama, te poticanje ekonomske i socijalne kohezije i konvergencije
b.Jačanje ekonomske i monetarne unije •
c.Korištenje potencijala makro-regionalne suradnje
d. Postizanje jednake kvalitete proizvoda na tržištima svih država članica

Zadovoljnije i vitalnije društvo •

a. Provedba Europskog stupa socijalnih prava, uključujući osiguravanje ravnoteže poslovnog i privatnog života
b. Utvrđivanje mjera radi zaustavljanja negativnih demografskih trendova
c. Promicanje ravnopravnosti spolova, uz osnaživanje položaja žena u društvu i na tržištu rada d.Stvaranje boljih mogućnosti za mlade, osobito u ruralnim sredinama
e. Promicanje cjeloživotne brige za zdravlje

Jačanje konkurentnosti i vještina
a. Daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta i snaženje digitalizacije poslovanja
b. Jačanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeća
c. Modernizacija poljoprivrede i ruralnih područja
d. Uravnotežena mobilnost znanstvenika i istraživača, promicanje kvalitetnog i cjeloživotnog obrazovanja te razvijanje vještina za poslove budućnosti

Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena
a. Rasprava o zelenoj Europi, uključivo u kontekstu održivog gospodarskog rasta i razvoja
b. Učinkovita i ambiciozna provedba Pariškog sporazuma, uz financijski pravednu tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo
c. Očuvanje bioraznolikosti, zaštita morskog okoliša i obalnih područja od onečišćenja, djelotvorno gospodarenje vodama i otpadom
d. Promicanje održivih oblika turizma i održivosti priobalnih i otočnih zajednica (malo ribarstvo, infrastruktura)

2.EUROPA KOJA POVEZUJE

Jedinstven europski prometni prostor
a. Osiguranje odgovarajućeg financiranja daljnje izgradnje infrastrukturnih mreža
b. Unaprjeđenje transeuropskih prometnih mreža i poticaj daljnjem proširenju na područja susjednih regija
c. Digitalizacija i inovacije u svim granama prometnog sektora

Visokokvalitetna i sigurna podatkovna infrastruktura
a.Uspostava funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta i smanjenje digitalnog jaza
b. Stvaranje uvjeta za puno funkcioniranje i sigurnost mreža 5G
c. Pokretanje rasprave o pravnim i etičkim implikacijama umjetne inteligencije i definiranju standarda za nove tehnologije

Integrirano energetsko tržište
a. Daljnja uspostava i provedba Energetske unije
b. Jačanje energetske sigurnosti (infrastruktura i diversifikacija, uključujući obnovljive i niskougljične izvore energije)
c. Promoviranje uloge i potencijala europskih otoka u tranziciji na čistu energiju

Jača povezanost građana Unije
a. Daljnje jačanje mobilnosti učenika, studenata, istraživača, nastavnika i drugog osoblja
b. Povećanje mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora
c. Promicanje europske kulturne baštine
d. Intenziviranje dijaloga s mladima
e. korištenje sporta u povezivanju ljudi svih generacija, jačanju neformalnih vještina, posebice mladih, te promicanju zdravog načina života

3. EUROPA KOJA ŠTITI

Jačanje unutarnje sigurnosti
a. Rad na strateškim smjernicama Unije za područje slobode, sigurnosti i pravde
b. Suradnja država članica u borbi protiv organiziranoga kriminaliteta, pranja novca i financiranja terorizma
c. Zaštita financijskih interesa Unije i država članica i suzbijanje prijevara
d. Sprječavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam
e. Jačanje interoperabilnosti informacijskih sustava na području pravosuđa i unutarnjih poslova
f. Jačanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u prevenciji i odgovoru na katastrofe

Zaštita sloboda i demokracije
a. Povratak cjelovitom i učinkovitom funkcioniranju Schengenskog prostora
b. Zaštita osobnih podataka i privatnosti
c. Sveobuhvatan pristup vladavini prava te jačanju demokratskih načela i temeljnih vrijednosti Unije

Sveobuhvatna i održiva migracijska politika
a. Jačanje nadzora vanjskih granica Unije i interoperabilnosti relevantnih informacijskih sustava
b. Usklađen i sveobuhvatan pristup vanjskim i unutarnjim aspektima migracija, uključujući zakonite migracije
c. Reforma Zajedničkog europskog sustava azila
d. Produbljivanje suradnje s trećim zemljama, uključujući jugoistočnu Europu

Jačanje otpornosti na hibridne prijetnje a. Borba protiv svih oblika hibridnih prijetnji i zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti
b. Zaštita javnih prostora i kritične infrastrukture
c. Suzbijanje širenja lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama
d. Jačanje stručnih i tehnoloških kapaciteta na području kibernetičke sigurnosti

4 .EUROPA KOJA JE UTJECAJNA

Vodeći međunarodni čimbenik
a. Promicanje multilateralizma i međunarodnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu i pravilima
b. Promicanje temeljnih vrijednosti u vanjskom djelovanju Unije
c. Predvodnička uloga u borbi protiv klimatskih promjena
d. Očuvanje i jačanje multilateralnog trgovinskog sustava

Globalni partner
a.Promicanje međunarodne razvojne politike u službi održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva b. Strateška potpora, poticanje reformi i jačanje otpornosti u istočnom i južnom susjedstvu
c. Snaženje transatlantskih odnosa
d. Produbljivanje odnosa s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom te strateškim partnerima Unije

Jamac boljitka i stabilnosti jugoistočne Europe
a. Poticanje kontinuiranih reformskih procesa u jugoistočnoj Europi i regionalne suradnje
b. Nastavak vjerodostojne i djelotvorne politike proširenja, zasnovane na potvrđenoj europskoj perspektivi kandidata i potencijalnih kandidata iz jugoistočne Europe uz potpuno ispunjavanje utvrđenih kriterija
c. Sastanak na vrhu „EU – Zapadni Balkan“ u Zagrebu

Sposobnost odgovora na krize
a. Očuvanje mira i sigurnosti kroz rano djelovanje u sprječavanju sukoba
b. Razvijanje operativnih sposobnosti i instrumenata za brz odgovor na krize
c. Jačanje sigurnosne i obrambene politike Europske unije
d. Nastavak bliske i sadržajne suradnje Unije i NATO-a

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.