PRIORITETI HRVATSKOG PREDSJEDANJA EUROPSKOM UNIJOM
„PROMICANJE KONCENZUSA I TRAŽENJE KOMPROMISA – NAJVAŽNIJI JE ZADATAK“
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je 30.10. 2019.u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu prioritete predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine kada će Hrvatska biti zemlja predsjedateljica, te je prvi put predstavio službeni slogan hrvatskog predsjedanja koji glasi SNAŽNA EUROPA U SVIJETU PUNOM IZAZOVA. Predstavljen je tom prilikom i vizualni identitet hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske, čiji je autor tim na čelu s Ivom Primorac, studenticom Diplomskog studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz ministre u Vladi RH, veleposlanike nekoliko država, državne službenike i goste, predstavljanju prioriteta koji će biti okosnica rada Vijeća EU od 1.1. 2020 do kraja mjeseca lipnja, dakle šest mjeseci, a kada predsjedanje EU preuzima Njemačka, prisutna je bila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Svoj program rada za portfelj Demokracija i demografija predstavila je i hrvatska zastupnica u eruropskom parlamentu Dubravka Šuica.
Događaj predstavljanja političko ekonomskih prioriteta , u auli Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, koje će biti relevatni za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije od 1. siječnja 2020 do 30. lipnja. 2020. godine. Fotka m.zouhar zec
Premijer je rekao da će tijekom Hrvatskog predsjedanja zagovarati Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima i poštovanju uzajamnih interesa. Najbolji put u nadilaženju svih izazova u okruženju i unutar Unije promicanje je konsenzusa i traženje kompromisa, a ne stvaranje dodatnih podjela. „To će biti naš najvažniji zadatak tijekom predsjedanja“ – rekao je
Zbog svog specifičnog iskustva, Hrvatska Europskoj uniji donosi jedinstveno iskustvo. Iz zemlje koja je pretrpjela rat i agresiju, uspješno smo preobrazili institucije i ekonomiju, do mjere da već u sedmoj godini članstva budemo na čelu Vijeća Europske unije. Naša je želja da to bude na ponos svih hrvatskih građana, koji su se izborili i do sada gradili slobodnu i samostalnu Hrvatsku, osobito hrvatskih branitelja.
Iduće godine imamo prigodu Europi i svijetu pokazati Hrvatsku u najboljem svjetlu. I to ne samo kroz našu bogatu kulturnu baštinu, umjetnost i turizam, već kroz naše vrijedne ljude i konstruktivne prijedloge politika koje smatramo važnima za Europsku uniju i njezine građane" - rekao je premijer Plenković te nastavio:
"Prilika je danas da se prisjetimo riječi prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, koji je 30. svibnja 1990. na prvoj sjednici demokratski izabranog Hrvatskog sabora istaknuo kao jednu od ključnih zadaća pred Hrvatskom da "valja poduzimati sve potrebne korake radi što skorijeg uključenja Hrvatske u Europsku zajednicu."Trideset godina poslije, Hrvatska je ne samo članica Europske unije, već se priprema za predsjedanje.
„ Odabrani prioriteti po odluci Vlade RH su usklađeni sa ključnim dokumentima Unije usvojenima nakon izbora za Europski parlament: Strateškim programom Unije za razdoblje 2019.–2024. koji je Europsko vijeće usvojilo u lipnju, političkim smjernicama izabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koje su predstavljene u srpnju, a koje smo raspravili i prilikom njezinoga posjeta Hrvatskoj ovoga ljeta. Vodit ćemo se i zajedničkim prioritetima iz programa Tri Predsjedništva Vijeća Europske unije (Trio). Kao što znate, Hrvatska je dio Trija, u kojem su Rumunjska, Finska i Hrvatska.“
Četiri krovna područja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koji odražavaju viziju europskih prioriteta u narednom razdoblju su :
1. Europa koja se razvija
2. Europa koja povezuje
3. Europa koja štiti i
4. Europa koja je utjecajna.
Svaki od ključnih područja ima i nekoliko manjih podnaslova, koji glavnu temu čine sadržajnijom. Oni su slijedeći:
1. EUROPA KOJA SE RAZVIJA Uravnotežen regionalni razvoj
a.Smanjivanje razlika među državama članicama, te poticanje ekonomske i socijalne kohezije i konvergencije
b.Jačanje ekonomske i monetarne unije •
c.Korištenje potencijala makro-regionalne suradnje
d. Postizanje jednake kvalitete proizvoda na tržištima svih država članica
Zadovoljnije i vitalnije društvo •
a. Provedba Europskog stupa socijalnih prava, uključujući osiguravanje ravnoteže poslovnog i privatnog života
b. Utvrđivanje mjera radi zaustavljanja negativnih demografskih trendova
c. Promicanje ravnopravnosti spolova, uz osnaživanje položaja žena u društvu i na tržištu rada d.Stvaranje boljih mogućnosti za mlade, osobito u ruralnim sredinama
e. Promicanje cjeloživotne brige za zdravlje
Jačanje konkurentnosti i vještina
a. Daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta i snaženje digitalizacije poslovanja
b. Jačanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeća
c. Modernizacija poljoprivrede i ruralnih područja
d. Uravnotežena mobilnost znanstvenika i istraživača, promicanje kvalitetnog i cjeloživotnog obrazovanja te razvijanje vještina za poslove budućnosti
Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena
a. Rasprava o zelenoj Europi, uključivo u kontekstu održivog gospodarskog rasta i razvoja
b. Učinkovita i ambiciozna provedba Pariškog sporazuma, uz financijski pravednu tranziciju na niskougljično i kružno gospodarstvo
c. Očuvanje bioraznolikosti, zaštita morskog okoliša i obalnih područja od onečišćenja, djelotvorno gospodarenje vodama i otpadom
d. Promicanje održivih oblika turizma i održivosti priobalnih i otočnih zajednica (malo ribarstvo, infrastruktura)
2.EUROPA KOJA POVEZUJE
Jedinstven europski prometni prostor
a. Osiguranje odgovarajućeg financiranja daljnje izgradnje infrastrukturnih mreža
b. Unaprjeđenje transeuropskih prometnih mreža i poticaj daljnjem proširenju na područja susjednih regija
c. Digitalizacija i inovacije u svim granama prometnog sektora
Visokokvalitetna i sigurna podatkovna infrastruktura
a.Uspostava funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta i smanjenje digitalnog jaza
b. Stvaranje uvjeta za puno funkcioniranje i sigurnost mreža 5G
c. Pokretanje rasprave o pravnim i etičkim implikacijama umjetne inteligencije i definiranju standarda za nove tehnologije
Integrirano energetsko tržište
a. Daljnja uspostava i provedba Energetske unije
b. Jačanje energetske sigurnosti (infrastruktura i diversifikacija, uključujući obnovljive i niskougljične izvore energije)
c. Promoviranje uloge i potencijala europskih otoka u tranziciji na čistu energiju
Jača povezanost građana Unije
a. Daljnje jačanje mobilnosti učenika, studenata, istraživača, nastavnika i drugog osoblja
b. Povećanje mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora
c. Promicanje europske kulturne baštine
d. Intenziviranje dijaloga s mladima
e. korištenje sporta u povezivanju ljudi svih generacija, jačanju neformalnih vještina, posebice mladih, te promicanju zdravog načina života
3. EUROPA KOJA ŠTITI
Jačanje unutarnje sigurnosti
a. Rad na strateškim smjernicama Unije za područje slobode, sigurnosti i pravde
b. Suradnja država članica u borbi protiv organiziranoga kriminaliteta, pranja novca i financiranja terorizma
c. Zaštita financijskih interesa Unije i država članica i suzbijanje prijevara
d. Sprječavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, nasilni ekstremizam i terorizam
e. Jačanje interoperabilnosti informacijskih sustava na području pravosuđa i unutarnjih poslova
f. Jačanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u prevenciji i odgovoru na katastrofe
Zaštita sloboda i demokracije
a. Povratak cjelovitom i učinkovitom funkcioniranju Schengenskog prostora
b. Zaštita osobnih podataka i privatnosti
c. Sveobuhvatan pristup vladavini prava te jačanju demokratskih načela i temeljnih vrijednosti Unije
Sveobuhvatna i održiva migracijska politika
a. Jačanje nadzora vanjskih granica Unije i interoperabilnosti relevantnih informacijskih sustava
b. Usklađen i sveobuhvatan pristup vanjskim i unutarnjim aspektima migracija, uključujući zakonite migracije
c. Reforma Zajedničkog europskog sustava azila
d. Produbljivanje suradnje s trećim zemljama, uključujući jugoistočnu Europu
Jačanje otpornosti na hibridne prijetnje a. Borba protiv svih oblika hibridnih prijetnji i zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti
b. Zaštita javnih prostora i kritične infrastrukture
c. Suzbijanje širenja lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama
d. Jačanje stručnih i tehnoloških kapaciteta na području kibernetičke sigurnosti
4 .EUROPA KOJA JE UTJECAJNA
Vodeći međunarodni čimbenik
a. Promicanje multilateralizma i međunarodnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu i pravilima
b. Promicanje temeljnih vrijednosti u vanjskom djelovanju Unije
c. Predvodnička uloga u borbi protiv klimatskih promjena
d. Očuvanje i jačanje multilateralnog trgovinskog sustava
Globalni partner
a.Promicanje međunarodne razvojne politike u službi održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva b. Strateška potpora, poticanje reformi i jačanje otpornosti u istočnom i južnom susjedstvu
c. Snaženje transatlantskih odnosa
d. Produbljivanje odnosa s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom te strateškim partnerima Unije
Jamac boljitka i stabilnosti jugoistočne Europe
a. Poticanje kontinuiranih reformskih procesa u jugoistočnoj Europi i regionalne suradnje
b. Nastavak vjerodostojne i djelotvorne politike proširenja, zasnovane na potvrđenoj europskoj perspektivi kandidata i potencijalnih kandidata iz jugoistočne Europe uz potpuno ispunjavanje utvrđenih kriterija
c. Sastanak na vrhu „EU – Zapadni Balkan“ u Zagrebu
Sposobnost odgovora na krize
a. Očuvanje mira i sigurnosti kroz rano djelovanje u sprječavanju sukoba
b. Razvijanje operativnih sposobnosti i instrumenata za brz odgovor na krize
c. Jačanje sigurnosne i obrambene politike Europske unije
d. Nastavak bliske i sadržajne suradnje Unije i NATO-a