AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 01.11.2019.
PRIORITETI HRVATSKOG PREDSJEDANJA EUROPSKOM UNIJOM
„PROMICANJE KONCENZUSA I TRAŽENJE KOMPROMISA – NAJVAŽNIJI JE ZADATAK“
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je 30.10. 2019.u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu prioritete predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine kada će Hrvatska biti zemlja predsjedateljica, te je prvi put predstavio službeni slogan hrvatskog predsjedanja koji glasi SNAŽNA EUROPA U SVIJETU PUNOM IZAZOVA. Predstavljen je tom prilikom i vizualni identitet hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske, čiji je autor tim na čelu s Ivom Primorac, studenticom Diplomskog studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz ministre u Vladi RH, veleposlanike nekoliko država, državne službenike i goste, predstavljanju prioriteta koji će biti okosnica rada Vijeća EU od 1.1. 2020 do kraja mjeseca lipnja, dakle šest mjeseci, a kada predsjedanje EU preuzima Njemačka, prisutna je bila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Svoj program rada za portfelj Demokracija i demografija predstavila je i hrvatska zastupnica u eruropskom parlamentu Dubravka Šuica.
Događaj predstavljanja političko ekonomskih prioriteta , u auli Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, koje će biti relevatni za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja 2020 do 30. lipnja. 2020. godine. Fotka m.zouhar zec
Premijer je rekao da će tijekom Hrvatskog predsjedanja zagovarati Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i poštovanju uzajamnih interesa. Najbolji put u nadilaženju svih izazova u okruženju i unutar Unije promicanje je konsenzusa i traženje kompromisa, a ne stvaranje dodatnih podjela. „To će biti naš najvažniji zadatak tijekom predsjedanja“ – rekao je
Zbog svog specifičnog iskustva, Hrvatska Europskoj uniji donosi jedinstveno iskustvo. Iz zemlje koja je pretrpjela rat i agresiju, uspješno smo preobrazili institucije i ekonomiju, do mjere da već u sedmoj godini članstva budemo na čelu Vijeća Europske unije. Naša je želja da to bude na ponos svih hrvatskih građana, koji su se izborili i do sada gradili slobodnu i samostalnu Hrvatsku, osobito hrvatskih branitelja.
Iduće godine imamo prigodu Europi i svijetu pokazati Hrvatsku u najboljem svjetlu. I to ne samo kroz našu bogatu kulturnu baštinu, umjetnost i turizam, već kroz naše vrijedne ljude i konstruktivne prijedloge politika koje smatramo važnima za Europsku uniju i njezine građane" - rekao je premijer Plenković te nastavio:
"Prilika je danas da se prisjetimo riječi prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je 30. svibnja 1990. na prvoj sjednici demokratski izabranog Hrvatskog sabora istaknuo kao jednu od ključnih zadaća pred Hrvatskom da "valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg uključenja Hrvatske u Europsku zajednicu."Trideset godina poslije, Hrvatska je ne samo članica Europske unije, već se priprema za predsjedanje.
„ Odabrani prioriteti po odluci Vlade RH su usklađeni sa ključnim dokumentima Unije usvojenima nakon izbora za Europski parlament: Strateškim programom Unije za razdoblje 2019.–2024. koji je Europsko vijeće usvojilo u lipnju, političkim smjernicama izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koje su predstavljene u srpnju, a koje smo raspravili i prilikom njezinoga posjeta Hrvatskoj ovoga ljeta. Vodit ćemo se i zajedničkim prioritetima iz programa Tri Predsjedništva Vijeća Europske unije (Trio). Kao što znate, Hrvatska je dio Trija, u kojem su Rumunjska, Finska i Hrvatska.“
Četiri krovna područja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koji odražavaju viziju europskih prioriteta u narednom razdoblju su :
1. Europa koja se razvija
2. Europa koja povezuje
3. Europa koja štiti i
4. Europa koja je utjecajna.
Svaki od ključnih područja ima i nekoliko manjih podnaslova, koji glavnu temu čine sadržajnijom. Oni su slijedeći:
1. EUROPA KOJA SE RAZVIJA
Uravnotežen regionalni razvoj
a.Smanjivanje razlika među državama članicama, te poticanje ekonomske i socijalne kohezije i konvergencije
b.Jačanje ekonomske i monetarne unije •
c.Korištenje potencijala makro-regionalne suradnje
d. Postizanje jednake kvalitete proizvoda na tržištima svih država članica
Zadovoljnije i vitalnije društvo •
a. Provedba Europskog stupa socijalnih prava, uključujući osiguravanje ravnoteže poslovnog i privatnog života
b. Utvrđivanje mjera radi zaustavljanja negativnih demografskih trendova
c. Promicanje ravnopravnosti spolova, uz osnaživanje položaja žena u društvu i na tržištu rada d.Stvaranje boljih mogućnosti za mlade, osobito u ruralnim sredinama
e. Promicanje cjeloživotne brige za zdravlje
Jačanje konkurentnosti i vještina
a. Daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta i snaženje digitalizacije poslovanja
b. Jačanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeća
c. Modernizacija poljoprivrede i ruralnih područja
d. Uravnotežena mobilnost znanstvenika i istraživača, promicanje kvalitetnog i cjeloživotnog obrazovanja te razvijanje vještina za poslove budućnosti
Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena
a. Rasprava o zelenoj Europi, uključivo u kontekstu održivog gospodarskog rasta i razvoja
b. Učinkovita i ambiciozna provedba Pariškog sporazuma, uz financijski pravednu tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo
c. Očuvanje bioraznolikosti, zaštita morskog okoliša i obalnih područja od onečišćenja, djelotvorno gospodarenje vodama i otpadom
d. Promicanje održivih oblika turizma i održivosti priobalnih i otočnih zajednica (malo ribarstvo, infrastruktura)
2.EUROPA KOJA POVEZUJE
Jedinstven europski prometni prostor
a. Osiguranje odgovarajućeg financiranja daljnje izgradnje infrastrukturnih mreža
b. Unaprjeđenje transeuropskih prometnih mreža i poticaj daljnjem proširenju na područja susjednih regija
c. Digitalizacija i inovacije u svim granama prometnog sektora
Visokokvalitetna i sigurna podatkovna infrastruktura
a.Uspostava funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta i smanjenje digitalnog jaza
b. Stvaranje uvjeta za puno funkcioniranje i sigurnost mreža 5G
c. Pokretanje rasprave o pravnim i etičkim implikacijama umjetne inteligencije i definiranju standarda za nove tehnologije
Integrirano energetsko tržište
a. Daljnja uspostava i provedba Energetske unije
b. Jačanje energetske sigurnosti (infrastruktura i diversifikacija, uključujući obnovljive i niskougljične izvore energije)
c. Promoviranje uloge i potencijala europskih otoka u tranziciji na čistu energiju
Jača povezanost građana Unije
a. Daljnje jačanje mobilnosti učenika, studenata, istraživača, nastavnika i drugog osoblja
b. Povećanje mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora
c. Promicanje europske kulturne baštine
d. Intenziviranje dijaloga s mladima
e. korištenje sporta u povezivanju ljudi svih generacija, jačanju neformalnih vještina, posebice mladih, te promicanju zdravog načina života
3. EUROPA KOJA ŠTITI
Jačanje unutarnje sigurnosti
a. Rad na strateškim smjernicama Unije za područje slobode, sigurnosti i pravde
b. Suradnja država članica u borbi protiv organiziranoga kriminaliteta, pranja novca i financiranja terorizma
c. Zaštita financijskih interesa Unije i država članica i suzbijanje prijevara
d. Sprječavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam
e. Jačanje interoperabilnosti informacijskih sustava na području pravosuđa i unutarnjih poslova
f. Jačanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u prevenciji i odgovoru na katastrofe
Zaštita sloboda i demokracije
a. Povratak cjelovitom i učinkovitom funkcioniranju Schengenskog prostora
b. Zaštita osobnih podataka i privatnosti
c. Sveobuhvatan pristup vladavini prava te jačanju demokratskih načela i temeljnih vrijednosti Unije
Sveobuhvatna i održiva migracijska politika
a. Jačanje nadzora vanjskih granica Unije i interoperabilnosti relevantnih informacijskih sustava
b. Usklađen i sveobuhvatan pristup vanjskim i unutarnjim aspektima migracija, uključujući zakonite migracije
c. Reforma Zajedničkog europskog sustava azila
d. Produbljivanje suradnje s trećim zemljama, uključujući jugoistočnu Europu
Jačanje otpornosti na hibridne prijetnje a. Borba protiv svih oblika hibridnih prijetnji i zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti
b. Zaštita javnih prostora i kritične infrastrukture
c. Suzbijanje širenja lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama
d. Jačanje stručnih i tehnoloških kapaciteta na području kibernetičke sigurnosti
4 .EUROPA KOJA JE UTJECAJNA
Vodeći međunarodni čimbenik
a. Promicanje multilateralizma i međunarodnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu i pravilima
b. Promicanje temeljnih vrijednosti u vanjskom djelovanju Unije
c. Predvodnička uloga u borbi protiv klimatskih promjena
d. Očuvanje i jačanje multilateralnog trgovinskog sustava
Globalni partner
a.Promicanje međunarodne razvojne politike u službi održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva b. Strateška potpora, poticanje reformi i jačanje otpornosti u istočnom i južnom susjedstvu
c. Snaženje transatlantskih odnosa
d. Produbljivanje odnosa s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom te strateškim partnerima Unije
Jamac boljitka i stabilnosti jugoistočne Europe
a. Poticanje kontinuiranih reformskih procesa u jugoistočnoj Europi i regionalne suradnje
b. Nastavak vjerodostojne i djelotvorne politike proširenja, zasnovane na potvrđenoj europskoj perspektivi kandidata i potencijalnih kandidata iz jugoistočne Europe uz potpuno ispunjavanje utvrđenih kriterija
c. Sastanak na vrhu „EU – Zapadni Balkan“ u Zagrebu
Sposobnost odgovora na krize
a. Očuvanje mira i sigurnosti kroz rano djelovanje u sprječavanju sukoba
b. Razvijanje operativnih sposobnosti i instrumenata za brz odgovor na krize
c. Jačanje sigurnosne i obrambene politike Europske unije
d. Nastavak bliske i sadržajne suradnje Unije i NATO-a
| < | studeni, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter