AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 29.03.2021.
U HRVATSKOJ NAKON USKRSA MASOVNIJE CIJEPLJENJE
DO SADA OD KORONE UMRLE 5 893 OSOBE
Zašto Hrvatska nema dovoljno cjepiva protiv COVID 19?
To je premijer Plenković objasnio 26. ožujka nakon sastanka Europskog vijeća na press konferenciji kada je rekao da umjesto 100 posto obećanih doza cjepiva AstraZenece hrvatskoj isporučeno samo 17 posto. Europska unija je naime naručila 120 milijuna doza , a isporučeno joj je samo 30 milijuna doza naručenog cjepiva AstraZenece. Stalni predstavnici pri Europskoj uniji zaduženi su da dogovore distribuciju 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva „u najkraćem roku, u duhu solidarnosti“, izvijestio je o zaključcima sastanka Europskoga vijeća kome je središnja tema sastanka europskih čelnika bila zajednička borba protiv pandemije Covida-19.
„ Otprilike 405 milijuna ljudi spada u one države u kojima nema problema oko isporuke cjepiva, a 40 milijuna ljudi se nalazi u onim državama u kojima i problem postoji . I ako na pametan način podijelimo 10 milijuna doza, onda će ove država kojih ima manje riješiti problem u tom zastoju, a ove koje imaju više neće ni osjetiti da su nešto propustile ", pojasnio je premijer Plenković. Budući da Hrvatska ima otprilike 4 milijuna stanovnika, od kojih su otprilike 3,4 milijuna iznad 18 godina, rekao je da je procjena epidemiologa bila da će se htjeti cijepiti maksimalno oko 2,4 milijuna stanovnika.
"Naša je logika bila da naručimo otprilike oko 2,5 puta doza više u odnosu na broj stanovnika, kako bi se procijepili svi, a ono što ostane možemo kasnije donirati, pomoći zemljama u susjedstvu jer je Hrvatska naručila 8,7 milijuna doza cjepiva.“
Pojasnio je da su neke zemlje kupile pet puta više cjepiva nego što imaju stanovništva.
Do sada je u gradovima Rijeci i Koprivnici provedeno masovnije cijepljenje. Do kraja ovoga tjedna, informacija je odaslana u javnost, prema dogovorima u Hrvatsku stići 511 tisuća doza cjepiva, nakon čega će masovno cijepljenje biti organizirano na Zagrebačkom velesajmu.
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je 1321 novi slučaj zaraze korona virusom. Umrla je 21 osoba. Na bolničkom liječenju je 1 201 osoba, a 121 osoba je na respiratoru, dakle s teškim oblikom zaraze. Od korone su do sada umrle 5 893 osobe.
nedjelja, 28.03.2021.
SRBIJA BESPLATNO OMOGUĆILA CIJEPLJENJE POSLOVNIM LJUDIMA IZ REGIJE PROTIV COVID 19 !
SAMO SE CIJEPLJENJEM MOŽE VRATITI EKONOMIJA
Dok hrvatski građani ovoga vikenda, a uoči Velikog tjedna slušaju i čitaju kao predsjednik RH Zoran Milanović verbalno, bez imalo državničkog ukusa, dostojanstva i bez misli za vlastiti imiđ i imiđ Hrvatske s takvim svadljivim predsjednikom, napada najprije premijera RH i predsjednika Hrvatskog sabora, a onda i Milorada Pupavca osobno, Republika Srbija ne gubi vrijeme, kao Hrvatska, već se okrenula u ovom trenutku najkorisnijem poslu koji će ubuduće dati rezultate, a to je cijepljenje protiv korone. Naime Vlada Republike Srbije odlučila je pomoći u suzbijanju pandemije koronavirusa tako što je poslovnim ljudima iz regije, ali i svima ostalima ponudila da dođu u Beograd tjekom vikenda 27.i 28. ožujka i da se besplatno cijepe protiv COVID 19.
Evo kako o tome izvještavaju neki srpski portali:
Portal Novi Magazin 27.3. piše pod naslovom: Na vakcinaciji najviše privrednika iz BiH i Severne Makedonije
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež posetio je 27. 3. BelEkspo Centar u Beogradu gde je organizovana vakcinacija privrednika iz regiona i rekao da je najveći odziv poslovnih ljudi iz Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije. Čadež je naveo da će tokom dva dana akcije imunizacije, koju je organizovao Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana KIF ZB6, biti vakcinisano 7.500 privrednika.
"Ponosan sam da je Beograd ugostio privrednike i poslovne ljude iz celog regiona. Važno je da imamo svest o tome da se ljudi izmedju ekonomija regiona kreću mnogo više nego sa drugim državama", izjavio je Čadež. Prema njegovim rečima, više od 12.000 kompanija u Srbiji saradjuje sa ekonomijama Zapadnog Balkana.
"Samo vakcinacijom možemo da vratimo ekonomiju i da normalno funkcionišemo", naglasio je Čadež.
On je kazao i da je PKS od samog početka vakcinacije, radila na tome da Vlada uvaži potrebu da se privreda što pre vakciniše.
Čadež je dodao i da je "poziv za imunizaciju bio upućen i predsedniku Privredne komore Kosova, ali da ga je on odbio, kao i da su se pojedini tamošnji privrednici prijavili da direktno dodju na vakcinaciju".
24online.rs 28.3. 2021. piše:
NIKODIJEVIĆ: I danas u Beogradu vakcinacija privrednika iz regiona – privilegija je
Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je za kanal Vesti da su i ovog jutra, 28. 3. pre nego što su počeli da rade punktovi u halama 3 i 11 Beogradskog sajma, formirani veliki redovi jer se i danas na ovoj lokaciji, kao i u Belekspocentru, uglavnom vakcinišu građani i privrednici iz regiona, koji su dobili termin preko Privredne komore Srbije.
– Juče je vakcinisano više od 9.600 građana iz regiona na ova tri punkta, a danas očekujemo 8.500 ljudi. Radimo u dve smene i velika zahvalnost zdravstvenim radnicima i volonterima iz Gradske uprave koji pomažu i obavljaju veliki deo posla – rekao je Nikodijević.
Kako je naveo Nikodijević, apel je da na vakcinaciju dođu samo građani koji imaju zakazan termin, međutim pojedini su došli u većem broju sa svojim roditeljima, supružnicima, braćom, sestrama i oni neće biti vraćeni.
– Stvaraju se gužve jer to nije planiran broj ljudi, ali sigurno je da ti ljudi neće biti vraćeni. To je dokaz koliko ljudi žele da izađu iz pandemije i kolika je nestašica vakcina u drugim zemljama. Ponosan sam na to što možemo da pomognemo i našim komšijama, privilegija je imati vakcine – naglasio je Nikodijević.
Prema njegovim rečima, proces imunizacije u Beogradu protiče u najboljem redu, do sinoć je ukupno vakcinisano 31,18 odsto punoletnih građana. Prvu dozu primilo je gotovo 439.000, a revakcinisano 279.000 ljudi.
– Očekujem da tokom sledeće sedmice, s obzirom na to da nastavljamo imunizaciju u nekoliko pravaca, dođemo do cifre od pola miliona ljudi koji će primiti prvu dozu. Ono što je posebno važno, više od 60 procenata građana između 65 i 74 godine primilo je prvu dozu. Sledeće sedmice osim punktova na Beogradskom sajmu, Belekspocentru i domovima zdravlja, nastavljamo proces vakcinacije nepokretnih i slabo pokretnih ljudi u njihovim domovima preko naših patronažnih službi. Nastavljamo imunizaciju stanovništva u ruralnim sredinama na mobilnim punktovima, što se pokazalo kao odlična akcija. Na ovim punktovima vakciniše se uglavnom starije stanovništvo koje živi u seoskim sredinama. Na taj način dnevno se vakciniše do 2.000 ljudi i sa tim procesom nastavljamo – pojasnio je Nikodijević i dodao da se i preko Privredne komore Srbije nastavlja vakcinacija zaposlenih u njihovim radnim zajednicama.
Imamo dovoljan broj vakcina svih proizvođača rekao je Nikodijević i apelovao na građane da se prijave jer je vakcinacija jedini način da se izađe iz pandemije.
Internet portal B 92 (IZVOR: TANJUG) SUBOTA, 27.03.2021.
"Prijateljski gest Srbije"
Ministar zdravlja Severne Makedonije Venko Filipče pozdravio je večeras "prijateljski gest i čin solidarnosti" Srbije.
U pitanju je odluka Srbije da se građani Severne Makedonije, kao i regiona, tokom vikenda vakcinišu u Srbiji."To je za pohvalu. Pre nekoliko meseci Srbija nam je donirala vakcine za vakcinaciju zdravstvenih radnika koji rade sa kovid pacijentima, a sada je otvorila vrata i za druge građane susednih zemalja i mislim da je to mnogo dobar gest", rekao je Filipče, prenose makedonski mediji.
SASTANAK UDRUŽENJA PREHRAMBENO- PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE HGK
PAD OD 1,9 POSTO U PROIZVODNJI HRANE,
I 18,8 POSTO U PROIZVODNJI PIĆA
Državni tajnik Zdravko Tušek je u srijedu, 24. ožujka 2021. godine, sudjelovao na sastanku Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, a glavne teme razgovora bile su mogućnosti financiranja projekata u okviru Plana oporavka i otpornosti, operativnog programa Konkurentnost i kohezija, te Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike EU. Fokus je stavljen na reforme vezane uz proizvodnju hrane i zelenu tranziciju, a raspravljalo se i o inicijativi HGK da se ukine povratna naknada za mlijeko i tekuće mliječne proizvode.
DO SADA ISPLAĆENO 387,8 MILIJUNA KUNA IZ Programa ruralnog razvoja
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek govorio je o Nacionalnom strateškom planu RH u sklopu ZPP-a i istaknuo kako se zalažu za pojednostavljenje provedbe ZPP-a, smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i administracije država članica te veće pravne sigurnosti, dok će u Nacionalnom strateškom planu fokusirano usmjeriti EU sredstva u cilju postizanja sveobuhvatnih sektorskih rješenja. „Prehrambena industrija važan je segment hrvatske proizvodnje koja stvara proizvode dodane vrijednosti, što smo pokazali povećanjem alokacije za preradu i u posljednjim godinama i na posljednjem natječaju. Do sada smo prerađivačima poljoprivrednih proizvoda na raspolaganje stavili 1,37 milijardi kuna potpora iz mjera Programa ruralnog razvoja, od čega je isplaćeno 387,8 milijuna kuna. Osim potpora primarnim proizvođačima, nastavit ćemo podupirati i stimulirati proizvodnje koje rezultiraju dodanom vrijednošću te će ubrzati rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U prilog tome ide činjenica da smo sredstva za potporu preradi iz prošlog natječaja povećali sa 300 na 462 mil kn, te najavljujemo novi natječaj vrijedan dodatnih 300 mil kn koji ćemo objaviti sredinom ove godine“, rekao je Tušek.
Poduzetnike je zanimalo u kojoj mjeri će iz novih programa biti dostupna bespovratna sredstva za velike prehrambeno-prerađivačke kompanije koje su okosnica cijele industrije, a uglavnom su zapostavljene pri programiranju sredstava jer ne spadaju u ruralni dio. Iako je poručeno kako će gotovo sva sredstva iz Plana oporavka i otpornosti direktno ili indirektno završiti u privatnom sektoru, još uvijek je nejasno koliko će konkretno bespovratnih sredstava biti na raspolaganju velikim gospodarskim subjektima koji planiraju investicije u skladu s održivim i zelenim smjernicama politike EU-a.
„Veliki dio hrvatske prehrambene industrije koji nije naslonjen na ruralni dio i primarnu proizvodnju još uvijek ne zna u kojoj mjeri će se njihovi kapitalni projekti i investicije moći sufinancirati bespovratnim sredstvima u sklopu Plana za oporavak i otpornost. Ti, većinom veliki subjekti i nositelji proizvodnje, do sada su ostajali malo po strani, a kako će biti ubuduće ovisit će o našim pregovaračima“, izjavio je Igor Miljak, potpredsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK te predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije.
PAD OD 1,9 POSTO U PROIZVODNJI HRANE,
I 18,8 POSTO U PROIZVODNJI PIĆA
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević uvodno je istaknuo kako posljedice krize nisu poštedjele ni prehrambeno-prerađivačku industriju koja je prekinula višegodišnji kontinuirani rast volumena proizvodnje pa smo tako u 2020. zabilježili pad od 1,9 posto u proizvodnji hrane i čak 18,8 posto u proizvodnji pića.
„Iako u prošloj godini bilježimo znatno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom za čak 31,5 posto, i iako je pokrivenost uvoza izvozom porasla s 64 na 74 posto treba reći da je usporavanje uvoza najvećim dijelom posljedica izostanka turističke i HORECA potrošnje. Suficit ostvarujemo samo u razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina, a posebno nas treba brinuti podatak da žitarice i uljarice generiraju čak 77 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića, što jasno govori u kojem smjeru treba ići hrvatska proizvodnja hrane“, kazao je Kovačević, dodavši kako u primarnoj proizvodnji, osim povećanja produktivnosti i obujma proizvodnje, treba mijenjati strukturu prema visokodohodovnim kulturama i proizvodima s većom dodanom vrijednosti kao što su mlijeko i meso, odnosno jačati stočarstvo.
„S druge strane, u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, uz povećavanje proizvodnih kapaciteta, i ulaganjem u nove tehnologije, inovacije, digitalizaciju i robotizaciju, nužno je povećavati produktivnost jer sa 51 posto prosjeka EU teško ćemo na duže staze odolijevati snažnom konkurentskom pritisku“, zaključio je Kovačević.
Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić i savjetnik u uredu predsjednika VRH detaljnije je elaborirao Plan oporavka i otpornosti, temeljni dokument za korištenje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskog proračuna namijenjen cjelokupnom gospodarstvu. „Ova sredstva su usmjerena na provedbu reformi i investicija koje bi te reforme podupirale, od čega će koristi imati i privatni i javni sektor. Najmanje 30 posto tog ukupnog iznosa ide izravno prema privatnom sektoru, a posredno, kroz natječaje, gotovo sva ta sredstva će također završiti u privatnom sektoru“, kazao je Savić, uz napomenu da već ove godine očekujemo prvu tranšu od preko 6 milijardi kuna.
Ljiljana Šapina, predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK i članica Uprave Podravke, kazala je kako je iznimno bitno za domaću industriju da aktivno sudjeluje u pripremi i donošenju ključnih dokumenata koji će utjecati na njihovo poslovanje. „Ovakvi sastanci su prilika našim članicama za dobivanje direktnih odgovora o mogućnostima financiranja. Tu možemo konstruktivno raspravljati, odnosno predlagati rješenja našim pregovaračima kako bi podigli profitabilnost industrije. Europski novac koji nam je na raspolaganju je izvanredna prilika da podignemo konkurentnost i dignemo se na jedan viši nivo, što kroz zajmove s niskim kamatnim stopama, što kroz bespovratna sredstva“, naglasila je Šapina pa najavila novi sastanak za mjesec i pol dana.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je kako u sklopu nove Kohezijske politike EU za razdoblje 2021.-2027. prerađivačka industrija svoja ulaganja može tražiti kroz digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj te smanjenje emisija CO2, bez obzira radi li se o velikim ili malim poduzetnicima.
INDUSTRIJSKA TRANZICIJA – U KOJIM PRAVCIMA
INDUSTRIJA HRVATSKIH REGIJA
„Posebno je važna industrijska tranzicija regija, koja je jedna novina u programskom razdoblju 2021.-2027. i imat će značajnu ulogu u novoj regionalnoj politici, odnosno modernizaciji regionalnih industrija. Naime, industrijska tranzicija kao dio S3 pametne specijalizacije mora dati odgovore u kojim razvojnim pravcima će se specijalizirati industrije Hrvatskih regija, što će biti osnova za financiranje EU sredstvima iz budućih operativnih programa“, izjavio je Erlić pa pozvao sve zainteresirane da svojim prijedlozima doprinesu procesu programiranja i definiranju ulagačkih prioriteta za financiranje EU sredstvima.
Jedna od točaka dnevnog reda bila je i inicijativa HGK da se odustane od uvođenja povratne naknade od 50 lipa na PET ambalažu za mlijeku i tekuće mliječne proizvode koja bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja jer bi to dodatno opteretilo domaću mljekarsku industriju u vrijeme gospodarske i zdravstvene krize. Svježe mlijeko u PET ambalaži dolazi u najvećem dijelu od domaćih proizvođača, a uvođenje povratne naknade će dodatno povećati njegovu cijenu i smanjiti mu konkurentnost u odnosu na mlijeko iz uvoza. Stoga iz Komore poručuju kako bi trebalo bi pronaći prikladnije načine kojima se jača svijest potrošača o važnosti zaštite okoliša i s tim zahtjevom će ponovno ići prema nadležnim ministarstvima.
subota, 27.03.2021.
PREDSJEDNIK RH PRIMITIVNOM RETORIKOM ŽELI DO CILJA
IDILIČAN CILJ S DR. ĐURĐEVIĆ NIJE REALAN
Nakon svega što je predsjednik RH Zoran Milanović 26. ožujka javno izgovorio na račun premijera Plenkovića, saborskog zastupnika SDSS a Milorada Pupavca i predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića, a sve u u borbi i dokazivanju svog mišljenja da bi prof dr. Zlata Đurđević redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, trebala postati predsjednica Vrhovnog suda Hrvatske, trebala bi reagirati upravo prof. dr. Đurđević i zahvaliti se na interesu predsjednika RH Milanovića i medija za nju. I odustati od funkcije na koju je želi predsjednik Milanović smjestiti , a to je mjesto predsjednice Vrhovnog suda RH.
Sudac Đuro Sessa ,koji se jedini javio na prvi raspisani javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, se opravdano ili ne, predsjedniku Milanoviću nije svidio. Zato je predsjednik RH izašao u javnost s vlastitim odabirom budućeg predsjednika Vrhovnog suda, s imenom prof. dr. Zlate Đurđević. To je idilična zamisao kojoj nedostaje samo jezero i klupa pored jezera na koju se u šetnji uz jezero, po sunčanom danu, s blagim povjetarcem , može sjesti i ugodno čavrljati.
NAJAVLJEN JAVNI POZIV ZA dr. ĐURĐEVIĆ
No realnost je potpuno drugačija. Nakon prvog javnog poziva, raspisan je i drugi javni poziv na koji se nitko, pa ni dr. Zlata Đurđević nije javila, iako je u medijima i javnosti već počela diskusija o njoj. Zar je doktorica prava s pravnog fakulteta usprkos svojim znanjima povjerovala da joj predsjednik Milanović može biti VEZA u piramidi do predsjednice Vrhovnog suda i da ona zato ne treba ni program rada ni uobičajenu prijavu ? Zar je doktorica kaznenog prava vjerovala da da za nju procedura dolaska na mjesto predsjednika Vrhovnog suda RH nije potrebna? Ako je tako mislila onda se sama već diskvalificirala iz igre. Ovo što sada slijedi a slijedi raspisvanje, najavljeno je, za nekoliko dana, ponovnog, dakle već trećeg javnog poziva za mjesto predsjednika Vrhovnog suda, a sada zato da bi se gospođa profesorica dr. Đurđević uključila u proceduru kao kandidatkinja. I to je zapravo na očiglednost cijele nacije nagovaranje od predsjednika RH i figurativno vučenje dr. Đurđević za rukav, koji će joj raspisivanje javnog natječaja omogučiti, a koji znači – javi se, javi se.
Naslov doktora znanosti Zlata Đurđević ima, što je potvrda da znanja ima, ali što je s praktičnim pristupom? Profesorica nije obratila pozornost ili nije razumjela iz svoje stolice predstojnice katedre da i ona mora poštivati pravnu proceduru u Hrvatskoj za dolazak na novo radno mjesto? Zašto? Nije li to signal da prof. dr. Đurđević nije pravi izbor za predsjednika Vrhovnog suda RH, ma koliko predsjednik Milanović mislio – da je baš ona ta prava osoba.
ZAŠTO SE ZA PRDEDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA NE JAVLJAJU
SUCI BEZ DOGOVORA
Ovaj eksces izlijeva ružnih rečenica predsjednika RH koje su upućene, premijeru RH, predsjedniku RH Sabora i članu stranke nacionalne manjine, argumenat je da se predsjednik želi silom ružnih uvredljivih riječi približiti svome cilju. Ali cilj mu je na taj način sve dalje, on to zasigurno zna. Predsjednikov rječnik pun uvreda nije na razini političke komunikacije, već je to rječnik priproste osobe koja želi svađu, koja u svoje izgovorene rečenice upliće neprimjerene usporedbe i različite druge događaje koji su odavno prošli. Predsjednik raspiruje svađu, koja će prerasti u medijska objašnjavanja od kojeg neće biti nikakvog napretka ni u sudstvu ni u ekonomiji, školstvu, nigdje. Čemu onda to?
No događaj s dr. Đurđević potiče na pitanje – zašto se na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda nije javio, osim Đure Sesse koji je predsjednik Vrhovnog suda i mandat mu istiće u srpnju , nitko od 1700 sudaca u RH? Zašto se na javni poziv ne javljaju suci, bez da su se prethodno dogovorili s predsjednikom RH ili bilo kojim drugim političarom u Hrvatskoj? Možda zato što žele biti neovisni, pa se ni ne kandidiraju ni niti za to traže političke veze! Priče u kojem vjerojatno ima i činjenica o visokoj korumpiranosti u sudstvu i pravosuđu, u ovom događaju s dr. Đurđević otkrivaju svoje lice. Nije li to indirektna poruka ministru pravosuđa dr. Malenici da u resoru pravosuđa leže teške dileme koje treba otvoriti ? Ljudi uvijek žele položaje zvučnih i važnih naziva. Ali zar naslov predsjednika Vrhovnog suda RH nije dovoljno primamljiv bar ni za tridesetak sudaca koji bi svoje prijave poslali na Javni poziv?
Margareta Zouhar Zec
petak, 26.03.2021.
DO 25. 3. CIJEPLJENO 333.122 OSOBA U RH
ZA OBNOVU OBJEKATA NA BANIJI ZAPRIMLJENO 6 068 ZAHTJEVA
Dana 25. ožujka održana je 50. sjednica Vlade RH na kojoj je Tomo Medved načelnik Stožera za uklanjanje posljedica potresa iznio relevantne informacije s područja pogođenog katastrofalnim potresom koji se dogodio 29. 12. 2020. U skladu s tim rekao je da je području Gline završeno postavljanje kontejnerskog naselja od 38 stambenih kontejnera, a 27. ožujka će započeti useljavanje prvih korisnika. Načelnik stožera rekao je na sjednici Vlade da se kontejnerska naselja planiraju postaviti u Sisku i to 60 stambenih jedinica kontejnera te u Mošćenici 38 kontejnera. Tomo Medved je informirao da je dosada ukupno postavljeno 1770 kontejnera i mobilnih kućica, a na električnu energiju priključena su 2043 objekta.
„Za prioritetno uklanjanje objekata do sad je prijavljeno ukupno 557 objekata, od toga u Sisačko-moslavačkoj županiji 513, u Karlovačkoj 24 i Zagrebačkoj županiji 20. Dosad je definirano 90 prioritetnih objekata na području Petrinje, 92 na području Siska i 49 na području Gline“.
Načelnik Stožera je izvijestio da u Petrinji nastavljaju s uklanjanjem objekata koji predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi, a u Sisku započinju proces uklanjanja oštećenih obiteljskih kuća koje će biti uklonjene aktivacijom okvirnog sporazuma Državnog inspektorata nakon izvršenja pripremnih radnji.“
Na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije prijavljeno je ukupno 40.435 oštećenih objekata, pregledano ih je 37.276, odnosno 92,18 posto. Objekata s crvenom oznakom je 4517, sa žutom 8027, a zelenu naljepnicu ima 24.732 objekata. „Preliminarni brzi pregledi odvijaju se planiranom dinamikom i za pregled je ostalo još 202 objekta te je završetak ove aktivnosti planiran 28. ožujka, najavio je Medved.Sanirano je 30 bunara u mjestima gdje nije moguće uspostaviti priključak na vodovod, a tijekom tjedna od 22. ožujka podijeljeno je 28 tona hrane, više od 25 tisuća toplih obroka i više od 9000 suhih obroka. Za obnovu je zaprimljeno 6 068 zahtjeva“ rekao je Načelnik Stožera za uklanjanje posljedica potresa Tomo Medved na 50. sjednici Vlade.
Podpredsjednik Vlade RH Tomo Medved i premijer RH Andrej Plenković na 50. sjednici Vlade RH.
PRIJEDLOG - OSUĐENI BEZ PRAVA KANDIDATURE NA IZBORIMA
Ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica informiorao je članove Vlade na 50. sjednici da je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, kojim se predlaže da se na lokalnim izborima ubuduće neće moći kandidirati oni kojima je za neko kazneno djelo pravomoćnom sudskom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili je tako izrečena kazna zamijenjena radom za opće dobro ili je na istu primijenjena uvjetna osuda.
"Time se želi osigurati ujednačenost nemogućnosti kandidiranja svih počinitelja kaznenih djela, neovisno o kojem se kaznenom djelu radi, a provodi se i ujednačavanje s odredbama Kaznenog zakona" istaknuo je ministar pravosuđa i uprave dr.Ivan Malenica.
Izmjenama se postrožava i prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika. Propisuje se, naime, da im mandat prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti presude kojom su za kazneno djelo osuđeni na kaznu zatvora ili mu je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom, neovisno o dužini kazne zatvora.
Razlozi prestanka mandata usklađuju se i s odredbama Zakona o prebivalištu te se propisuje prestanak mandata za predstavničko i za izvršno tijelo u slučaju odjave prebivališta s područja jedinice, danom odjave prebivališta, a ne prestanka prebivališta kao do sada.
Zakon bi stupio na snagu prvoga dana od dana objave u "Narodnim novinama" kako bi se njegove odredbe mogle primijeniti na redovnim lokalnim izborima koji će se održati 16. svibnja 2021.
DO 25. 3. CIJEPLJENO 333.122 OSOBA U RH
50. sjednica Vlade održana je u danu kada je u 24 sata broj zaraženih narastao na visokih 1673 .
Broj zaraženih covidom-19 i dalje raste, četvrti dan za redom broj hospitaliziranih veći je od 1000, a dosad sekvencionirani uzorci pokazuju da je kod 70 posto prisutna britanska varijanta virusa, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš. Ministar zdravstva je na 50. sjednici Vlade RH rekao da je do sada Hrvatskoj isporučeno 514.830 doza cjepiva, a do 25. ožujka je upotrijebljeno 413.465 doza te su cijepljene 333.122 osobe.Prijavljeno je 2019 sumnji na nuspojave cjepiva.
Zbog rasta broj oboljelih bolnice su dobile upute o povećanju kapaciteta nužnih za liječenje bolesnika sa covidom-19.
"Stopa potvrđenih slučajeva i dalje raste te se u odnosu na prošlotjedno izvješće radi o 28-postotnom povećanju. Bilježimo i pad prosječne dobi oboljelih sa 49,9 godina na 42,7 godina, što je dodatni poziv na oprez", rekao je ministar prof. dr. Beroš. Nastavlja se rast broja pacijenta na bolničkom liječenju i respiratoru. Četvrti dan za redom broj hospitaliziranih pacijenata je veći od 1000, a broj zaprimljenih osoba je ponovno veći od broja otpuštenih.
"Pozivam građane da pomognemo sebi samima i ostatku zajednice pridržavajući se epidemioloških mjera. Ako se uz nastavak cijepljenja pridržavamo mjera nošenja maski, fizičke distance i izbjegavanja grupiranja, to je dovoljna garancija za neširenje virusa" rekao je prof. dr. ministar zdravstva RH Vili Beroš.
I U TRAVNJU 2021. MJERE ZA PODUZETNIKE RADI COVID 19
Vlada je usvojila Zaključak, kojim se zadužuje Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) donijeti odluku za travanj o produženju mjere "Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije".
Josip Aladrović ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike rekao je da je s obzirom na izazovnu epidemiološku situaciju oko pandemije koronavirusa, odlučeno da će se i za travanj produžiti mjere za sve poduzetnike koji su pogođeni pandemijom. "Možemo primijetiti da su trendovi na tržištu rada apsolutno pozitivni, sačuvana su radna mjesta i možemo reći da smo s ovim mjerama bitno utjecali na gospodarsko stanje u Hrvatskoj ali i oporavak u postpandemijsko vrijeme", ustvrdio je ministar Aladrović.
U izjavi nakon sjednice Vlade rekao je da će nastavak potpornih mjera za travanj državu koštati između 500 i 550 milijuna kuna. Izvijestio je i da je za oko 200 kafića i restorana potpora ukinuta zbog nepoštivanja epidemioloških mjera te naglasio da su potporne mjere povezane s epidemiološkima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ustvrdio je da se nastavlja s najuspješnijom mjerom u ovih godinu dana, za koju je do sada izdvojeno deset milijardi kuna, a odnosila se na oko 120 tisuća poslodavaca i 680 tisuća radnika.
Ta činjenica je omogućila da bi, prema procjenama HZZ-a i Ministarstva rada, do kraja ožujka trebali imati veći broj zaposlenih nego što je to bilo lanjskog ožujka, istaknuo je predsjednik Vlade RH Plenković, dodajući i da prema podacima Ministarstva financija vrlo dobro idu i uplate za doprinose.
"Pokazali smo kako je država stala iza svojih građana, iza privatnog sektora, a iznad svega iza radnika i njihovih obitelji", istakao je premijer Plenković.
U zaključku Vlade RH navedeno je da je u 2021. godini za provedbu ove mjere osigurano 2,3 milijarde kuna te se procjenjuje da će mjeru za travanj 2021. godine koristiti oko 30 tisuća poslodavaca za oko 120 tisuća radnika.
Sjednica Vlade RH, 50., 25. ožujka 2021. u Nacionalnoj biblioteci u Zagrebu.
četvrtak, 25.03.2021.
IZ SRBIJE “Lako je reći zatvorite sve!”
PRENOSIM NEKOLIKO INFORMACIJA SA PORTALA IZ REGIJE, OVOGA PUTA IZ SRBIJE. Razlog? Da vidim o čemu pišu, kakva je njihov interes za život uz korona virus .
NEZADOVOLJSTVO UGOSTITELJA
Prema pisanju srpskog internet portala Beta nekoliko desetina ugostitelja i večeras (23.3.)se okupilo u Beogradu pred zgradom Vlade Srbije da bi iskazali nezadovoljstvo zbog odluke Kriznog štaba o zabrani rada njihovog sektora zbog epidemije bolesti kovid-19.
Vlasnik restorana "Blek Džordž" (Black George), Dragan Milčić, rekao je za Betu da ugostitelji traže da im država nadoknadi 80 odsto bruto-zarade za vreme kada im je zabranjen rad.
Porad toga, "tražimo da nam se otpiše 50 odsto poreza i doprinosa na plate za period kada je ugostiteljima skraćeno radno vreme pa su radili do 17 ili 21 sat", rekao je Milčić.
Dodao je da ugostitelji traže i nadoknadu fiksnih rashoda i ukidanje dažbina kakva je eko-taksa, naknada Organizaciji muzičkih autora (SOKOJ) i Organizaciji proizvodjača fonograma (OFPS) i drugih."Da bi se ugostitelji oporavili od finansijske krize, naš zahtev je i da se u naredne dve godine porez na dodatu vrednost (PDV) na hranu i piće smanji sa 20 na pet odsto", rekao je Milčić.
Ugostitelji, po njegovom rečima, traže da Vlada Srbije razgovara s njihovim predstavnicima da bi čula kakvi su sve njihovi problemi.Od Kriznog štaba, kako je rekao, zaposleni u tom sektoru traže i da im dokumentuje naučnu studiju zbog koje tvrdi da se virus korone najviše širi u ugostiteljskim objektima.
Ugostitelji su najavili da će, zbog tih zahteva nastaviti svaki dan da se okupljaju pred Vladom Srbije.
Novčanice s likom žena NA VIRTUALNOJ IZLOŽBI
Muzej numizmatike Centralne banke Urugvaja objavio je virtuelnu zbirku novčanica pod nazivom "Žene na novčanicama" u kojoj je prikazana i srpska opticajna novčanica u apoenu od 200 dinara, sa portretom poznate slikarke Nadežde Petrović, saopštila je danas (24. 3.) Narodna banka Srbije (NBS) piše Beta portal / 24.3.2021.
Zbirka sadrži slike novčanica zemalja širom sveta, na kojima se nalaze likovi žena koje su tokom istorije kroz svoj život i rad na polju nauke, književnosti i umetnosti bile pioniri na putu ka društvu zasnovanom na jednakosti. Virtuelna zbirka sadrži i slike novčanica sa likovima najznačajnijih žena iz Urugvaja, Argentine, Meksika, olumbije, Čilea, Estonije, Švajcarske, Švedske, Češke, Nemačke, Danske, Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i Izraela."Najznačajniji srpski umetnik s početka 20. veka, Nadežda Petrović, uvela je srpsku umetnost u tokove savremene evropske umetnosti. Veliki borac za prava čoveka, humanista i patriota, spojila je dva osnovna opredeljenja – moderni izraz i ideju umetnosti u službi naroda", navela je NBS.
Rodjena je u Čačku 1873. a umrla kao bolničarka, 1915. godine, od tifusa u valjevskoj Prvoj rezervnoj bolnici.
“Lako je reći zatvorite sve!”
Vučić o trenutnoj korona situaciji i NOVIM MERAMA na portalu DNEVNO. RS
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas (24.3.) da je najviše zaraženih od korona virusa obolelo od britanskog soja.
– Što se pandemije tiče, naravno da imamo strah, mnogim ljudima je to postalo uobičajeno, ljudi više ni vesti ne prate. Očigledno je da se suočavamo i ono što ispitujemo jeste da je 75 odsto zaraženih obolelo od drugog soja, britanskog soja virusa. Taj soj virusa je infektivniji, brže ide zaraza, smrtonosniji je – kaže predsednik Srbije.
– Mi i dalje imamo manje umrlih nego susedi. Da ne govorim da testiramo ubedljivo najviše. Očigledno da imamo problem i zato razumem lekare i epidemiologe. S druge strane, mi moramo i da radimo, da gradimo puteve, da bismo mogli da imamo rast. Jer, sutra kad budemo imali revakcinisanih 2,5 miliona ljudi, onda ćete reći “dajte nam pare, omogućite nam da živimo”, i to ljudi moraju da razumeju. Lako je reći “zatvorite sve”. I zato sam zahvalan lekarima koji to razumeju – dodao je Vučić.
Rast cena kukuruza, suncokreta i soje povećao interesovanje poljoprivrednika za setvu /internet portal Novimagazin.rs , Izvor Beta
Interesovanje poljoprivrednika u Srbiji je veće nego nego prošle godine za kukuruz, suncokret i soju čija bi setva trebalo da počne za desetak dana, jer su početkom ove godine cene tih proizvoda znatno porasle, te je počelo ugovaranje robe unapred - "na zeleno", kažu poljoprivrednici.
Predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić rekao je za Betu da će setva početi čim vlažnost zemljišta omogući ulazak mašina u njive i temperatura zemljišta poraste iznad deset stepeni.
"Glavni problem za setvu kukuruza, nedostatak semena, kako-tako je rešen i poljoprivrednici su ga nabavili, iako uglavnom nisu našli sorte hibrida koje su tražili jer ih nije bilo u prodaji", rekao je Jakšić.
Naučni savetnik u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Goran Bekavac rekao je da zbog manje proizvodnje semenskog kukuruza proizvodjači u Srbiji uglavnom nisu mogli da na tržištu nadju vrhunske sorte hibrida.
"Hibridi slabijeg kvaliteta mogu da daju i manji prinos u zavisnosti od kvaliteta agrotehničkih mera i vremenskih uslova", rekao je Bekavac.
Dodao je da zbog rasta tražnje kukuruza, čija je cena oko 24 dinara po kilogramu, postoji i veće interesovanje za setvu i mogućnost da ove godine bude zasejano i više od milion hektara.
Bekavac je rekao da je tražnju kukuruza podigla tražnja iz Kina iako je, posle Amerikegde se seje na 32 miliona hektara, najveći proizvodjač te žitarice, na 24 miliona hektara.
Srbija, prema njegovim rečima, ne bi trebalo da izvozi kukuruz u zrnu, a izvozila ga je i za 16 dinara, već da poveća stočni fond ili proizvodi etanol kako bi povećala zaradu.
Cena suncokreta je, kako je rekao savetnik u novosadskom Institutu Vladimir Miklič skočila i kako se nezvanično priča "na zeleno" se u Srbiji traži po ceni od 46 do 48 dinara za kilogram.
"Na tržištu Ukrajine, koja je pored Rusije najveći proizvodjač suncokreta na svetu, tona košta 800 dolara, što nije bilo skoro, a možda i nikad", rekao je Miklič.
Interesovanje za setvu suncokreta je, kako je rekao, povećano i zbog toga što ta kultura daje najstabilnije prinose i što je pogodna za peskovito zemljište.
U Srbiji se, prema njegovim rečima, suncokretom seje oko 220.000 hektara, što je velika površina u odnosu na ukupno zemljište.
I cena soje, kako je rekao savetnik Vuk Djordjević iz Instituta za ratarstvo raste na berzi, pa će se tom kulturom i ove godine u Srbiji zasejati oko 200.000 hektara.
Djordjević je rekao da soju treba sejati posle 1. aprila kada se zemljište zagreje do 10-12 stepeni.
PONOVO RASTE BROJ ZARAŽENIH COVID 19 VIRUSOM
POMAK U GODIŠTIMA OBOLJELIH
Dana 24. ožujka Hrvatskoj je bilo 1 869 novozaraženih pacijenata, a 20 je osoba umrlo od korona virusa dok je prethodnog dana, 23. ožujka , bilo 956 slučajeva zaraze. Broj zaraženih je gotovo dvostruko veći. U Srbiji je prema pisanju internet portala Beta 24. ožujka bilo 5.297 novozaraženih zaraženih, a 37 osoba je umrlo.
Glavni medicinski koordinator privremene kovid bolnice "Štark" kardiolog dr Predrag Bogdanović rekao je za dnevnik televizije Pink, a prenosi portal Beta, da se u toj ustanovi trenutno ljeći oko 400 pacijenata i da
da u poslednja tri tjedna u toj bolnici skoro da nemaju slobodnog kreveta jer se pacijenti stalno smjenjuju.
Istakao je da zbog velikog broja zaraženih prijemi na bolničko liječenje traju 24 sata dnevno kao i vikendom.Rekao je da su mjesta u bolnici limitirana kisikom, te da pacijenti koje primaju posljednjih dana imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, što zahtijeva terapiju kisikom. Dr. Bogdanović je rekao da imaju pacijente svih starosnih dobi, trenutno od 19 godina, a najstariji ima 86 godina. Liječnik je rekao da su tu porodice, roditelji s djecom, braća i sestre, supružnici..."
Prema riječima ravnatelja Nove Bolnice u Zagrebu, kao i liječnice u zdrastvenoj ustanovi u Primorsko goranskoj županiji primjetan je pomak u godinama onih koji sada obolijevaju od korone virusa. Dok je prošle godine koroni virusu bila sklona populacija od godišta rođenja 1930. do 1940. godine, sada je to populacija od 1959.1960. do 1970. godine i još mlađe osobe.
Prema informacijama s portala Beta Kosovo je jedina država u Evropi koja još uvek nije počela cijepljenje svog stanovništva protiv korona virusa. Predsednik Privredne komore Kosova Berat Rukići izjavio je da su odbili ponudu za cijepljenje privrednika sa Kosova u Srbiji. Privredna komora Srbije priopćila je je da je u saradnji sa Vladom Srbije obezbedila 10.000 doza cijepiva za privrednike i zaposlene iz regiona, uključujući i Kosovo. "Kao Privredna komora Kosova, odbili smo ponudu iz principijelnih razloga", napisao je Rukići na facebooku.
Iako su u siječnju predstavnici vlade Kosova rekli da su osigurali cjepivo Pfizer, ugovor nikad nije zaključen.
Upitan o isporuci Pfizerovog cjepiva, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je 23. ožujka rekao da su procjene epidemiološke službe bile da će se maksimalno htjeti cijepiti oko 2,5 milijuna ljudi, podsjetivši da je Hrvatska ukupno naručila 8,7 milijuna doza cjepiva. "Problem koji je nastao, ne samo kod nas, je sa sporom proizvodnjom i sporom dostavom AstraZenece koja je bila prva ponuđena narudžba ovoga ljeta. Činjenica da će u ovih šest mjeseci u odnosu na predviđene isporuke u Europu doći samo jedna trećina rezultira i smanjenom dostavom i Hrvatskoj", rekao je premijer.
Pojasnio je da se u ovom trenutku radi na tome da se jedan kontingent Pfizerovog cjepiva prebaci iz četveroga u drugo tromjesečje kako bi se na taj način nadomjestila dinamika cijepljenja do ljeta.
srijeda, 24.03.2021.
PREMIJER RH U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
INKUBATOR INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u sklopu posjeta Varaždinskoj županiji obišao je 23. ožujka nedavno rekonstruiran i opremljen Tehnološki park Varaždin.
Tehnološki park je na površini od 4040 četvornih metara gdje je moderna poslovna zgrada sa 26 ureda razreda A+ i 49 ureda razreda A, virtualni ured, coworking, sobe za sastanke te prostore za evente, radionice i predavanja. Opremljen je i kolaborativni radionički prostor za brzo prototipiranje i proizvodnju fizičkih proizvoda (Makerspace) u kojeg je uloženo više od 1,5 milijuna kuna.
Projekt rekonstrukcije i opremanja sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i vrijedan je 16,5 milijuna kuna. Sredstava u vrijednosti od 12,5 milijuna kuna, bio je namijenjen građevinskim radovima, što je financirano europskim sredstvima u iznosu 11,2 milijuna kuna te s 1,3 milijuna kuna od Grada Varaždina.
„Rekonstrukcija i opremanje ovog parka znači veliki doprinos stvaranju boljeg poslovnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća ovdje u Varaždinu i na sjeveru Hrvatske. Poznato je da su mali i srednji poduzetnici kičma hrvatskoga gospodarstva, njih je čak 93 posto”, rekao je Plenković i istaknuo da je Vlada nizom poteza u prošle 4,5 godine olakšala njihovo poslovanje.Naglasio je da je Varaždin sveučilišni grad u kojem je jedno od sjedišta Sveučilišta Sjever te da su sofisticiranim Tehnološkim parkom dobiveni novi prostori za inovativne tvrtke i za pojedince.
„To je posebno važno. U vremenu četvrte industrijske revolucije, inovatori i izumitelji bit će oni koji dobro prate globalne trendove i koji će pronalaziti niše i pridonositi Hrvatskoj konkurentnosti”, rekao je premijer.Direktor Tehnološkog parka Varaždin Karlo Kukec, rekao je da je Parku još uvijek nedostaje prostora, a popunjenost je 97 posto.„Trenutno imamo prostora za 50 tvrtki s otprilike 250 zaposlenih, ali alumni zajednica Tehnološkog parka broji preko 100 tvrtki. Nije sve u našim rukama, nešto ovisi o državi i o Gradu, ali planovi su utrostručiti trenutne kapacitete”, rekao je Kukec.
„Morate imati blizu visoko obrazovanje koje može generirati mlade kadrove na pozicijama uspješnih obrazovnih programa koji mogu svoje ideje, a mladi imaju interesantne, prosperitetne ideje, kroz ovakav oblik tehnološkog parka realizirati”, istaknuo je Fuchs. Gradonačelnik Ivan Čehok je rekao da se u Tehnološkom parku očekuje otvaranje još 120 do 150 radnih mjesta. Ovo je inkubator informatičke tehnologije, informatičkih radnih mjesta i uz naš FOI i Sveučilište Sjever definitivno pretvara Varaždin u informatički grad jer, gledano u postocima , najviše u ovom trenutku imamo poduzetnika upravo iz ICT-a”, naglasio je Čehok.
Uz premijera Plenkovića, u Varaždinu su bili ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs koji je posjet Varaždinu iskoristio kako bi u ime Ministarstva znanosti i obrazovanja dekanici varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike Nini Begičević Ređep uručio donaciju od 2,5 milijuna kuna za obnovu vile Oršić, kao dio projekta unapređenja Sveučilišnog kampusa u Varaždinu.
PLENKOVIĆ U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI
PODRUČJE PROIZVODNJE KVALITETNOG KRUMPIRA
Posjet Međimurskoj županiji predsjednik Vlade RH Andrej Plenković započeo je 23. ožujka u Podturenu obilaskom Školsko športskih igrališta. Riječ je o investiciji vrijednoj 3,5 milijuna kuna. Potom je u Općini Belica nazočio svečanoj dodjeli dvanaest ugovora iz Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnoga razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Predsjednik Vlade je potom pozdravio proizvođače krumpira iz beličkog kraja, izrazivši zadovoljstvo posjetom Međimurju, kazavši da je riječ o jednom od krajeva gdje je proizvodnja krumpira najveća i najkvalitetnija u Hrvatskoj.
Premijer je zahvalio Ministarstvu poljoprivrede i proizvođačima krumpira na inicijativi i pravovremenom dijalogu kako bi se iznašli zajedničko rješenja koje je omogućilo novi koncept skladištenja krumpira. Pohvalio je brzinu objave natječaja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. godine u sklopu kojeg će se sufinancirati izgradnja i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, kazavši da je natječaj raspisan samo petnaest dana nakon parlamentarnih izbora. Premijer je naglasio da je od alociranih 115 milijuna kuna odobreno 11 zahtjeva na području Međimurske županije, u vrijednosti od 67 milijuna.
Izrazio je zadovoljstvo sličnom situacijom i u Varaždinskoj županiji, rekavši da sredstva traže i proizvođači krumpira iz Ličko-senjske županije. Dodao je da se na ovaj način zaokružuje priča s tri županije koje su poznate po proizvodnji krumpira u Republici Hrvatskoj. Premijer Plenković naglasio je da je poljoprivreda izrazito važna za Hrvatsku te jedan od ključnih elemenata Vladinog Programa. "Smatramo da smo u ovom vremenu krize na početku shvatili koliko je važna svojevrsna strateška autonomija, bila ona u zdravstvenom pogledu ili u pogledu poljoprivrede, hrane, samodostatnosti. I upravo ta spoznaja bila je bitna u formiranju naših ciljeva u Programu Vlade", kazao je Plenković.
Premijer je podsjetio je da je ministrica poljoprivrede Marija Vučković u Svetom Martinu na Muri organizirala Prve dane hrvatske poljoprivrede, što pokazuje, naglasio je, koliko je Međimurska županija bitna za razvoj hrvatske poljoprivrede. "Siguran sam da ćemo kroz druge projekte nastaviti tim smjerom i omogućiti svima vama da kvalitetnije poslujete i radite, više proizvodite i da budete, uz potrebe hrvatskog tržišta, i izvozno orijentirani te na taj način pridonosite razvoju hrvatskog gospodarstva", poručio je Plenković prisutnim proizvođačima.
Premijer je naglasio da je Vlada stala uz proizvođače krumpira. "Bila je učinkovita, brza reakcija i ova sredstva koja su vam na raspolaganju dugoročno će omogućiti kvalitetniju proizvodnju i u konačnici profit što je bitno u vašem radu, za vaše tvrtke, obitelji, a i za hrvatsku poljoprivredu i gospodarstvo“. Premijer je kazao da Vlada nastoji organizirati proces izvoza krumpira iz Međimurske županije. "Obavili smo određene kontakte i s ukrajinskim tržištem, zemljom koja bi bez problema mogla apsorbirati sve viškove krumpira koji su tu, i upravo će u tom procesu ovakvi skladišni kapaciteti omogućiti da se na cjelovit način cijeli taj proces i organizira", rekao je.
Svoj posjet Međimurskoj županiji predsjednik Vlade RH Andrej Plenković završio je u Čakovcu gdje je posjetio Međimursko veleučilište koje radi 14 godina i ima 650 studenata a u akademskoj godini 2019./2020. ukupno je u njega investirano 100 milijuna kuna. Radi se o tri programa - Računarstvo, Menadžment turizam i sport i Održivi razvoj. Izrazio je zadovoljstvo posjetom Međimurskom veleučilištu koje je važno za obrazovanje mladih na sjeveru Hrvatske. "Drago mi je da su na ovim prostorima, gdje je nekada bila vojarna, nakon što su te nekretnine predane županiji, napravljene investicije u veleučilište, znanstveno-istraživačke centre i poduzetnički inkubator. To pridonosi razvoju Međimurske županije i uopće sjevera Hrvatske tako što se obrazuju mlade generacije koje će, siguran sam, s ovim programima koje usvajaju pridonijeti i razvoju hrvatskoga gospodarstva”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
utorak, 23.03.2021.
1. HRVATSKA KONFERENCIJA O POTRESNOM INŽINJERSTVU – 1CroCEE
STRUČNJACI GRAĐEVINE SVOJIM PROCJENAMA DO FINANCIJSKIH SREDSTAVA RH ZA OBNOVU NAKON POTRESA
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je 22. ožujka na svečanom otvorenju 1. Hrvatske konferencije o potresnom inženjerstvu – 1CroCEE na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, u povodu prve obljetnice potresa u Zagrebu koji se dogodio 22. ožujka 2020. u 6,24 sati ujutro jakosti 5,5 po Richteru.
Premijer je rekao da je u potresu u Zagrebu i okolnim županijama oštećeno 25 tisuća zgrada i kuća, a šteta se procjenjuje na 86 milijardi kuna, što je oko 60% državnoga proračuna. „Jasno je“ mišljenja je premijer „da ćemo na saniranju štete tako golemih razmjera morati raditi godinama i za to osigurati ogromna financijska sredstva, što će u sadašnjoj zahtjevnoj ekonomskoj situaciji od Vlade zahtijevati još odgovornije upravljanje javnim financijama. Svjesni dugogodišnjega izazova koji je pred nama, na tu izvanrednu okolnost, i najveću nesreću koja je pogodila Zagreb još od katastrofalnih poplava 1964. godine, odgovorili smo kombinacijom hitnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera;hitnih mjera za sigurnost, zbrinjavanje, smještaj i interventne radove ;srednjoročnih za izradu kvalitetnog zakonskog okvira za obnovu, popisivanja šteta i uspostavu Fonda za obnovu te dugoročnih za osiguranje sredstava i potrebne međunarodne financijske pomoći za obnovu grada, uz pojednostavljivanje procedura za građane„ rekao je premijer. Prisjetio se i jedine žrtve potresa toga jutra Anamarije Carević, „čiji je mladi život tada nažalost prekinut i suosjećamo s njenom obitelji“.
Premijer je nastavio rekavši“ Imajući na umu teška oštećenja brojnih crkava, kao i zagrebačke katedrale u tom potresu, svjesni smo da je moglo biti i mnogo više žrtava da se kojim slučajem potres dogodio kasnije i da u tom trenutku nije bilo epidemioloških mjera.U prvim danima nakon potresa zbrinuti oni koji su ostali bez svojih domova i osiguran im je privremeni smještaj i hrana, zbrinuti su pacijenti iz razrušenih bolnica i smješteni na sigurno, angažirane su sve službe kako bi se čim prije raščistio centar grada i omogućio normalan promet.Vrlo brzo definirali smo interventne mjere, osigurali za njih 141 milijun kuna i krenuli s pripremom zakona. Osigurali smo jednokratnu pomoć od 12 tisuća kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabata i nabavu kondenzacijskih bojlera.Za ovu mjeru je odobreno1466 zahtjeva , a tu ćemo mjeru na sjednici Vlade u četvrtak (25. ožujka) povećati na 20 tisuća kuna za obiteljske kuće.
Svima koji su u hitnim uvjetima zbrinuti u studentskim domovima, kod rodbine ili kod prijatelja, ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja, što je obuhvatilo 747 građana „ rezimirao je premijer događanja nakon potresa u Zagrebu od prije godinu dana.
Zatim je nastavio „ Nakon potresa u Petrinji 29.12. 2020. , koji je uzrokovao nova oštećenja i na širem zagrebačkom području, produljili smo do 1. ožujka 2022. sufinanciranje privremenog smještaja svima koji se i dalje ne mogu vratiti u svoje domove, za što je dosad isplaćeno 6,7 milijuna kuna. Zakonski okvir napravljen je na kvalitetan i transparentan način, njegov je cilj osigurati dugogodišnji proces obnove.
Ponovo se premijer vratio na potres u Zagrebu te rekao „Odlučili smo se za cjelovitu organiziranu obnovu grada kako bismo Zagreb obnovili prema suvremenim standardima, vodeći računa da očuvamo njegov prepoznatljivi identitet i graditeljsku baštinu.Zakon o obnovi izrađen je u suradnji sa strukom – građevinarima, arhitektima, urbanistima, inženjerima, stručnjacima za energetsku transformaciju, povjesničarima umjetnosti, konzervatorima, poslovnim udruženja, komorama i pravnicima.Kroz široku javnu raspravu prikupili smo kvalitetne prijedloge zainteresiranih stručnjaka i građana, a zakon je dobio široku podršku saborskih zastupnika. Uvažili smo ogroman broj prijedloga i sugestija za poboljšanje zakonskog okvira koji je sugerirala i oporba u Hrvatskom saboru.
Dodirom prsta na sliku otvorenu u mobitelu, fotka se širi i sadržaj se lakše čita.
„Kako bismo vlasnicima olakšali obnovu, definirali smo financijski model da čak 80% financiranja (60 država + 20 grad) konstrukcijske obnove zgrada snosi država, županije i gradovi. Građane slabijeg imovinskog statusa, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine oslobodili smo participacije onih 20%.“ rekao je premijer te nastavio“
Uspostavili smo Stručni savjet kao i Fond za obnovu, koji je zadužen za provedbu obnove zgrada i praćenje provedbe programa mjera obnove, i time uspostavili institucionalni okvir za obnovu.Do sada je zaprimljeno 5.435 zahtjeva za obnovu i dodjelu novčane pomoći. Da bismo građanima olakšali administrativne korake uspostavili smo aplikacije e Obnova.
Kako bi se građanima pružila sva potrebna pomoć, uspostavili smo Informativni centar ( od 15. ožujka 2021. op.a. )gdje mogu dobiti sve važne informacije, ali i savjete za postupak obnove. Izrađeni su posebni Vodiči za obnovu građevina, Program mjera obnove zgrada te informativni letci „ rekao je u svom govoru premijer Plenković.
VELIKI RAZMJERI ŠTETE
Premijer RH Plenković u svom je govoru konstatirao kako su razmjeri štete u Zagrebu i okolici, a potom i na Banovini, zaista veliki.“ Da bi proces obnove mogao biti proveden, ključno je osigurati potrebna financijska sredstva. Angažirali smo se na pribavljanju europskih i međunarodnih izvora financiranja.
Riječ je o 86 milijardi kuna procijenjenih šeta u Zagrebu i okolici i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna. Dosad smo našim intenzivnim aktivnostima na svim razinama za obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju pogođenih područja u procesu osiguravanja, po našim procjenama u ovom trenutku, 3,8 milijardi eura, odnosno 28,5 milijardi kuna, što je oko 22% potrebnih sredstava. Od toga je gotovo 1,4 milijardi eura iz europskih izvora i 2,4 milijardi eura kroz međunarodne financijske institucije.
Europska sredstva uključuju 684 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, planiramo skoro 600 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dakle iz Instrumenta EU iduće generacije, a iz postojećeg Višegodišnjeg financijskog okvira iz Operativnog programa za Konkurentnost i koheziju realocirano je 111 milijuna eura.
Nastojat ćemo osigurati i dodatna sredstava iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, gdje ćemo također tražiti stavke za proces obnove.
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, uz već potpisan zajam od 184 milijuna eura od Svjetske banke, razgovaramo o dodatnih milijardu eura od Europske investicijske banke, 900 milijuna eura od Razvojne banke Vijeća Europe i 300 milijuna eura od Europske banke za obnovu u razvoj.
No, uz to će trebati dodati i sredstva koja će biti doznačena iz Europskog fonda solidarnosti, a slijedom zahtjeva kojeg smo podnijeli nakon rezimea šteta na Banovini“ informirao je sve prisutne premijer Plenković .
OBNOVA KULTURNE BAŠTINE ZAGREBA
Premijer je na Građevinskom fakultetu rekao „ Poseban naglasak stavljamo na obnovu kulturne baštine, odnosno kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba“ te rekao da će se
primijeniti suvremena saznanja i tehnologije obnove i restauracije, uz primjenu načela energetske učinkovitosti kadgod je to moguće. Ministarstvo kulture i medija uspostavilo je Međunarodni savjetodavni odbor koji će savjetovati hrvatske projektante, onzervatore i restauratore u primjeni najsuvremenijih pristupa protupotresnoj obnovi kulturne baštine.Svi naši napori usmjereni su na osiguranje sredstava za protupotresno jačanje zgrada te na olakšavanje financiranja obnove građanima.Paralelno s tim, kontinuirano vodimo razgovore s nizom razvojnih i poslovnih banaka kako bismo dogovorili rješenja koji će građanima omogućiti kreditne linije s povoljnim kamatnim stopama za potrebe financiranja obnove. To bi se ponajprije trebalo odnositi: na financiranje njihovog udjela od 20% troškova obnove, na financiranje razlike troškova između konstrukcijske i cjelovite obnove, na financiranje obnove višestambenih zgrada, kao i na financiranje državne obnove javnih zgrada."
„U ovom procesu želim zahvaliti doprinosu Građevinskog fakulteta i suradnji sa Svjetskom bankom i svim stručnjacima jer je upravo ta stručna podloga hrvatskih stručnjaka uz koordiniranu i međunarodno verificiranu metodologiju procjene šteta pomogla Hrvatskoj da dobije sredstva na adekvatan način.
S tim u vezi su resorna ministarstva i Grad Zagreb već raspisali javne pozive za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva, to su četiri komponente koje su već raspisane za Grad Zagreb i susjedne županije.
ponedjeljak, 22.03.2021.
GODINA DANA OD POTRESA U ZAGREBU
OŠTEĆENO 25 TISUĆA OBJEKATA, A
MINISTAR TVRDI DA OBNOVA MORA IĆI KORAK PO KORAK
Važna je vijest koja možda još nije stigla do svih gledatelja, jer je bio dan vikenda, da je Dnevnik Nove TV 20. ožujka osvojio Večernjakovu ružu, prema odabiru gledatelja, u kategoriji TV emisije godine za 2021.
U Dnevniku Nove TV koji ima tako visoku reputaciju gledatelja gostovao je na poziv novinara 21. ožujka Darko Horvat ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH.
Povod gostovanju ministra bila je godina dana od potresa u Zagrebu koji se dogodio u nedjelju 22.ožujka 2020. u 6,24 sati magnitude 5,5 po Richteru, čiji se epicentar nalazio sedam kilometra sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu, na dubini od 10 km. U 7,1 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Treći i potres zabilježen je u 7,41 sati, jačine 3,7 po Richteru. U nešto više od 24 sata nakon prvog potresa, na području grada Zagreba zabilježeno je 57 slabijih potresa. Građani su bili vidno uznemireni, šteta je bila ogromna.
Poanta tog potresa u Zagrebu je ta da je oštećeno 25 tisuća objekata, čija je šteta procijenjena na 86 milijardi kuna, a obnova još nije počela. Objekte obnavljaju samo pojedinci, privatne osobe, koji za to imaju dovoljno sredstava. No masovna obnova objekata u gradu Zagrebu još nije počela. Kako je to moguće?
Ministar je gedatelje želio uvjeriti kako je to normalno da se s obnovom nije zapelo i da se obnova, kako je rekao događa korak po korak. „Pred izdavanjem smo potrebnih odluka. Napravljeni su procesi“, potrebni za obnovu, na način da su „zgrade pripremljene za rušenje ili za obnovu“ – što god to značilo. Rekao je da će u Zagrebu u idućih mjesec dana biti riješeni zahtjevi. „Sutra neće biti bagera na ulicama Zagreba, ali će biti spremno novih 50-ak odluka. Ako želimo pravedno utrošiti novac iz Europske komisije moramo poštivati proceduru“, rekao je ministar Horvat.
Mnogo je u medijima komunicirano do sada da je veoma komplicirano pripremiti svu potrebnu dokumentaciju za obnovu, što je ministar i potvrdio rekavši da je „potpisano do sada 88 odluka za obnovu“. No nakon svjedočenja sporosti predavanja zahtjeva za obnovu stambenog prostora građana, Vlada i ministarstvo učinili su jedan pozitivan obrat, ali nakon što je već izgubljena godina dana, te je u ulici Kneza Mislava otvoren prije šest dana Info centar gdje je moguće sada na jednostavan način, podnijeti
zahtjev za obnovu objekta. Ministar Darko Horvat pozvao je građane grada da samo s osobnom iskaznicom u Centru podnesu zahtjev. Ministar je ustvrdio da procedura nije komplicirana. "Ti procesi nisu komplicirani, treba doći na propisano mjesto, zahtjev se predaje poštom. Ako dođete u Info centar u Kneza Mislava sve možete riješiti samo s osobnom", rekao je.
Darko Horvat ministar je rekao da će prvi strojevi, valja za rušenje, a onda i za gradnju , na ulicama Zagreba biti u lipnju. Nadajmo se 2021., a ne 2022. (m.zouhar zec)
nedjelja, 21.03.2021.
KADA JAVNO SAVJETOVANJE ZA PLAN NACIONALNOG OPORAVKA?
Udruga Zelena akcija i njen predsjednik Luka Tomac odaslali su 19. ožujka u javnost priopćenje u kome od premijera Plenkovića traže da objavi Plan Nacionalnog oporavka od krize uzrokovane korona virusom te da u vezi s tim Vlada pokrene postupak javnog savjetovanja.
Objavljujem to priopćenje Zelene akcije.
NAMJERAVA LI VLADA RH POSTUPITI NETRANSPARENTNO?
""Zelena akcija traži od Vlade RH i premijera Plenkovića da hitno objavi nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te pokrene postupak javnog savjetovanja.
Vlada od javnosti krije navedeni dokument što potvrđuje da je demokratska praksa javnog sudjelovanja u kreiranju ključnih strategija samo puka formalnost ili, kao u ovom slučaju, nepostojeća. Plan oporavka sadrži popis infrastrukturnih projekata i sektorskih mjera koje će definirati razvoj Hrvatske u procesu oporavka od krize uzrokovane koronavirusom te biti glavni katalizator tranzicije u niskougljično društvo.
Nažalost, Vlada RH nastavlja s vrlo netransparentnom praksom jer samo 40 dana prije krajnjeg roka za slanje završne verzije dokumenta Europskoj komisiji, javnost, organizacije civilnog društva te ostali ključni dionici još uvijek nisu upoznati sa sadržajem dokumenta “teškog” oko 10 milijardi eura. Projekti koji dobiju zeleno svjetlo i budu dio finalnog Plana moraju biti ugovoreni do kraja 2022., a provedeni do kraja 2026. godine. Potrebno je naglasiti kako prema pravilima Europske unije najmanje 37 posto ukupnog iznosa planova oporavka mora biti namijenjeno zelenoj tranziciji i borbi protiv klimatskih promjena kao integralnog dijela Europskog zelenog plana.
Podsjetimo, više od sto organizacija civilnog društva te predstavnika javnog i privatnog sektora još je prošle godine uputilo zahtjeve za zeleni oporavak Vladi RH.
https://zelena-akcija.hr/hr
/programi/klimatske_promjene/vlada_rh_mora_prioritizirati_zeleni_i_pravedni_oporavak (30.10.2020.)
Udruge su jasno poručile da EU sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju moraju biti korištena za uistinu održiv i pravedan oporavak od trenutne klimatske, gospodarske i zdravstvene krize te u tu svrhu ostvariti dijalog s nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i zainteresiranim građanima koji će biti ključan dio provedbe tranzicije.
Za tako značajan dokument opsega gotovo 800 stranica potrebna su minimalno dva mjeseca javnog savjetovanja te je obvezna saborska procedura. Ovakvim netransparentnim procesom, Vlada i premijer raznim dionicima šalju poruku kako im njihovo mišljenje nije bitno. Osim toga, možemo povući paralelu s nekim regionalnim planovima i strategijama “oporavka” te se nadati da Nacionalni plan oporavka neće doživjeti istu sudbinu kao, primjerice, “Projekt Slavonija”".
Kontakt: Luka Tomac, Zelena akcija, 099 314 93 88, luka@zelena-akcija.hr
petak, 19.03.2021.
UPUĆEN ZAHTJEV FONDU SOLIDARNOSTI EU ZA ŠTETE OD POTRESA
ŠTETA OD POTRESA JE 41.633.410.427 HRK
ODNOSNO 5.508.740.811 EURA
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje vodi ministrica Nataša Tramišak uputilo je 18. ožujka Europskoj komisiji Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije te je zatražilo isplatu predujma. U priopćenju o podacima koje čini zahtjev ministrice Tramišak stoje činjenice u kojima se kaže da je
serijom potresa od kojih se prvi dogodio 28. prosinca 2020. godine, a najsnažniji 29. prosinca 2020. godine magnitude 6,2 M s epicentrom 5 kilometara jugozapadno od grada Petrinje, prouzročena velika šteta u javnom i privatnom sektoru na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba te ostalih županija Republike Hrvatske.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno pravilima Europske unije, iznosi 41.633.410.427 HRK , ili 5.508.740.811 eura. To čini 10,21 % bruto nacionalnog dohotka (BND) Hrvatske i više je od 0,6 % BND-a Republike Hrvatske tj. minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera.
Hitne mjere koje su takve prirode da opravdano nalažu traženje sredstva iz Fonda EU su:
• vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
• pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva;
• osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;
• čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.
Sukladno regulativi Europske unije pogođena država Europskoj komisiji može podnijeti zahtjev za dobivanje pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije (u daljnjem tekstu: EUSF) najkasnije dvanaest tjedana nakon nastanka prve štete prouzročene nepogodom.
U ovom slučaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU taj rok poštuje.
Vlada Republike Hrvatske zadužila je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za koordinaciju međusektorske suradnje u okviru procesa procjene ukupne štete. Metodologija izračuna ukupne izravne štete temeljila se na pravilima EUSF-a i metodologiji Svjetske banke.
Temeljem izračuna ukupne izravne štete, izrađen je Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, koji je ministrica Nataša Tramišak uputila povjerenici Europske komisije Elisi Ferreiri.
„S obzirom na to da procijenjena šteta iznosi 10,21% bruto nacionalnog dohotka i čini proglašenu elementarnu nepogodu nepogodom velikih razmjera, 18. ožujka smo uputili zahtjev za dodjelu sredstava iz EU Fonda solidarnosti te očekujemo isplatu predujma do sredine ove godine“, istakla je ministrica NatašaTramišak.
TROMBOEMBOLIJA JE RIJETKI ALI MOGUĆI RIZIK
KORISTI OD CJEPIVA NADILAZE RIZIK
Izvršna direktorica Europske agencije za lijekove (EMA) ms. Emer Cooke 18. ožujka je na konferenciji za novinare rekla da je cjepivo AstraZeneke nije povezano s VEĆIM rizikom za tromboemboliju, no nakon analize laboratorijskih rezultata, kliničkih istraživanja i obdukcija, i dalje se NE MOŽE odbaciti povezanost između tih slučajeva i cjepiva. Vladama zemalja
je savjetovala da da podignu svijest o mogućim nuspojavama i da ih pozorno nadziru. Rekla je da su potrebna daljnja istraživanja o incidentima povezanim sa zgrušavanjem krvi nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom. Izvršna direktorica Cooke je rekla da se pri cijepljenju milijuna ljudi ne može odbaciti da će se pojaviti i rijetki slučajevi razvijanja bolesti. “Koristi od toga cjepiva nadilaze rizike”, istaknula je Cooke.
Dr. Sabine Straus iz Odbora za procjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) rekla je na istoj konferenciji za novinare da postoje izvješća o iznimno rijetkim slučajevima cerebralne venske tromboze, ali da još nema dovoljno podataka da se sa sigurnošću može zaključiti postojanje povezanosti s cjepivom AstraZenece.
“Ovo cjepivo je sigurno i učinkovito je, to je naše znanstveno stajalište. Svjesni smo da su neke države obustavile cijepljenje i morali smo detaljno proučiti sve dokaze. Naši stručnjaci su sve ekstenzivno proučili.“Kada cijepite milijune ljudi, neizbježno je da se pojave neke teške nuspojave. Naš je zadatak da provedemo istragu. Posvećeni smo tome da odmah istražimo sve moguće dokaze i dokumente. Današnji zaključak nam omogućuje da i dalje nastavimo kampanju cijepljenja i da građani EU uvijek budu informirani o svemu. Dobrobiti cjepiva uvelike nadmašuju negativne nuspojave”, kazala je dr. Sabine Straus. “Broj tromboemboličnih događaja je manji nego što je očekivano u cjelokupnoj populaciji. Covid je jedan od uzročnika tromoemboličnih događaja. Postoje neki neuobičajeni slučajevi. U nekima su se pojavili krvni ugrušci nekoliko dana nakon cijepljenja. Bilo je i slučajeva ugrušaka u krvnim žilama. Ove slučajeve ćemo i dalje istraživati, ali radi se o vrlo rijetkim slučajevima. Bilo ih je svega 25. Takvi slučajevi nisu zabilježeni u kliničkim istraživanjima”, dodala je.
“Napominjemo da je bitno da su svi koji se cijepe svjesni da do ovakvih slučajeva može doći. Stoga tražimo da se ova informacija napomene svima koji primaju cjepivo, kao i zdravstvenim djelatnicima” rekla je dr. Sabine Straus.
U EU je dosad cjepivo AstraZeneke primilo 7 milijuna ljudi, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 11 milijuna. Odbor za procjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) predlaže veću pozornost oko slučajeva tromboembolije te će pokrenuti dodatnu istragu kako bi se bolje razumjelo te rijetke slučajeve.
četvrtak, 18.03.2021.
20. TJEDAN MOZGA
VIRUSI, PREVENCIJA I UČINAK NA MOZAK
Od 15. do 21. ožujka održava se Tjedan mozga .Glavni organizatori Tjedna mozga u Hrvatsko su Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB-a).
Tema ovogodišnje manifestacije je Virusi – prevencija i učinci na mozak te Mentalno zdravlje.
Organizatori ovogodišnjeg Tjedna mozga za grad Osijek su Medicinski fakultet Osijek, njegova studentska Sekcija za neuroznanost SENZOS i Odjel za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera. Tijekom navedenog tjedna održat će se brojna predavanja te radionice za učenike različitih uzrasta. Predavanja i radionice održavaju se i u Rijeci, Zagrebu i Splitu.
Kampanja pokrenuta inicijativom organizacije Dana Alliance for Brain Initiatives, poznata u svijetu kao Brain Awareness Week, provodi se u Hrvatskoj već dvadesetu godinu u mjesecu ožujku pod nazivom Tjedan mozga. te Mentalno zdravlje, a cilj je upoznati javnost s najnovijim znanstvenim otkrićima koja se tiču neurotropnih virusa, prevencije njihova širenja te tehnikama koje potiču mentalnu stabilnost.
Agencija za odgoj i obrazovanje već je niz godina suorganizator ove manifestacije, a ove će se godine stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike o navedenoj temi održavati 18. i 19. ožujka 2021. u virtualnom obliku.
NASLOVE TEMA I VRIJEME slušanja, radi informiranja i usavršavanja pogledati na internet adresi
https://www.azoo.hr/app/uploads/2021/03/Program-TM_11.03.-19.3.-2021..pdf
PAPINSTVO I NJEGOVA TRADICIJA
PAPA NEMA PLAĆU
Papa Franjo je 266. papa u neprekinutoj liniji koja se pratiti do svetog Petra, prvog pape kojeg je izabrao sam Isus Krist. U početku nije postojala posebna titula koja je odlikovala vođu Katoličke crkve, premda je ime Petar, što znači stijena, bilo ime koje je Isus dao prvom papi, promijenivši ime iz Šimun.
Na 33. apostolskom putovanju iz Italije, papa Franjo posjetio je od 5. do 8. ožujka kršćansko stanovništvo Iraka, koje pati kroz uzastopne ratove. Ta zajednica predstavlja manje od 2% stanovništva Iraka
Smatra se da zemlja još uvijek ima 250 000 vjernika katolika i nešto više od 150 000 vjernika nekatolika. Odnos katolika na 100 stanovnika tako iznosi 1,5, rekla je Sveta Stolica u priopćenju objavljenom 2. ožujka 2021. Iračke katoličke crkve imaju samo 19 biskupa, 113 dijecezanskih svećenika, 40 redovničkih svećenika i 20 đakona. Konačno, 32 sjemeništarca čekaju ređenje. Iako je broj katolika relativno malen monsinjor Pascal Gollnisch usprkos tome naglašava njihov značajan njihov kulturni utjecaj u zemlji. Mnoge institucije ovise o Katoličkoj crkvi, koja ima najmanje 55 osnovnih i jasličkih škola, 4 srednje škole i 9 sveučilišta.
Na portalu Aleteia.org objavljeno je nekoliko činjenica o papi koje pomažu objasniti papinstvo i njegove tradicije.
1.Zašto papa nosi bijelo? - Pio V. nije želio odustati od navike svetog Dominika de Guzmana koja ga je obilježila kao člana Reda propovjednika. Osebujne bijele halje od tada postaju standardna papinska odjeća.
2.Povijest iza crvenih i crnih papinskih cipela? - Papa Franjo u početku je crvene cipele odlučio nositi samo u zatvorenom, a za crne cipele na otvorenom koje je uvijek nosio - i s kojima je stigao u Vatikan - odlučio se u znak poniznosti i strogosti.
3.Zašto papa nosi "šiljasti" šešir? - Istaknutiji šešir koji biskupi nose je mitra i označava autoritet biskupa.
4.Povijest "tikvice", bijelog šešira koji papa uvijek nosi? - u doslovnom prijevodu na "malu bundevu" s talijanskog, izvorna verzija zuchetta bila je čupava lubanja poznata kao pileolus, namijenjena održavanju glava svećenika na hladnom.
5.Ima li papa godišnju plaću? - 2001. pojavile su se glasine da je sveti Ivan Pavao II zaradio pristojnu plaću, ali New York Times je izvijestio, “glasnogovornik Vatikana Joaquín Navarro-Valls završio je špekulacije o papinoj plaći, rekavši, 'Papa nema i nikada nije primio plaću."
6.Što katolici podrazumijevaju pod apostolskim nasljedstvom? - Apostolsko nasljeđivanje odnosi se na uvjerenje da su današnji biskupi u Katoličkoj crkvi izravni nasljednici apostola.
srijeda, 17.03.2021.
PANDEMIJA KORONE VIRUSA NE POSUSTAJE
KORISTI VEĆE NEGO RIZICI
OD CJEPIVA ASTRAZENECE
Pandemija korona virusa ne posustaje. U ponedjeljak 15. ožujka u Hrvatskoj je bilo 129 novooboljelih osoba. Dan kasnije 16. ožujka zabilježen je 691 novi slučaj pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj ukupno 4.475. Od njih je 858 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 78 pacijenata. U protekla 24 sata oporavilo se 546 osoba, a testirano je njih 7.347. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do 16. ožujka 2021. je ukupno zabilježeno 251.865 osoba zaraženih korona virusom.
U svijetu je korona virusom zaraženo 120. 784.671 osoba, a u Hrvatskoj 251.865. U svijetu je umrlo od korone 2.672.488 osoba, a u Hrvatskoj s 16. ožujkom 5.697.
Od VIRUSA KORONE SE OPORAVILO u Hrvatskoj 241.693 osobe, a u svijetu 97.434.194 osoba.
Tijekom posjeta gradu Daruvaru u Bjelovarsko bilogorskoj županiji, gdje je premijer bio 16. ožujka, video vezom sudjelovao je na sastanku europskih premijera Austrije, Slovenije, Bugarske, Češke i Latvije, a to su - Sebastian Kurz, Janeza Janša, Bojko Borissov, Andrej Babiš i Arturs Krišjanis Karinša s kojima je razgovarao o cijepivu koje je posljednjih dana glavna europska i svjetska tema, a nakon sastanka je izjavio :"Dogovorili smo se da zajednički apeliramo na stvaranje jednog korektivnog mehanizma u vezi s distribucijom cjepiva. Hrvatska je naručila dodatna cjepiva od Pfizera, a imat ćemo i dodatne razgovore s Europskom komisijom u sljedećih 24 sata, kako bismo korektivnim mehanizmom pokušali kompenzirati zastoj koji su pojedine zemlje doživjele zbog sporije proizvodnje i distribucije cjepiva AstraZenece.Rekao je da je o toj ideji korektivnog mehanizma govorio i prošli tjedan na sastancima s europskim čelnicima u Bruxellesu.
"Nije normalno da u trenucima kada se događa situacija da je AstraZeneca prva opcija da tražimo količine cjepiva za do kraja ljeta, u tom trenutku ne može nitko znati što će se događati s proizvodnim kapacitetima i distribucijom. A procjena struke je bila da Hrvatska ne mora naručivati otprilike pet puta više cjepiva nego što ima stanovnika, nego jedan razuman broj u odnosu na očekivana procjepljivanja. "Dodao je da ukoliko kasne doze AstraZenece, a Hrvatska je od te kompanije naručila 2,7 milijuna doza jer je to bilo prvo cjepivo koje je trebalo biti i dovršeno i odobreno, a potom naravno i distribuirano, dogodilo se da spomenuti proizvođač ima problem u proizvodnim kapacitetima i dostavi dogovorenih količina, onda trenutno imamo manjak tog cjepiva.
"Upravo je poanta korektivnog mehanizma da one zemlje koje su trebale do sada dobiti više doza AstraZenece dobiju više doza drugog cjepiva koje su naručili i time kompenziraju taj nedostatak", objasnio je premijer .
Usprkos vijestima iz svijeta i medicinskim tvrdnjama da je određeni broj cijepljenih cjepivom AstraZenece imalo nus pojave koje su imale i smrtni ishod, stav medicinske struke u ovom trenutku u Hrvatskoj je da su koristi od cijepljenja AstraZenecom veće nego rizici koji su njima u ovom trenutku poznati . Premijer Plenković je izjavio da je održao konzultacije s predstavnicima HALMED-a, HZJZ-a i Ministarstva zdravstva o toj temi i da nitko od osoba koji su stručni i koji su liječnici, za razliku od politike, nema nikakav dokaz na temelju kojeg bi Hrvatska zasada trebala obustaviti cijepljenje cjepivom AstraZenece. Premijer Plenković je rekao da nitko od medicinskih stručnjaka nije ukazao na rizike koji bi doveli do toga da se prekine cijepljenje u Hrvatskoj .
Upitan zašto neke druge zemlje obustavljaju cijepljenje tim cjepivom, premijer Plenković rekao je da se radi o njihovim procjenama te da možda imaju više slučajeva nuspojava povezanih s AstraZenecom.Dodao je da su u Hrvatskoj zabilježena samo tri takva slučaja, od kojih su samo dva nuspojave povezane s AstraZenecom.
U Hrvatskoj je do sada cijepljeno oko 251.000 građana. Od toga broja njih oko 70.000 primilo je preporučene dvije doze cjepiva. (mzz)
ponedjeljak, 15.03.2021.
PRIJEVARA SA ZNAKOVIMA HRVATSKOG IDENTITETA
PLJUSKA POTROŠAČIMA POD OKRILJEM INSPEKTORATA
Tužno je pročitati kako su se Uprave trgovačkih lanaca čije trgovine posluju u Hrvatskoj ohrabrile da na uvozno mlijeko, vjerojatno iz svojih matičnih zemalja, stavljaju različita obilježja hrvatskog znakovlja – šahovnice i kockice I takvo mlijeko prodaju po dampinškim cijenama. Na taj način zadiru u hrvatski identitet i potrošačima podmeću, navodeći ih na misao kako se radi o hrvatskom mlijeku.
Marketinške poruke „kupujmo hrvatsko“ su zacijelo imale velikog odjeka u prodaji posebno nekih namirnica kao što je mlijeko, te je uvozno mlijeko ili mlijeko s oznakom prodajnog lanca iako znatno jeftinije, postalo nezanimljivo hrvatskim kupcima. No Uprave prodajnih lanaca su se dosjetile prijevare i pakiranja mlijeka koje nije iz Hrvatske obilježili su znakovima – kako stoji u tekstu Hrvatske poljoprivredne komore „ varijacijama šahovnice i kockice“. Predsjednik poljoprivredne komore mr. Mladen Jakopović u tekstu apelira i poziva hrvatske državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu. I još je blag i nije eksplicitan i ne govori o kojim se trgovačkim lancima točno takvo mlijeko prodaje.
A zašto nije eksplicitan? A traži da se pojačaju kontrole! To on sam treba objasniti.
Inspektrori Državnog inspektorata imali bi pravo prijevare za koje se koristi znakovlje hrvatskog identiteta kažnjavati sa 700 tisuća eura na licu mjesta. Takvom bi kaznom branili vjerodostojnost hrvatske proizvodnje mlijeka, kao i nepovredivost identiteta Republike Hrvatske.
Rukovodeći ljudi Vlade i Republike Hrvatske još su jedino osjetljivi i reagiraju na paljenje hrvatske zastave, kao jednog od identiteta Republike Hrvatske. Ako to čini osoba koja nije hrvatski državljanin, tada protestnu notu upućuje zemlji državljana ministar vanjskih poslova. A za ovakav vid prijevare - s oznakom na mlijeku - nema sluha. Zašto?
Ovakav slučaj varanja i laganja potrošača prolazi neopaženo i od Vlade i Ministarstva vanjskih poslova. Za prekršioce to je još i afirmativno jer su bez ikakve sankcije trgovački lanci koji to rade.
Zašto tako nezainteresirano postupa Državni inspektorat? Njihova neaktivnost poništava na taj način marketinški slogan „ Kupujmo hrvatsko „na koji u ovo vrijeme korone hrvatski potrošači nisu ostali neosjetljivi. Potrošači su željeli biti solidarni sa domaćim poljoprivrednim proizvođačima, u čemu su proaktivno sudjelovali i mnogi mediji. No potrošači su doživjeli opasnu pljusku.Državni inspektorat šuti, nema reakcije ni iz Vlade, kao da je hrvatska poljoprivredna proizvodnja mrtvo slovo na papiru, a tuđe mlijeko se i dalje prodaje pod hrvatsko i nikome ništa.
Margareta Zouhar Zec
OBMANA POTROŠAĆA S UVOZNIM MLIJEKOM
HRVATSKI POTROŠAČI BEZ IKAKVE ZAŠTITE!
Među novostima koje mi je poslala HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA je i tekst s naslovom
„Trgovački lanci obmanjuju potrošače s uvoznim mlijekom i hrvatskim oznakama“ koji je u Poljoprivrednoj komori objavljen 2.ožujka 2021. koji objavljujem
Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore poziva hrvatske državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu jer se posljednjih mjeseci potrošačima nudi uvozno, jeftino mlijeko na čija se pakiranja stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja – šahovnice i kockice. Na taj se način obmanjuje potrošače kako se radi o domaćem mlijeku. HPK smatramo kako je ovo jedan od marketinških trikova, koji nisu dozvoljeni i koji dodatno zbunjuju potrošače jer na nacionalnoj razini postoji jedino oznaka Mlijeko s hrvatskih farmi – a ta je oznaka jedina valjana i potvrda da mlijeko ima svoju slijedivost i dolazi s farmi domaćih proizvođača.
„Nedopustivo je zakidati domaću proizvodnju, jer je prvo potrebno otkupiti naše proizvode. Nikakvo znakovlje ne može biti na pakiranju mlijeka koje nije direktno iz Hrvatske, a može biti samo znakovi EU i država iz kojih mlijeko dolazi. Zato apeliramo na inspekcije i institucije da pojačaju kontrole i potrošačima objasne prema kojim se to zakonskim osnovama vrši ova tržišna obmana potrošača", izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Hrvatska poljoprivredna komora apelira na trgovačke lance da se ne koriste ovim obmanjujućim potezima te stavljanjem različitih oznaka i državnog grba, na jeftina uvozna mlijeka, dodatno zbunjuju potrošače. Tražimo i hitni sastanak domaćih proizvođača mlijeka s resornim Ministarstvom, odnosno da se na Savjetu za mlijeko, pozovu industrije mlijeka te zajednički ukaže na ovaj problem, koji jednim dijelom spada u sferu nepoštene trgovačke prakse, koje su zabranjene na razini EU, poruka je Hrvatske poljoprivredne komore.
Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK, Igor Rešetar ističe kako u hrvatskom mljekarstvu ima pozitivnih pomaka zahvaljujući razumijevanju državnih institucija i investiranju u ovaj sektor. Najveći problem su i dalje cijene ulaznih sirovina, zbog čega je na Savjetu za mlijeko potrebno napravit i konkretne zaključke kako bi se dosadašnji pozitivni trendovi mogli nastavili.
„Cijene sirovina su drastično poskupjele (posebice sojina sačma i kukuruz), a rasle su i cijene repromaterijala za sjetvu i tu je potrebno reagirati. S druge strane problem je mlijeko na tržištu koje dolazi iz drugih država. Svaka zemlja EU prošle godine je koristila mjeru za skladištenje mlijeka i mliječnih proizvoda, 300 000 tona je bila minimalna količina koje se skladištila i ti viškovi sad dolaze na naše tržište po dampinškim cijenama, izjavio je Rešetar.</em>
U HPK objašnjavaju kako zemlje koje imaju viškove mlijeka te viškove stavljaju na skladište osam mjeseci i nakon toga ga puštaju na tržište, po izuzetno niskim cijenama. Takvo mlijeko dolazi na naše tržište, po cijenama na koje se ne možemo utjecati, ali problem je što na police dolazi sa oznakom hrvatske šahovnice – što je nedopustivo. Ključnu ulogu u ovom zbunjivanju potrošača imaju trgovački lanci, što je i razlog da HPK apelira na institucije da pooštre kontrole.
Što se tiče mjera poljoprivredne politike za sektor proizvodnje mlijeka potrebno ih je bolje osmisliti i napraviti akcijski plan, kako ih provoditi da budu učinkovite. Hrvatskom mljekarstvu su potrebna ulaganja kako bi pojedine farme mogle izdržati financijski pritisak i provoditi te investicije iz dohotka koji ostvaraju na tržištu.
„Na cijenu mlijeka se ne može utjecati jer se ona formira na tržištu, ali je potrebno prvo urediti tržište – mora se ustrajati na zahtjevima kod nepoštenih trgovačkih praksi. Bilo bi dobro da postoji nekakvo tijelo ili odbor koje bi pratilo troškove proizvodnje jer se podaci sa burza stalno mijenjaju i nepregledni su za proizvođače. Potrebno je na razini Ministarstva napraviti objavu o cijenama žitarica, hrane za krave i slično kako bi se znali svi ulazni troškovi u proizvodnji i usporedili sa troškovima iz drugih zemalja. Ovo bi trebalo napraviti do kraja godine, kazao je Mladen Jakopović.
Odbor za mljekarstvo HPK traži i da se program potpore za junice produži na slijedeće tri godine. Mljekari inzistiraju i na provođenju mjera Programa ruralnog razvoja koje se odnose na proizvodnju električne energije i financiranje postrojenja na farmama koje proizvode mlijeko. To bi bio dodatni izvor prihoda mljekara – da i kroz proizvodnju električne energije, preko bioplinskih i solarnih postrojenja, ojačaju svoj dohodak.
Tijekom 2020. godine hrvatski proizvođači mlijeka isporučili su 434.220.206 kilograma mlijeka što je na razini 2019 godine. U siječnju 2021. je zabilježeno povećanje proizvodnje za 1,7 posto u odnosu na siječanj 2020., dok je na kraju godine broj proizvođača mlijeka bio 4036.
Plan je da se do kraja ove godine proizvodnja poveća za 3.000.000 kg po mjesecu, a to se može postići kroz bolje uvjete držanja stoke i ulaganjem u genetiku.
Tijekom prošle godine u Hrvatsku je uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 253.398.156 eura.
petak, 12.03.2021.
PREMIJER PLENKOVIĆ U BRUXELLESU
" HRVATSKA JE CIJENJENA I PRIVRŽENA ČLANICA NATO SAVEZA"
Premijer RH Andrej Plenković otputovao je 11. ožujka u Bruxelles gdje boravi i 12. ožujka, a uoči sjednice europskog Vijeća koje će se održati potkraj ožujka, te vodi više razgovora s vodećim osobama Europske komisije, Vijeća i predsjednikom Europskog vijeća.
Osim o Konferenciji o budućnosti Europe čiji bi početak održavanja trebao biti 9. svibnja na Dan Europe, David Sassoli predsjednik Europskog parlamenta i premijer RH Plenković razgovarali su u četvrtak poslije podne o problemu s cjepivima u EU-u, europskoj perspektivi zapadnog Balkana, o hrvatskim naporima na ulasku u šengenski prostor i eurozonu.
Premijer Plenković je rekao da Hrvatska podržava približavanje zemalja jugoistoka Europe EU-u te da poseban interes ima za Bosnu i Hercegovinu, zemlju s kojom Hrvatska ima najdulju granicu, a u kojoj žive Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.
“Hrvatska je vrlo cijenjena i privržena članica našeg Saveza, koja pridonosi raznim misijama i operacijama, u Iraku, pomažući u borbi protiv međunarodnog terorizma, na Kosovu, pomažući u stabiliziranju toga dijela zapadnog Balkan, na Baltiku i u pomorskim operacijama”, rekao je Jens Stoltenberg prije sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Plenković, je u susretu sa Jansom Stoltenbergom glavnim tajnikom NATO snaga rekao je da se Hrvatska ponosi svojim sudjelovanjem u raznim misijama i operacijama NATO-a te najavio da će u sljedećih nekoliko tjedana ojačati svoju nazočnost na Kosovu. “Mislim da smo se dokazali kao pouzdan i solidan saveznik i partner u svim političkim i vojnim aktivnostima Saveza”, rekao je Plenković.
Plenković i Stoltenberg razgovarali su o nizu tema od strateškog koncepta NATO do 2030. koji ima za cilj učiniti Savez relevantnijim s obzirom na globalne promjene - a Hrvatska je spremna tome pridonijeti - do jačanja transatlantske suradnje i partnerstva, sada kada je u Washingtonu nova administracija koja želi to isto.
“Hrvatska će dati odgovarajući doprinos našem partnerstvu i našem Savezu”, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s belgijskim kolegom Alexandrom De Croom. Dvojica premijera razgovarala su o geopolitičkim temama, stanju i perspektivama zapadnog Balkana, kao i o pandemiji korona virusa.
“Cijenimo ulogu koju Hrvatska igra na zapadnom Balkanu, našem stražnjem dvorištu, koje je sada više nego ikad postalo i geopolitički forum. Belgija podržava i prati hrvatske aktivnosti na pristupanju šengenskom prostoru i eurozoni. ”, rekao je De Croo koji je s premijerom Plenkovićem razgovarao je i o odnosima EU-a s Rusijom.
Plenković je istaknuo da je Belgija Hrvatskoj prijateljska zemlja, koju iznimno cijeni. Belgija je važan trgovački partner i investitor u Hrvatskoj.
četvrtak, 11.03.2021.
DODATNI FINANCIJSKI MEHANIZMI
858 ZAJMOVA, 7 POJEDINAČNIH JAMSTAVA I 4 INVESTICIJSKA KREDITA POLJOPRIVREDNICIMA OD 2018.
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 11. ožujka, u okviru Programa ruralnog razvoja, osim bespovratnih sredstava, hrvatski poljoprivrednici od 2018. godine na raspolaganju imaju i kredite, zajmove i jamstva koji se provode u suradnji s HAMAG-BICRO-om i HBOR-om, a koji po izuzetno povoljnim uvjetima poljoprivrednicima, prerađivačima i šumarima omogućavaju ulaganja i održavanje likvidnosti. Uz početna tri, kao odgovor na krizu COVID-19 dodana su još dva financijska instrumenta, ukupne vrijednosti 920 milijuna kuna. Republika Hrvatska je u 2019. godini imala najveći broj korisnika financijskih instrumenata u Europskoj uniji te se u 2019. nalazila u 15 posto najboljih država članica s obzirom na isplaćena sredstva, a pozitivni trendovi se nastavljaju i kroz 2020. godinu.
Od početka provedbe financiranja od ukupno raspoloživih sredstava odobreno je 858 zajmova u iznosu od 245 milijuna kuna od kojih je već isplaćeno 236 milijuna kuna. Također, jamstva su omogućila višestruko veća ulaganja ambicioznih poljoprivrednika, pa je tako izdano sedam Pojedinačnih jamstava za ruralni razvoj u iznosu od 13,46 milijuna kuna, čime su omogućeni projekti u vrijednosti od 55 milijuna kuna, a odobrena su i četiri Investicijska kredita za ruralni razvoj u iznosu od 12,32 milijuna kuna.
„U hrvatskoj poljoprivredi je još 2018. godine detektirana izražena potreba za dodatnim financijskim i investicijskim mehanizmima koji će, uz mjere ruralnog razvoja, omogućavati poljoprivrednicima rast i razvoj, ali i pomoć u teškim okolnostima izazvanima COVID-19 krizom razvoja. Pokazali su se punim pogotkom – u nešto više od godinu dana hrvatski poljoprivrednici su ih koristili u većem broju nego u ijednoj drugoj zemlji članici, uz nekoliko povećanja raspoloživih sredstava do sada. Hrvatski poljoprivrednici predano rade i sve više ulažu, čemu u prilog govori i rast poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini“, ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Ulaganja putem financijskih instrumenata u najvećoj su mjeri usmjerena u ratarstvo s 180 milijuna kuna te u stočarstvo i peradarstvo s iznosom od 70 milijuna kuna. Zajmovi i krediti za ruralni razvoj pružaju niske kamatne stope koje se najvećim dijelom vraćaju u fond za zajmove Programa ruralnog razvoja i plasiraju drugim primateljima, kao i niže naknade, duže rokove otplate i veću mogućnost počeka otplate zajma/kredita te uz manje instrumente osiguranja, a omogućavaju i dodatna ulaganja u obrtna sredstva, kupnju živih životinja, jednogodišnjeg bilja i rabljene opreme.
EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA POTPORU ZA TOVNE SVINJE
Kako bi se pružila hitna financijska pomoć proizvođačima tovnih svinja zbog iznimnih i dugotrajnih poremećaja na tržištu te drastičnog pada potražnje i cijene svinjskog mesa, Europska komisija je u petak, 5. ožujka 2021. godine, Hrvatskoj odobrila donošenje programa potpore proizvođačima tovnih svinja u vrijednosti 3 milijuna kuna. Potporom se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost proizvođača i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave COVID-19.
Prihvatljivi korisnici su mikro, mali i srednji poduzetnici te velika poduzeća koja se bave proizvodnjom tovnih svinja, a upisani su u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Registar farmi. Potpora će se dodijeliti za tovne svinje za koje je u sustavu razvrstavanja i označivanja na liniji klanja u razdoblju od 1. siječnja do 15. ožujka 2021. godine utvrđena klaonička težina trupa od najmanje 105 kg, te pripadaju u kategorije T1 i T2.a.
Procjenjuje se da će broj korisnika ove mjere biti više od 500, a maksimalni broj prihvatljivih grla po korisniku iznosi 750.
srijeda, 10.03.2021.
VIRUS KORONE JE VELIKA SELEKCIJA
BROJEVI NALAŽU - POLITIČARI MORAJU TRAŽITI ODGOVORE
Broj osoba zaraženih korona virusom u Hrvatskoj počeo je ponovo neobjašnjivo rasti. I ne samo u Hrvatskoj. Ista je situacija u Srbiji , BIH , Češkoj.... Naprimjer u Hrvatskoj je 9.3. bila 491 zaražena osoba, a već za 24 sata 10.3. zaražene su bile 962 osobe. KAKO? Broj novozaraženih je postao gotovo udvostručen. Nacionalni stožer za koronu je u nezavidnom položaju jer brojevi zaraženih rastu, a odgovora ZAŠTO, nema nitko od njih .Prof. dr. Capak je 10.3. rekao "Nemamo posebnih žarišta"
Što vrijeme više prolazi sve snažnije je moje uvjerenje, a na temelju mog iskustva od 2. listopada 2020. da korona virus pada s neba i da ga planski po državama i regijama prosipaju avioni kojima
upravlja NETKO TKO ŽELI UPRAVLJATI. Čime? Brojem stanovništva i industrijom na zemlji. Jer ubija stanovništvo polako. Najmanje otporni preminuli su već, sada je preispitavnje snage i imuniteta čovječanstva koje je preostalo. Te večeri u listopadu prošle godine tekst sam objavila pod glavnim naslovom ZANIMLJIVOSTI,ali vrijeme pokazuje da je korona virus mač koji radi selekciju istrebljenja i nameće tešku borbu s opstankom u okviru, zdravstvenog stanja, radnog odnosa i gospodarskog razvoja.
Nije više dovoljno izaći iz stana, gledajući pred sebe. Najprije je pri izlasku iz stana potrebno staviti masku na usta i nos, a onda pogledati u nebo, da li su vidljivi chemtrailsi tragovi raspadnutih
kemijskih supstanci, ili je nebo vedro. Ako je ovo prvo, kemijski tragovi, masku na otvorenom treba nositi obvezno.
A političari zemalja, među kojima je Hrvatska, čije stanovništvo po regijama i gradovima nedužno trpi, radi napada chemtrailsima trebaju se napokon međusobno konzultirati početi gledati u nebo u različita doba dana i na svjetskoj razini tražiti odgovore na pitanje neobjašnjivo velikog broja porasta zaraženih osoba korona virusa koji mutira i postaje sve snažniji, iako se poduzimaju i provode sve propisane epidemiološke mjere u svim zemljama.Jer svi žele kraj pandemije. No ona se neobjašnjivo nastavlja i ponavlja. Više u pitanju pandemije nisu samo zdrastvene mjere. U pandemiji je uvjerena sam i ostala tehnološka industrija, o čemu tek javnost treba čuti.
PONOVO OBJAVLJUJEM TEKST KOJI SAM OBJAVILA 2.10. 2020. gdje objašnjavam svoj doživljaj viđenog. Danas sam potpuno sigurna da u Hrvatsku korona virus dolazi s neba prosipan od nekoga!
Izašla sam iz autobusa 227 večeras, 2. listopada 2020., na petoj stanici od grada, kao i uvijek na Oboju, jer tu stanujem. Bilo je oko 22.10. Do stana imam oko 100 metara, možda i manje, ali prema stanu idem u suprotnom smjeru od smjera kojom je autobus nastavio voziti. Ulica je dobro osvjetljena, no primijetila sam prilično jako svjetlo na nebu ispred sebe, a s lijeve i desne strane tog svjetla bili su najprije uski bijeli tragovi aviona, chemtrailsi- i oni su se svakog trenutka širili i postajali sve širi. Pomislila sam – Netko avionima nas stanovnike Zagreba zaprašuje iz zraka. Sjetila sam se emisija Branimira Mišaka, „ Na rubu znannosti“ Izvadila sam fotoaparat i fotografirala. Naslikala sam ovo što je vidljivo na donjoj fotografiji. Fotkala sam samo jednom, a onda pokušala s mobitelom. Ali na tim se fotkama vidi samo svjetlo.
Fotografija događaja svjetla i tragova aviona koji se brzo šire- chemtrailsi. M.Zouhar Zec
Zatim sam vidjela da svjetlo dosta brzo ide prema desnom bijelom tragu. Kažem brzo, jer ja još nisam došla do stana, bijeli tragovi su se širili, a svjetlo je izlazilo izvan desnog bijelog traga. Svjetlo se pomicalo. A od busa do stana hodam tri do četiri minute. Da li je to bio mjesec? Ne! To je svjetlo bilo prejako i previše brzo je plovilo nebom, da bi to bio mjesec. Došla sam u stan i u sobi otvorila prozor s namjerom da vidim bijele tragove i svjetlo. No svjetlo se udaljilo od tragova, a oni su bili vrlo široki i slabo osvjetljeni. Zatvorila sam sve prozore od stana! Možda virus korone zapravo na ovaj način s noćnog neba, prosipan u bijelim tragovima, dolazi u Hrvatsku! I ne samo u Hrvatsku, već u sve Europske gradove? Broj zaraženih korona virusom u velikim europskim gradovima kao i Hrvatskoj ponovo svakoga dana raste. (M.Zouhar Zec)
CHEMTRAILSI SU KEMIJSKI TRAGOVI!
Chemtrailsi su kemijski tragovi koji ostaju kao posljedica zaprašivanja nepoznatim kemijskim supstancama . Uobičajeni kondenzirani tragovi aviona ostaju vidljivi tridesetak sekundi, dok se chemtrailsi mogu vidjeti znatno duže, ostvarajući na nebu izmaglicu, a onda oblak.
Margareta Zouhar Zec
GODINA SVETOG JOSIPA
OTAC PUN LJUBAVI
Još kada se u Hrvatskom saboru govorilo latinskim jezikom i 160 godina prije nego što je prihvaćen hrvatski jezik kao službeni, za što je zaslužan Ivan Kukuljević Sakcinski, duhovna osoba Sveti Josip je proglašen zaštitnikom hrvatskog kraljevstva. U saborskim zastupnicima ondašnjeg vremena je očito bilo vjere kada su se s tim složili. Zato je Hrvatski Sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine, na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena na latinskom jeziku je zapisano: "Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran". A kao spomen na tu odluku, 14. srpnja 2008., na ulazu u Hrvatski Sabor postavljen je reljef Sv. Josipa, rad kipara Šime Vulasa.
APOSTOLSKO PISMO OČEVO SRCE
Međutim, kolika je važnost Svetog Josipa u katoličkoj Crkvi potvrdio je apostolskim pismom Patris Corde "Očevo srce", papa Franjo koji je godinu od 8. prosinca 2020. do 8. prosinca 2021. proglasio Godinom Svetog Josipa. Tu je odluku objavio na 150. godišnjicu proglašenja svetog Josipa zaštitnikom Sveopće crkve.Svrha ovog apostolskog pisma, napisao je papa Franjo je " povećati našu ljubav prema ovom velikom svecu, potaknuti nas na zagovaranje njegova zagovora i oponašati njegove vrline i njegovu revnost".“ Sveti Josip je voljeni otac; nježan, pun ljubavi otac, poslušan otac, otac koji prihvaća, kreativno hrabar otac, otac koji radi i otac u sjeni. Kao zaštitnik, zagovornik i čuvar Svete obitelji, sveti je Josip uvijek bio poštovan kao otac svim kršćanima“
Sveti Josip, duhovni otac Isusa Krista nije samo zaštitnik Hrvatske, već je zaštitnik i Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Kine, Kanade, Meksika, Vijetnama, Filipina, Belgije, i Austrije.
Glavna svetkovina Svetog Josipa je 19. ožujka i ne samo u crkvama pesvečenim njemu, već u cijelom katoličkom svijetu. No od 10. ožujka počinje tzv. priprava za svetkovinu 19. ožujka.
U ovo vrijeme kada je Hrvatska kao i cijeli svijet suočena s sofisticiranim neprijateljem koji se zove korona virus, i nije vidljiv ljudskim okom, a zaraza se širi neobjašnjivo brzo i zaraznima čini nevjerojatno veliki broj ljudi u državama diljem svijeta, koja kao da je produkt vremena 21. stoljeća u kome se brzo živi, bilo bi , kaže kršćanska vjera, psihički umirujuće saviti koljeno pred likom Svetog Josipa bez obzira na zanimanje, spol i bilo koju drugu orijentaciju pa duh koji svakoga čini živim, oplemeniti ne savjetom psihijatra, već molitvom Svetom Josipu..
Margareta Zouhar Zec
utorak, 09.03.2021.
POVEĆANA FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PRERADU PROIZVODA NA 462 MILIJUNA KUNA
JOŠ NOVCA ZA POGOĐENE COVID 19 KRIZOM
Ministarstvo poljoprivrede je radi velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata donijelo početkom ožujka odluku o povećanju sredstava za Natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ Programa ruralnog razvoja za 162 milijuna kuna, čime je ukupan iznos prihvatljivih sredstava povećan s početnih 300 milijuna kuna na 462 milijuna kuna.
Korisnici Mjere su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda, a prihvatljivi troškovi su ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka; za klanje, rasijecanje, preradu mesa, jaja; za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina); aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva; za preradu maslina, komine masline; za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja; za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.
„Na 4. Natječaju za provedbu tipa operacije 4.2., otvorenom 14. veljače 2020. godine, ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je za čak 50%. Time želim poslati poruku da je prerada izuzetno važna za hrvatsku poljoprivredu, stvara proizvode više dodane vrijednosti i takva ulaganja smatram strateškim smjerom koji će rezultirati dodatnim rastom hrvatske poljoprivrede“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je za operaciju 4.2.1. do sada ukupno ugovoreno 127 projekata vrijednosti 555,5 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 377,3 milijuna kuna za 88 korisnika.
DODATNIH 200 MILIJUNA KUNA POMOĆI ZA POGOĐENE COVID-19 KRIZOM
Zbog ublažavanja posljedica pandemije COVID-19, prema priopćenju od 5.3., te zbog daljnjeg pada gospodarskih aktivnosti i poteškoća u poslovanju s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća u sektoru prerade u elektronskom savjetovanju su nacrti natječaja za provedbu Mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ Programa ruralnog razvoja, a ukupni iznos potpore raspoloživ kroz ove natječaje je 200 milijuna kuna.
Na Natječaju M21 za poljoprivrednike prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar poreznih obveznika zaključno s 31. prosinca 2019. godine, a imaju evidentirano smanjenje primitaka ili smanjenje prihoda od minimalno 15 posto - najmanje 18.897,75 kuna u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 52.913,70 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.
Na Natječaju M21 za MSP-ove prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća u sektorima maslina i maslinovog ulja, vina, mlijeka, mesa, voća, povrća, aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, stočne hrane, gljiva te pakiranja jaja i proizvoda od jaja ili pčelinjih proizvoda upisani u odgovarajuće upisnike Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva te Registar poreznih obveznika zaključno s 31. prosinca 2019. godine. Poduzeća moraju imati evidentirano smanjenje primitaka ili smanjenje prihoda od minimalno 15 posto - najmanje 37.795,50 kuna u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 377.955,00 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.
Na prvim natječajima u sklopu Mjere 21 zaprimljeno je ukupno 2.937 zahtjeva za potporu, pravo na potporu su ostvarila 1.486 korisnika u ukupnom iznosu od 128,5 milijuna kuna. U posljednjim danima hrvatskog predsjedanja promijenjena Uredba (EU) 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj omogućila je Mjeru 21 kojom se hrvatskim poljoprivrednicima stavilo na raspolaganje ukupno 360 milijuna kuna.
Informacije za prijavitelje su na internet adresi: https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/dodatnih-200-milijuna-kuna-pomoci-pogodjenima-covid-19-krizom/4491
NATJEČAJ ZA OBNOVU POLJOPRIVREDNIH POTENCIJALA NARUŠENIH POTRESOM U e-savjetovanju
Nacrt Natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u postupku je elektronskog savjetovanja koje će trajati do 22. ožujka 2021. godine, kaže se u priopćenju od 6. ožujka. Za obnovu poljoprivrednog potencijala na potresom pogođenom području predviđena su sredstva u iznosu od 120 milijuna kuna.
Cilj ovog natječaja je obnovom poljoprivrednog potencijala narušenog potresima osigurati održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora, kako bi se spriječilo propadanje poljoprivrednih gospodarstava i iseljavanje iz potresom pogođenog područja.
Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu, koji će se moći podnositi od 12. travnja do 15. lipnja 2021. godine po pojednostavljenoj i ubrzanoj proceduri. Javnom potporom financirat će se 100% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.
„Pri popunjavanju zahtjeva za potporu poljoprivrednicima će na raspolaganju na terenu biti djelatnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, kako bi što brže i jednostavnije ostvarili pravo na potporu pomoću koje će obnoviti svoja poljoprivredna gospodarstva, mehanizaciju i proizvodne površine. Hvala Stožeru civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa, županijskim i lokalnim stožerima, Povjerenstvu za procjenu šteta i cjelokupnoj Vladi RH na intenzivnoj suradnji zahvaljujući kojoj su ostvareni svi preduvjeti kako bi sredstva poljoprivrednicima u potrebi stigla što je moguće prije“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
E-savjetovanje se nalazi na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=16159.
ponedjeljak, 08.03.2021.
DRVNO PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA U SRBIJI
SA DVA POSTO U BDP-u SRBIJE
Sa srpskog internet portala "Biznis i Finansije" ( u tiskanom izdanju tekst iz broja 182 od 21. februra 2021..) prenosim tekst autorice Milice Rilak objavljen 7. ožujka pod naslovom
DOMAĆA DRVNO-PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA: STOLICA SKORO ŠEST PUTA VREDNIJA OD REZANE GRAĐE
Tekst prenosim na izvornom jeziku.
TREBA LI OBJAŠNJAVATI važnost informacije o temi drvne idustije i vrijednosti drveta za kojim je potražnja u svijetu sve veća.U tom kontekstu je zanimljivo znati kako se razvija drvna industrija u Srbiji.
TEKST "Sa 3.734 preduzeća, od kojih 932 proizvodi nameštaj, domaća drvno-prerađivačka industrija u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije učestvuje sa niskih dva odsto. Ali zato već deceniju unazad beleži rast izvoza, trenutno zapošljava više od 53.000 radnika i može da računa na globalno pozitivan trend – okretanje cirkularnoj ekonomiji i rast potrošnje drveta. Pod uslovom da se poveća finalizacija proizvoda, jer kada bismo od izvezene sirovine pravili samo stolice, njihova vrednost u izvozu bi bila 5,8 puta veća.
„Godišnje preradimo oko 10.000 metara kubnih bukve, imamo 70 radnika, a porodično se bavimo drvetom već čitav vek – od 1920. godine”, kaže za B&F Dragan Petronijević, vlasnik preduzeća „Moca“ iz Jablanice kod Kruševca. Njihovi proizvodi – elementi za drvene metre za građevinarstvo i drvnu industriju, kao i letvice za krevetske dušeke- stižu do kupaca u Švedskoj, Nemačkoj, Austriji, Italiji, Rumuniji…
„Moca“ je porodična kompanija koja polako, iz godine u godinu, razvija posao bez naglih skokova ali ni padova, bez zaduživanja već ulaganjem iz sopstvenih sredstava. Poput većine iz sektora, nalazi se u centralnoj Srbiji, a proizvodi „ostale proizvode od drveta, osim nameštaja“, dok je u toku prelazak na finalnu proizvodnju parketa i baštenskog programa.
„Voleo bih da podignemo našu privredu toliko da svu sirovinu iz naših šuma preradimo u finalne proizvode, a ne da se trupci izrežu u daske i izvoze kao najjeftiniji proizvod“, poručuje Petronijević, i tako skreće pažnju na jednu od slabijih karika ovog sektora, koji godinama unazad beleži rast, i od koga se, s obzirom na globalne trendove, i ubuduće očekuju pozitivni rezultati.
Pozitivna prognoza na duži rok
Razvojna agencija Srbije (RAS) objavila je 2015. godine brošuru u kojoj potencijalnim investitorima predstavlja drvno-prerađivački sektor kroz podatke Privredne komore Srbije (PKS). Oni pokazuju da je udeo te industrije u BDP-u na 1,4 odsto, a u izvozu 5,7 odsto, i da u njemu posluju 2.182 kompanije sa ukupno 22.965 zaposlenih, među kojima je 687 proizvođača nameštaja.
Pet godina kasnije, u decembru 2020. RAS izlazi sa novom brošurom, zahvaljujući kojoj mogu da se porede podaci i sagledaju neka ključna kretanja u tom sektoru. Za početak, udeo u BDP tek je blago porastao na dva odsto, ali treba uzeti u obzir da je 2015. godine BDP Srbije vredeo 39,66 milijardi dolara, da bi u 2019. godini, iz koje su ključni podaci iz aktuelne brošure, dostigao 51,48 milijardi dolara. Dalje, danas u ovom sektoru posluje 3.734 preduzeca (932 proizvođača nameštaja), koja zapošljavaju 53.680 radnika, što znači da se broj zaposlenih više nego udvostručio, dok je udeo izvoza dostigao 7,5 odsto.
Ukupna vrednost izvoza drvno-prerađivačke industrije u 2019. iznosila je 1,2 milijarde evra, a od toga je 522,4 miliona evra ostvareno izvozom nameštaja, što je rast od 20 odsto u tom segmentu u odnosu na 2018. godinu. Nameštaj se u Srbiji uglavnom pravi od iverice, dok se udeo nameštaja od punog drveta kreće oko 30 odsto. Zato RAS poziva potencijalne investitore da obrate pažnju upravo na taj segment jer, kako je navedeno u brošuri, „mogu da računaju na visok kvalitet sirovine i moderan dizajn, uz niske operativne i troškove radne snage, i strateški povoljnu lokaciju Srbije, odnosno blizinu EU i ruskog tržišta“.
„Drvo kao resurs postalo je izuzetno popularno na globalnom nivou i potražnja za ovim resursom iz godine u godinu je sve veća”, kaže za B&F Nataša Govedarica, sekretarka Udruženja za šumarstvo, preradu drveta, proizvodnju nameštaja i papira Privredne komore Srbije (PKS), i ukazuje da, kako sektor prerade drveta predstavlja pravi primer cirkularne ekonomije, trendovi pokazuju da će se globalni rast potrošnje drveta povećavati.
Poslovanje tokom pandemije
Prema podacima PKS, prethodna „godina korone“ zadala je udarac, ali daleko od toga da je „presudila“ domaćoj drvno-prerađivačkoj industriji. Štaviše, ocena PKS je da je poslovanje sektora održano. Prema analizi za prva tri tromesečja prošle godine, zabeležen je pad proizvodnje od 1,5 odsto kada je reč o „proizvodima od drveta osim nameštaja“ (odnosno dasaka, furnira, parketa, montažnih kuća…), dok proizvodnja nameštaja beleži rast od 6,7 odsto, ali pre svega zbog drastično veće proizvodnje dušeka, čiji izvoz je u 2020. bio čak 60 puta veći nego u istom periodu prošle godine.
Republički zavod za statistiku objavio je i podatke za oktobar, koji kažu da je izvoz sektora „prerade i proizvoda od drveta, osim nameštaja“ bio niži za oko 12 odsto u odnosu na 10 meseci prošle godine, i da je dostigao vrednost od 215,3 miliona dolara, dok je uvoz tek blago opao za 2,5 odsto, i vredeo je 237 miliona dolara. Kada je reč o proizvodnji nameštaja, i izvoz i uvoz su od januara do oktobra 2020. bili simbolično niži nego prošle godine, i to za 2,4 odsto, i očuvan je značajan suficit. Tako su proizvođači nameštaja za deset meseci 2020. ostvarili izvoz vredan 510, 7 miliona dolara, dok je uvoz iznosio 142,4 miliona dolara.
Značajno smanjenje se, međutim, beleži u proizvodnji drvene građe. Analiza PKS za devet meseci 2020. navodi da je proizvodnja bukove rezane građe u ovom periodu umanjena za 24,9 odsto u odnosu na prošlogodišnju, rezane građe hrasta za 67,2 odsto, dok je proizvodnja rezane građe topole blago povećana za 1,2 odsto.
Kako do veće finalizacije proizvoda?
Pad u proizvodnji rezane građe može se tumačiti i kao dobra vest – jer je još pre četiri godine, u Akcionom planu podrške drvnoj industriji Srbije u izvozu proizvoda sa visokom dodatom vrednošću iz 2016. opisano koliko se gubi na izvozu poluproizvoda.
„U 2015. godini izvoz rezane građe lišćara iz Srbije iznosio je 145.000 kubnih metara sa ostvarenom vrednošću od 45,3 miliona evra. Kada bi se ova količina rezane građe preradila samo u stolice, iz nje bi se dobilo oko pet miliona komada stolica čija bi vrednost u izvozu mogla da dostigne oko 265 miliona evra ili 5,8 puta više u odnosu na ostvarenu vrednost izvoza rezane građe kao poluproizvoda, a bilo bi generisano najmanje 5.000 novih radnih mesta“, navodi se u tom dokumentu.
Danas je u ovom sektoru u toku diskusija o još jednom pitanju: raspodeli drvne građe iz domaćih državnih šuma, kojima gazduju „Srbijašume“ i „Vojvodinašume“, dva javna preduzeća koja su u isto vreme i najznačajniji dobavljači ovoj industriji.
Tim Šumarskog fakulteta u Beogradu na čelu sa profesorom Zdravkom Popovićem kao rukovodiocem projekta, uradio je „Predlog kriterijuma i indikatora raspodele drveta iz državnih šuma u Republici Srbiji“, dokument koji je obuhvatio i anketu među kupcima sirovine i predstavnicima dobavljača.
U delu te analize, objavljene u specijalizovanom časopisu DrvoTehnika, navodi se da „kupci sirovine ukazuju na probleme velikih transportnih distanci, neadekvatne dinamike isporuke trupaca, niži kvalitet isporučene sirovine u odnosu na fakturisanu, nedostatak ili netransparentnost postojećeg sistema raspodele…. Sa druge strane, predstavnici preduzeća koja isporučuju sirovinu ističu probleme vezane za nedostatak radne snage, uvećane zahteve od strane kupaca, netransparentan promet drveta između prerađivača, kao i nepoštovanje ugovora po pitanju preuzimanja sirovine”.
Odgovarajući na naše pitanje gde Udruženje vidi priliku za poboljšanje situacije kada je reč o snabdevanju proizvođača drvnom građom iz državnih šuma, Nataša Govedarica ocenjuje da treba raditi na što kvalitetnijim dugoročnim partnerstvima između šumarstva i drvne industrije.
„Na taj način, nastavio bi se trend rasta izvoza proizvoda od drveta, svakako bi se otvorila i mogućnost za stvaranje jakog lanca vrednosti, koji bi kroz svoje delovanje još više osnažili ove povezane privredne grane“, zaključila je Govedarica". KRAJ TEKSTA
SLOVENIJA DONIRALA PETRINJI DRVENU GRAĐU
GRAĐA VRIJEDNA 90 000 EURA ZA 40 KROVIŠTA
Udruga slovenskih drvoprerađivača Sloles, zajedno sa Slovenskim državnim šumama i ogrankom Snežnik, donirala je znatnu količinu rezane drvne građe za obnovu potresom pogođene Petrinje.
Devet kamiona s 300 kubika drva krenulo je u srijedu 3.3. iz slovenskog Novog Mesta prema Banovini.
U skladištu drvene građe kod Novog Mesta odakle se krenulo, bili su prisutni hrvatski veleposlanik u Sloveniji Boris Grigić, slovenski ministar poljoprivrede i šumarstva Jože Podgoršek i predstavnici Slolesa. Veleposlanik Grigić istaknuo je tom prigodom važnost pomoći Slovenije koja je među prvim državama reagirala nakon potresa na Banovini.
Donirana drvna građa vrijedna je oko 90.000 eura, a njome se može obnoviti 40 krovišta obiteljskih kuća.
Primopredaji u Petrinji prisustvovali su Danilo Knap iz Slolesa, Vojislav Šuc, slovenski veleposlanik u RH, Darinko Dumbović, gradonačelnik Petrinje, prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu te Ivana Živković, ravnateljica Uprave za gospodarske poslove i suradnju u MVEP-u i Katica Prpić, ravnateljica Uprave za graditeljstvo i procjenu vrijednosti nekretnina u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
nedjelja, 07.03.2021.
PREDSJEDNIK RH PODSJETIO NA VAŽNOST ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
ENERGETSKE AGENCIJE
REALIZIRALE INVESTICIJE VEĆE OD MILIJARDU KUNA
Povodom Svjetskog dana energetske učinkovitosti koji se obilježava 5. ožujka Predsjednik Republike Zoran Milanović posjetio je Energetski centru Bračak u Zaboku gdje se sastao s predstavnicima hrvatskih regionalnih energetskih agencija.
Na sastanak s predsjednikom Republike, uz dr.Julija Domca, bili su Darko Jeras član Vijeća za energetsku tranziciju i ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner iz Rijeke, Ivan Šimić ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjever iz Koprivnice, Alen Višnjić direktor Međimurske energetske agencije iz Čakovca, Velimir Šagon zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Ivana Benković. pomoćnica ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
Razlog susreta je javno podizanje svijesti o potrebi ukupnog smanjenja potrošnje energije te o mogućnostima održivog korištenja energije.
Hrvatske regionalne energetske agencije posljednjih trinaest godina – zajedno sa županijama, gradovima i općinama – provode projekte održivog korištenja energije, a realizirale su investicije s područja čiste energije u vrijednosti većoj od milijardu kuna. Energetske agencije uspješno sudjeluju u brojnim EU projektima usmjerenim na energetsku obnovu javne infrastrukture, razvijaju nove poslovne modele i financijske instrumente i u tom su pogledu hrvatski pioniri energetske tranzicije, rečeno je između ostaloga na sastanku.
U Hrvatskoj djeluje pet regionalnih energetskih agencija, koje zapošljavaju 70 stručnjaka, dok ih u EU djeluje preko 350, od kojih neke postoje već više od 40 godina.
“Danas u EU ima četiri milijuna „zelenih radnih mjesta“. To uključuje oko 1,4 milijuna radnih mjesta u energetskom sektoru koja se odnose na tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i preko 900 000 radnih mjesta povezanih s aktivnostima u području energetske učinkovitosti. To je ono na što trebamo staviti fokus. Hrvatska ima znanje. Tome u prilog govori i činjenica kako hrvatske energetske agencije redovito koordiniraju europske razvojne projekte, pružaju usluge Europskoj komisiji i aktivne su na području cijele Europske unije. Danas je važno da svatko od nas zna da energetska učinkovitost znači bolje za njega, za Hrvatsku, a onda i za Zemlju”, naglasio je Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu i ravnatelj REGEA-e.
„Bez energetske učinkovitosti nema ni učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama, a klimatska kriza je potencijalno i najveća globalna kriza koja nas očekuje u budućnosti. Iskustva u postizanju obnovljive i učinkovite energije, te zaštite klime u Hrvatskoj, koju već imaju regionalne energetske agencije dobar su primjer svima u Hrvatskoj na lokalnoj i nacionalnoj razini, da i moramo još bolje kada je u pitanju energetska učinkovitost. Naša djeca moraju ići u bolje škole, zgrade u kojima živimo trebaju biti i sigurne i energetski učinkovite, naši gradovi zaslužuju postati maksimalno informirani i energetskoj učinkovitosti. Ekonomski gubici od ekstrema povezanih s vremenom i klimom u EU iznose već 12 milijardi eura godišnje. Energetska učinkovitost nam može pomoći da se prilagodimo klimatskim promjenama, da ne gubimo radna mjesta već da ih stvaramo povećavajući standard života svakoga od nas”, zaključak je predsjednika Zorana Milanovića nakon sastanka.
Predsjednik RH Milanović s predstavnicima energetskih agencija povodom Svjetskog dana energetske učinkovitosti. Fotka / Ured predsjednika
( Čitanjem teksta na mobitelu, pri dodiru prstom na fotku, ona se povećava)
Učinkovitijom upotrebom energije i manjom potrošnjom građani mogu smanjiti svoje račune za energiju, pomoći u zaštiti okoliša, ublažiti klimatske promjene, poboljšati kvalitetu svog života i smanjiti oslanjanje EU na dobavljače nafte i plina. Još 2007. EU je postavila tri ključna cilja – smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% (s razina iz 1990.), 20% energije iz obnovljivih izvora u EU i 20% poboljšanja u energetskoj učinkovitosti. Svjetski dan energetske učinkovitosti obilježava se od 1998. godine.
petak, 05.03.2021.
DONIRANO TISUĆU TONA STOČNE HRANE
69 DONATORA IZ SVIH KRAJEVA HRVATSKE
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede s danom 2. ožujka 2021. godine službeno je zaprimljeno ukupno 1 012 tona stočne hrane u skladištima u Petrinji i Glini. Poljoprivrednicima u potrebi distribuirano je više od 868 tona kroz 3 627 pojedinačnih donacija. Hranu za stoku ukupno je doniralo 69 donatora iz svih krajeva Hrvatske, mnogo njih opetovano putem više donacija.
Ministarstvo poljoprivrede pokreće nabavu dodatnih 621 tonu stočne hrane u vrijednosti 1,5 milijuna kuna, temeljem čega će se osigurati hranidba stoke na potresom pogođenom području u mjesec dana.
„Impresivne količine donirane stočne hrane pokazuju solidarnost i velikodušnost brojnih donatora kojima želim od srca zahvaliti - bili su od neizmjerne pomoći poljoprivrednicima na pogođenom području kad im je bilo najteže“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala „trudimo se osigurati sve potrebne preduvjete kako proizvodnja na Banovini ne bi stala, osim hrane za stoku omogućili smo i premještaj i smještaj za 306 grla stoke, no i posredovali u prodaji 234 grla po poštenim tržišnim cijenama. Također, na snazi su mjere besplatnog cijepljenja i liječenja životinja na pogođenom području.“
Na jedinicama lokalne samouprave Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Jasenovac u sastavu Sisačko-moslavačke županije te Pokupsko i Kravarsko u sastavu Zagrebačke županije određena je tijekom 2021. provedba mjera preventivnog cijepljenja svih goveda, konja, ovaca i koza protiv bedrenice, svih pasa protiv bjesnoće te sve peradi protiv newcastleske bolesti. Također, omogućene su besplatne veterinarske usluge na pogođenom području do 31. ožujka 2021.
Ukupni trošak za obje mjere iznosi 10,5 milijuna kuna, a financirat će se iz državnog proračuna.
Popis donatora:
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Priopcenja/Donatori_Potresom%20pogo%C4%91ena%20podru%C4%8Dja.pdf
četvrtak, 04.03.2021.
GRAĐANI RH NI NA GROBLJU NISU JEDNAKI !
ISPRIKA BI BILA POLITIČKI UMIRUJUĆA!
Društvo ne voli nepravdu. A baš je nepravda, u vidu neprovođenja epidemioloških mjera, koje je propisao Nacionalni Stožer za koronu od nekoliko ljudi koji su gospodari aktivnosti građana od kada je pandemija virusa korone u Hrvatskoj, pokazala svoju snagu na sprovodu Milanu Bandiću koji je bio na zagrebačkom groblju Mirogoj 3. ožujka. Epidemiologija mjera zaštite od korone za sprovode propisana je i ograničena na broj 25 prisutnih osoba. A na posljednjem ispraćaju preminulom gradonačelniku bilo je jako mnogo ljudi, procjene su različite, od tisuću do više tisuća. Veliki dio prisutnih osoba imao je masku, ali manji dio ipak ne. A razmaka od 1,5 metar nije bilo. Može li one koji su u vrijeme epidemije imali preminuća i sprovode svojih najbližih - kojima je moglo prisustvovati 25 osoba, jer redari groblja nisu tolerirali veći broj prisutnih, takva slika gužve na sprovodu Bandiću koju prenose i ponavljaju elektronski mediji, ostaviti ravnodušnima? Sigurno da ne! Javlja se bol koju stvara nepravda. Činjenica je više od pet tisuća osoba je preminulo od korone virusa i za sve njih je bio propisan epidemiološki broj 25 na sprovodu i još BEZ objavljivanja održavanja sprovoda na interentu pod izlikom „ da se ne bi okupljali ljudi u prevelikom broju“ .
Trebaš biti i umrijeti kao NETKO da bi ti na sprovod mogli doći oni koji to žele. Pa zar ni u posljednjem ispraćaju, nakon života, na groblju svi građani nisu jednaki? Ne, u Hrvatskoj je napravljena projekcija tako, da ni na pokopu u grob, građani nisu jednaki! I to nije dobro. Demokracija i centralizacija u Hrvatskoj se i na sprovodu smjenjuju ovisno o tome o kom se građaninu radi.
Oni koji žive mirnijim životima, plaćaju poreze i prireze, kamate i kredite, šalju djecu u školu u nadi da će ovi izrasti u pristoje i kulturne ljude, ustaju rano i rade za minimalne ili prosječne plače, za njih postoje zakoni i pravila koja se ne smiju kršiti . Oni građani koji imaju dobre veze i prijatelje među sucima, policajcima, općinskim i gradskim čelnicima, ministrima i njihovim pomoćnicima, oni žive životima u kojima je mnogo više toga dozvoljeno, u kojima se sve može srediti i proći kao da je po zakonu.
Rukovodeći ljudi iz Vlade RH i Sabora RH također su bili na sahrani Milana Bandića.
I nakon ovog događaja bilo bi ljudski moralno i politički umirujuće za sve razgovore, komentirane stavove i ljudski jad da Stožer za koronu uvede novi epidemiološki broj za dozvoljeno prisustvo osobama na pokopu preminulom i poveća ga na 55 dozvoljenih. Premijer bi trebao učiniti minimum bar putem press konferencije i ispričati se naciji za događaj ne poštivanja i ne pridržavanja epidemioloških mjera radi velikog broja osoba na sprovodu Milana Bandića kome je i sam prisustvovao.
Jer od korona virusa se umire. Ono što izaziva smrt – mora imati promišljeno ophođenje.
Margareta Zouhar Zec
Milan Bandić za života 29.12.2020. u Zagrebu na Trgu bana Jelačića.Fotka m.zouhar zec
Evo kako je ravnatelj osnovne škole iz Pule napisao na facebooku svoj DOŽIVLJAJ
sprovoda Milana Bandića 3. ožujka.
Filip Zoričić,
Danas je na sprovodu gradonačelnika Zagreba Milana Bandića bilo ljudi 100 ili više puta od dopuštenog.
Ne želim ulaziti i raspravljati o njegovoj karijeri, već o toj masi ljudi gdje nitko ništa nije rekao, nije reagirao i uz to sva vlast je bila tamo pa i članovi oporbe.
Ista vlast koja meni daje Uputu kako se odnositi prema 700 učenika u epidemiji.
Ne želim poricati da je čovjek trebao imati ispraćaj, nikako.
Ali danas je to bila mala velika slika šizofrenog stanja u našem društvu.
Zbog toga se ispričavam svojim učenicima što ne mogu ići svi u školi uživo, što ih ne smijemo miješati, što nemamo dodatnu, dopunsku i fakultativnu nastavu kako treba.
Što ne mogu ići na izlete, što nemaju maturalnu večer, što se ne smiju previše kretati po hodnicima...
Ispričavam se što ne možemo imati probe benda i Zbora, probe Kluba plesača, Fotokluba, Radija Gimna...
Ispričavam se kolegama profesorima što ne smiju održavati normalno nastavu u grupama i što neki od njih moraju raditi samo online...
Ispričavam se roditeljima što nemam odgovore na pitanja koja su logična...
Ispričavam se i našoj djeci doma, jer ih učimo, supruga i ja, da budu pošteni, da ne lažu...
Žao mi je...
Žao mi onih koji nisu mogli svoje najbliže uopće ispratiti...
Sve je stalo u jedan sprovod...
-------osjećam se razočarano.
srijeda, 03.03.2021.
VIJEĆE ZA ENERGETSKU TRANZICIJU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
SMJERNICE ZA SUNČANE ELEKTRANE KOD GRAĐANA I PODUZETNIKA
Vijeće za energetsku tranziciju pod predsjedanjem dr. sc. Julija Domca, posebnog savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu održalo je 1. ožujka četvrtu sjednicu kojoj je prisustvovao i predsjednik RH Zoran Milanović gdje su predstavljene Smjernice za poticanje izgradnje integriranih sunčanih elektrana i za građane i za poduzetnike.
Smjernicama se nastoji značajnije potaknuti izgradnja sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika po načelima pravednosti i transparentnosti, rečeno je na sjednici. Vijeće za energetsku tranziciju predsjednika republike predložilo je ugradnju ovih smjernica u Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i u Zakon o tržištu električne energije. Tako bi se osigurali preduvjeti za priključenje novih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika. Smjernice su stoga uručene ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, koji je također sudjelovao na sjednici. To je dobar trenutak za nadopunu jer su u tijeku izmjene i dopune zakonskog okvira u području obnovljivih izvora energije.
„Ovo je važna tema za mene. Radi se o nečemu što sam prepoznao kao temu koja je važna za Hrvatsku, a to je energetska obnovljivost, neovisnost, samostalnost Hrvatske, u ovom slučaju s naglaskom na sunčevu energiju. Vlada priprema zakon, zato i nudimo ove preporuke i ideje da se vidi koliko se one mogu uklopiti u zakon. Dakle, one su vremenski sinkronizirane da se zajedničkim snagama, ukoliko je moguće, približimo cilju da Hrvatska prije svega bude energetski neovisnija, produktivnija, žilavija i fleksibilnija u području korištenja sunčeve energije. Mi na tom području nismo napredovali koliko smo mogli, prostor za napredak je velik, to je životno pitanje. To su teme za razmišljanje i za akciju, a akcija je u tijeku. Ja se još jednom zahvaljujem ministru što se odazvao zajedno sa svojim timom suradnika i na ovaj način, i simbolički, a i stvarno dao do znanja da je ovo važna tema koja Hrvatsku zaista treba zanimati. A moj motiv za bavljenjem ovim pitanjem je upravo taj što mislim da je to rješivo“, rekao je predsjednik Milanović nakon sjednice Vijeća.
„Fokus je bio na proizvodnji električne energije, na razvoju solara i tzv. građanskoj energiji jer Hrvatska tu doista ima prostora za veliki iskorak u narednom razdoblju. Naši strateški dokumenti otvaraju prostor da se ide u tom smjeru. Ideja je vrlo jasna – proizvodnja na krovovima kuća, tisućama kuća u Republici Hrvatskoj, odnosno industrijskih pogona. Tome treba stremiti. Kroz Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakon o tržištu električne energije, koji će u narednim mjesecima biti upućeni prema Hrvatskom saboru, omogućit ćemo da se ide u tom smjeru“ – riječi su ministra Čorića
Posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu i predsjednik Vijeća predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju dr. sc. Julije Domac je rekao: „Nikada u povijesti Republike Hrvatske tema građanske energije, tema obnovljivih izvora energije za hrvatske građane i poduzetnike nije bila predmet razgovora između Predsjednika Republike i nadležnog ministra gospodarstva i održivog razvoja. Hrvatska u području korištenja obnovljivih izvora energije, posebno u području korištenja energije sunca za građane, zaostaje za sličnim zemljama. Drago mi je da smo danas zaključili da na tome vrijedi raditi i da ćemo zajedno raditi .
Do kraja 2050. godine prema europskoj regulativi i planovima svaki drugi građanin Europske unije imat će vlastitu proizvodnju energije. Mislim da mi kao država, kao društvo, dugujemo mogućnost hrvatskim građanima da budu jednaki i slobodni, jednaki sa svim drugim građanima Europske unije. Smjernice daju vrlo konkretna rješenja i sugestije. Ministarstvo je u procesu izmjena i dopuna zakona koji to reguliraju i vjerujem da je ovo početak i dobar doprinos konstruktivnoj raspravi, dijalogu kojeg provodimo od prvog dana od kada smo ovdje“.
SMJERNICE ZA POTICANJE IZGRADNJE
INTEGRIRANIH SUNČANIH ELEKTRANA
KOD GRAĐANA I PODUZETNIKA
Smjernice su izrađene od strane Vijeća predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju i vanjskih stručnjaka, u namjeri većeg poticanja integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika po ključnim kategorijama proizvođača i potrošača. Vijeće predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju kojem je na čelu redsjednik Vijeća dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu uz članove Vijeća sudjelovali su i vanjski stručnjaci: i to Marko Vlainić, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, dr. sc. Ljubomir Majdandžić, Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju, Ivan Pržulj, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, mr. sc. Velimir Šegon, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske te izvjestitelj: Darko Jardas, član Vijeća.
Republika Hrvatska ima sve prirodne uvjete da bude jedan od značajnijih europskih proizvođača energije iz Sunca, ali je ta prilika do sada propuštena zbog nepoticajnog zakonskog okvira iako postoji duga tradicija i tehničko znanje stručnjaka na ovom području.
Ovim smjernicama daje se niz preporuka koje Vijeće predlaže ugraditi u zakonodavstvo Republike Hrvatske koje se trenutno dorađuje pod utjecajem europskih direktiva – to su Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te Zakon o tržištu električne energije kako bi se potaknulo veće korištenje sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika.
Smjernica su usvojene na četvrtoj radnoj sjednici Vijeća predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju u Zagrebu.
Načela kojima se Vijeće pri izradi ovih smjernica vodilo su pravednost i transparentnost raspodjele troškova i koristi korištenja sunčane energije kao domaćeg obnovljivog izvora energije i nacionalnog dobra na korist svih građana Republike Hrvatske.
Ciljevi ovog dokumenta su dati smjernice u sljedećem smislu:
– Identificirati glavne prepreke u provođenju projekata ugradnje integriranih sunčanih elektrana neovisno o tipu zgrade;
– Predložiti legislativne izmjene i dopune u cilju otklanjanja identificiranih tehničkih i financijskih prepreka.
Vijeće za energetsku tranziciju predsjednika Republike Hrvatske predlaže ugraditi ove smjernice u relevantan zakonski okvir koji u Republici Hrvatskoj regulira ovo područje – Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te Zakon o tržištu električne energije, kako bi se osigurali preduvjeti za priključenje novih sunčanih elektrana u mreži prijenosa i distribucije električne energije. Primjena predloženih preporuka omogućit će jednoznačnu i jasnu pripremu i provedbu projekta pripreme izgradnje sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika.
1. Načela poticanja većeg korištenja integriranih sunčanih elektrana na području Republike Hrvatske
Električna energija iz sunčanih elektrana u Europskoj uniji čini prosječno 5% ukupno proizvedene električne energije, dok je u Republici Hrvatskoj taj udio tek 0,4%. Da bismo dostigli barem prosjek Europske unije, bilo bi potrebno imati instalirano barem 800 MW sunčanih elektrana što je bitno više nego postojećih oko 100 MW . NECP i Energetska strategija RH su već definirali ovaj iznos, a uredbom o kvotama on je i povećan na više od 1000 MW . Prednost Republike Hrvatske u odnosu na druge članice Europske unije je potencijal godišnjeg broja sunčanih sati te ukupno dozračene sunčeve energije. Uzimajući u obzir navedeni potencijal i poštujući ograničenja u vidu površine i statike krovišta, zakupljenih priključnih snaga objekata i profila vlastite potrošnje električne energije, može se pretpostaviti je da je moguće imati barem oko 1500 MW instaliranih sunčanih elektrana s prihvatljivim utjecajem na elektroenergetsku mrežu, ali uz provođenje prethodnih istraživanja i investicija u prilagodbu mreže, budući da bi se proizvedena električna energija najvećim dijelom konzumirala na mjestu potrošnje. Također je važno napomenuti da je potencijal naveden u podlogama za strategiju procijenjen na oko 5300 MW za sustave na tlu te oko 1500 MW na sustave na krovovima (s porastom na 2700 MW).
Potrebno je ovdje istaknuti važnost korištenja obnovljivih izvora energije za energetsku nezavisnost i samodostatnost Republike Hrvatske koja trenutno uvozi preko 40% električne energije.
Proizvodnja i potrošnja električne energije bez obzira radi li se o vanjskim ulagačima koji koriste lokalne obnovljive izvore za vlastite poslovne interese ili o domaćem stanovništvu za proizvodnju na mjestu potrošnje, stvara novu regionalnu vrijednost, nove prilike nacionalnoj industriji i nova radna mjesta. Inicijative za građansku energiju iz obnovljivih izvora promiču suradnju među različitim akterima na lokalnoj razini, što je diljem Europske unije vidljivo i kroz izraženi rast broja energetskih zadruga, kao i korištenje alternativnih oblika financiranja, poput primjerice grupnog financiranja. Broj lokalnih zajednica koje kreću u komunalne projekte (među njima i izgradnju komunalnih sunčanih elektrana) uključivanjem građanstva i korištenjem modela zajedničkog financiranja diljem Europe u stalnom je porastu.
Energija Sunca koja se koristi u sunčanim elektranama na krovovima obiteljskih kuća, višestambenih zgrada te javnih i privatnih objekata treba postati bitno značajniji obnovljivi izvor energije za Republiku Hrvatsku. Osim sunčanih elektrana, sve veći uspjeh na tržištu bilježe i tehnologije pohrane električne energije, ponajviše elektrokemijski sustavi pohrane poput litij-ionskih baterija. Baterijskim sustavima za pohranu električne energije moguće je dodatno iskoristiti vremenski varijabilni izvor energije poput Sunca, ali i pomoći u rasterećenju elektroenergetskog sustava od naglih i nepredvidivih promjena frekvencije. Osim elektrokemijskih sustava pohrane- znatan doprinos očekuje se i od korištenja tehnologije vodika kao kemijskog mehanizma dugotrajne pohrane energije. Kako bi se sve to omogućilo, Vijeće za energetsku tranziciju upozorava na prepreke i ukazuje na moguće izmjene legislativnog okvira koje su opisane u nastavku.
2. Prepreke i preporuke za veći udio integriranih sunčanih elektrana
2.1. Prepreke u provođenju projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana na obiteljskim kućama (korisnici postrojenja za samoopskrbu)
• Maksimalno dozvoljena snaga integriranih sunčanih elektrana nije jednaka s obzirom na vrstu priključka na elektroenergetsku mrežu (jednofazno/trofazno),
• Iako trošak ugradnje dvosmjernog brojila i pripadajućih radova snosi vlasnik nekretnine, isti ugradnjom novog pametnog dvosmjernog brojila nema na raspolaganju dostupne informacije o dnevnoj bilanci energije (potrošnji i proizvodnji) kao niti ostalim pokazateljima koji bi bili korisni za optimiranje rada potrošačima i sunčanom elektranom kako bi se izbjegao rizik gubitka statusa samoopskrbe, odnosno poticajne otkupne cijene viškova električne energije proizvedene iz sunčane elektrane,
• Vrlo niska (destimulirajuća) otkupna cijena viškova električne energije u slučaju prelaska sa statusa korisnika postrojenja za samoopskrbu na status kupca s vlastitom proizvodnjom, odnosno rizik gubitka statusa korisnika postrojenja za samoopskrbu u slučaju kada se na godišnjoj razini isporuči više električne energije mrežu u odnosu na električnu energiju preuzetu iz mreže na istom obračunskom mjernom mjestu.
Prijedlog legislativnih izmjena i dopuna
• Izmjena i dopuna Mrežnih pravila distribucijskog sustava (NN 74/2018) kojima je potrebno omogućiti priključivanje sunčanih elektrana na elektroenergetsku mrežu do granice zakupljene priključne snage obiteljske kuće bez obzira na vrstu priključka (jednofazno/trofazno),
• Izmjene i dopune Mrežnih pravila distribucijskog sustava (NN 74/2018), Pravila o priključenju (HEP-ODS d.o.o., 2018.) i Operativnih uputa o priključenju kućanstava (HEP-ODS d.o.o., 2019.) kojima je potrebno transparentno definirati tehničke specifikacije dvosmjernih brojila i pripadajućih radova na obračunskom mjernom mjestu, uz obavezu pružanja mogućnost pristupa informacijama s brojila za vlasnika nekretnine,
• Izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15, 123/16, 131/17, 111/18) u svrhu dodatnog poticanja kategorije korisnika postrojenja za samoopskrbu na način da se ukloni ograničenje koje u ovisnost stavlja isporučenu električnu energiju i preuzetu električnu energiju iz mreže (s obzirom da već postoji ograničenje u smislu maksimalno dozvoljene snage koja mora biti manja od zakupljene snage priključka nekretnine), stavak 14, članak 44. te izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije (NN 22/13, 95/15, 102/15, 68/18) kojim bi se liberaliziralo i demokratiziralo trženje viškova postrojenja za samoopskrbu bez rizika gubitka tog statusa.
2.2. Prepreke u provođenju projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana na višestambenim zgradama
• Nepostojanje zakonskog okvira kojim je omogućeno provođenje projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana u višestambenim zgradama. Na ovaj način građani koji su vlasnici stanova su diskriminirani jer nemaju mogućnost izgradnje sunčane elektrane na krovu svoje zgrade kao što to imaju vlasnici obiteljskih kuća.
Prijedlog legislativnih izmjena i dopuna
• Izmjena i dopuna Mrežnih pravila distribucijskog sustava (NN 74/2018) kojima će se omogućiti priključivanje sunčanih elektrana na elektroenergetsku mrežu do granice ukupne zakupljene priključne višestambene zgrade,
• Dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15, 123/16, 131/17, 111/18) kojom je potrebno višestambenim zgradama omogućiti ugradnju integriranih sunčanih elektrana po istim uvjetima po kojima je to omogućeno obiteljskim kućama. Maksimalno dozvoljena snaga sunčane elektrane treba ovisiti o zbroju zakupljenih priključnih snaga svih stanova (svih OMM), a sama izgradnja sunčane elektrane realizirala bi se preko zajedničkog obračunskog mjernog mjesta višestambene zgrade te bi se pozitivna razlika tj. trženje viškova električne energije evidentiralo kao povećanje prihodovne strane zajedničkog računa višestambene zgrade (tzv. pričuve),
• Izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15, 123/16, 131/17, 111/18) u svrhu dodatnog poticanja kategorije korisnika postrojenja za samoopskrbu na način da se ukloni ograničenje koje u ovisnost stavlja isporučenu električnu energiju i preuzetu električnu energiju iz mreže, stavak 14, članak 44. te izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije (NN 22/13, 95/15, 102/15, 68/18) kojim bi se liberaliziralo trženje električnom energijom te omogućilo trženje viškova postrojenja za samoopskrbu. Potrebno je definirati pravednu cijenu za otkup viška električne energije iz sunčanih elektrana na višestambenim zgradama.
• Izmjena i dopuna Zakona o tržištu električnom energijom (NN 22/13, 95/15, 102/15, 68/18) kojom je potrebno uvesti i razraditi pojam dugoročnih ugovora o kupnji električne energije kao i urediti zakonske obveze i prava sudionika.
2.3. Prepreke u provođenju projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana neovisno o tipu zgrade (javne, višestambene, obiteljske, poslovne)
• Izdavanje računa za potrošenu električnu energiju od strane opskrbljivača provodi se isključivo na bazi jednog mjeseca ne uzimajući u obzir sezonalnost u potrošnji i potrebama za električnom energijom što dovodi do potencijalne neisplativosti ulaganja u sunčane elektrane. Primjer su recimo javni objekti u školstvu koji ljeti ne rade, a instalacije proizvode struju, marine, hotelski i općenito turistički kompleksi koji se zatvaraju u zimskim mjesecima, građani koji ljeti napuštaju privremeno svoje domove i sl.
Prijedlog legislativnih izmjena i dopuna
• Uvesti bilanciranje potrošene/isporučene energije na godišnjoj (ili barem polugodišnjoj) razini i tu utvrditi konačni obračun viška ili manjka isporučene/predane energije i konačnu isplatu/isplatu po računu (provesti kroz izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji).
2.4. Prepreke u provođenju projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana kod većih potrošača (krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom)
• Otkupna cijena viškova električne energije za sve sustave izvan poticaja računa se na temelju prosječne jedinične cijene električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza,
• Kod izgradnje sunčanih elektrana većih od 500kW potrebno je ishoditi elaborat o optimalnom tehničkom rješenju od strane HEP ODS-a. Taj korak usporava cijelu investiciju, a sam elaborat može znatno povećati trošak investicije (eventualna izgradnja trafostanice i priključni vodovi) pa investitor ne može planirati vremenski ni financijski planirati projekt.
Prijedlog legislativnih izmjena i dopuna
• Izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/15, 123/16, 131/17, 111/18) kojima je potrebno definirati pravedne uvjete i formule za izračun otkupne cijene viškova električne energije,
• Potrebno je razmotriti opcije pojednostavljenja i ubrzanja procedura kao i maksimalno transparentno definirati rokove ishođenja i metodologiju izrade i izdavanja elaborata o optimalnom tehničkom rješenju.
2.5. Prepreke u provođenju projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana za proizvođače električne energije
• Nepostojanje zakonskog okvira kojim je omogućena implementacija dugoročnih ugovora o kupnji električne energije izvan sustava nacionalnih potpora, odnosno obveze ishođenja statusa opskrbljivača energijom, što utječe na intenzitet pojedinačnih ulaganja u sektoru obnovljivih izvora energije .
Prijedlog legislativnih izmjena i dopuna
• Izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električnom energijom (NN 22/13, 95/15, 102/15, 68/18) potrebno je uvesti i razraditi pojam dugoročnih ugovora o kupnji električne energije kao i urediti zakonske obveze i prava stranaka koje u istom sudjeluju.
2.6. Prepreke u financiranju projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana putem grupnog financiranja (engl. crowdfunding)
• Platforme za grupno financiranje, kao ni sam model, nisu specifično adresirani trenutnom zakonskom regulativom što stvara nejasnost u načinu poslovanja samih operatora platformi, a nesigurnost kod potencijalnih investitora u projekte održive energije. Zbog fragmentiranih i proturječnih regulatornih sustava platforme za grupno financiranje ne mogu se proširiti i slobodno pružati svoje usluge na paneuropskoj razini stoga domaće platforme i pokretači projekata registriraju svoje inicijative u zemljama Europske unije ili Sjedinjenim Američkim državama u kojima je grupno financiranje jasno definirano (npr. Estonija), a osnivanje poduzeća moguće na daljinu. Pokretači projekata se suočavaju s brojnim administrativnim preprekama poput preskupe ili neizvedive promjene vlasničke strukture poduzeća koje se izvodi za potrebe novih projekata, a u slučaju dionika iz javnog sektora i nemogućnosti zaduživanja prema fizičkim osobama.
Prijedlog legislativnih izmjena i dopuna
• Potrebno je izvršiti potpunu prilagodbu domaćeg zakonodavstva u skladu s prijedlogom Uredbe EU parlamenta i Vijeća o europskim pružateljima usluga grupnog financiranja. Ova uredba ima za cilj osigurati harmoniziranu regulativu na jedinstvenom tržištu EU po pitanju slobodnog prekograničnog poslovanja platformi za grupno financiranje, nametnuti jasniju identifikaciju i regulaciju poslovanja platformi u smislu povećane zaštite investitora usmjeravanjem na pouzdano upravljanje rizikom (osobito na poslovno ponašanje, sposobnost i primjerenost, upravljanje rizikom, dubinsku analizu) te na primjereno objavljivanje informacija o poslovanju.
• Neovisno o europskim inicijativama potrebno je djelovati na domaće zakonodavstvo u području poduzetništva i to na način da se umanje troškovi osnivanja i izmijene odredbe Zakona o trgovačkim društvima (NN 40/19) prema kojem svi osnivači ili njihovi punomoćnici moraju biti fizički prisutni kod javnog bilježnika tijekom osnivanja društva, kao i tijekom bilo koje promjene društvenog ugovora. Potrebno je uvesti mogućnost da cijeli postupak može voditi jedan član društva (predsjednik uprave).
• Poželjno je razmotriti da se Zakonom o proračunu (NN 15/15) napravi izuzetak od pravila zaduživanja JL(R)S prema kojem bi se ovi subjekti mogli zaduživati prema građanima u slučaju manjih lokalnih investicija (do npr. 1 milijun kuna) koje imaju značajan klimatsko-energetski učinak na lokalnu zajednicu.
2.7. Prepreke u provedbi projekata od strane građana i jedinica lokalne i regionalne samouprave
• Nedostatni ljudski i tehnički kapaciteti u općinama, gradovima i županijama
• Ograničenost javnih proračuna općina, gradova i županija i neučinkoviti mehanizmi korištenja javnih sredstava za poticanje gradnje sunčanih elektrana. Sredstva koja se plasiraju putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uobičajeno se dodjeljuju za 40-80 % opravdanih investicijskih troškova. Ovako veliki iznosi subvencija dovode do distorzije tržišta jer mnogi subjekti čekaju natječaje te zbog ograničenih sredstava neki projekti koji bi i bez poticaja bili isplativi se ne provode dok s druge strane neki subjekti dobivaju i nepotrebno velike subvencije. Ujedno u tom razdoblju dolazi do rasta cijena na tržištu.
• Nemogućnost financiranja projektne dokumentacije i izvođenja investicije od strane većeg broja građana.
Prijedlog legislativnih izmjena i dopuna
• Uvesti višegodišnje programe i sustavno financiranja tehničke pomoći usmjerene na informiranje, komunikacijske kampanje i edukaciju lokalnih zajednica, građana i JLRS-ova u suradnji s organizacijama civilnog društva, regionalnim i energetskim agencijama, udrugama, zadrugama, obrazovnim ustanovama, a u funkciji jačanja lokalnih kapaciteta za provedbu Zelenog plana u gradovima.
• Uvesti naprednije modele plasiranja javnih sredstava kao što su jamstveni ili revolving fondovi, mezanin financiranje i sl. (putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili slične institucije).
• Poticati ugradnju domaće opreme i korištenje hrvatskog znanja u čitavom lancu vrijednosti sunčanih elektrana, a tamo gdje su ti kapaciteti nedostatni sustavno i ciljano ih razvijati, poticati i educirati.
utorak, 02.03.2021.
ZA OTPADNE VODE NA PODRUČJU DUBROVNIKA 60 MILIJUNA KUNA
U SKLADU S DIREKTIVOM O VODI ZA PIĆE
Europska komisija 1.ožujka je odobrila ulaganje u iznosu od 60 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za nadogradnju infrastrukture za vodoopskrbu, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u Dubrovniku i oko njega.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: Ovim će se projektom stanovnicima osigurati pristup pitkoj vodi i smanjiti gubitci vode, kao i povećati komercijalna i turistička privlačnost područja čime će se poboljšati lokalni društveni i gospodarski razvoj. Kohezijskom politikom nastoje se pronaći konkretna rješenja za lokalne izazove.
Radovi na vodoopskrbi uglavnom obuhvaćaju Dubrovnik, ali uključuju i općine koje opskrbljuju sustavi Zaton-Orašac-Elafiti i Mioševići-Visočani, dok dio projekta koji se odnosi na otpadne vode pokriva samo aglomeraciju grada Dubrovnika.
Projektom će se pridonijeti usklađenosti s Direktivom EU-a o vodi za piće, Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktivom o podzemnim vodama i Okvirnom direktivom o vodama. Više pojedinosti o ulaganjima koja financira EU u Hrvatskoj dostupno je na platformi otvorenih podataka https://cohesiondata.ec.europa.eu/countries/HR
RAZRIJEŠENI STARI I IMENOVANI NOVI POMOĆNICI MINISTRICE
UPRAVE U SEKTORU POLJOPRIVREDE IMAJU NOVE RAVNATELJE
Na zatvorenome dijelu 44. sjednice Vlade RH 18.veljače kojom je predsjedao Andrej Plenković, razriješeni su pomoćnici ministrice poljoprivrede mr. Marije Vučković i to dr.sc. Jelena Đugum, mr.sc. Ante Mišura, dr.sc. Krunoslav Karalić, dr.sc. Renata Ojurović, Milan Tankosić, dr.sc. Zdravko Barać i mr.sc. Tatjana Karačić.
Temeljem postupka po raspisanom javnom natječaju, mjesta više Uprava u Ministarstvu poljoprivrede podijeljena su na slijedeći naćin na razdoblje od četiri godine:
1. dr.sc. Jelena Đugum imenovana je ravnateljicom Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva
2. mr.sc. Tatjana Karačić ravnateljicom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane
3. dr.sc. Renata Ojurović ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije
4. Anita Sever-Koren ravnateljicom Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju,
5. mr.sc. Ante Mišura ravnateljem Uprave ribarstva
6. dr.sc. Zdravko Barać ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane.
7. Sandra Zokić ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište,
8. Goran Lipavić ravnateljem Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju,
9. Milan Tankosić imenovan je ravnateljem Uprave za financijske poslove i javnu nabavu
ponedjeljak, 01.03.2021.
CENTAR ZA TLO UTVRDIO DA NEMA TEŠKIH METALA
PROIZVODNJA NA TLU POGOĐENOM POTROSEM DOZVOLJENA
Na zahtjev Stožera civilne zaštite RH za izlazak na teren stručnih osoba i uzimanje uzoraka tla na mjestima gdje su se pojavile likvefakcije tla na području koje je pogođeno 29. 12. 2020. katastrofalnim potresom, djelatnici Centra za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) uzeli su uzorke tla te pijeska i mulja koji je izbacila voda na mjestima puknuća tla.
Rezultati provedenih analiza u Referentnom laboratoriju Centra za tlo su pokazali da vrijednosti koncentracija ispitivanih teških metala (As, Cd, Cr, Co, Cu, Hg, Ni, Mo, Pb i Zn) nisu značajne te se poljoprivredna proizvodnja može nesmetano odvijati. Vrijednosti koncentracija svih 10 teških metala u tlu su ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija teških metala (MKD) u tlu prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/19).
„Ovim nalazima smo potvrdili da se poljoprivredna proizvodnja može nastaviti neometano odvijati, s obzirom za nosivost tla i ulazak mehanizacije i obrade, ali što je vrlo važno u ovom trenutku, i s obzirom na dobru sliku stanja tla vezano za nepostojanje značajne i opasne količine toksičnih tvari i teških metala. Lokalni stožeri su i dalje poljoprivrednicima na raspolaganju pri odlasku na njihova polja i oranice s obzirom na pojave vrtača, kao i djelatnici Ministarstva poljoprivrede u izmještenim uredima u Petrinji i Glini, ali i putem novoformiranih mobilnih timova koji posjećuju i informiraju poljoprivrednike“, naglasio je državni tajnik 25. veljače u Ministarstvu poljoprivrede i član Stožera za otklanjanje posljedica uzrokovanih potresom Tugomir Majdak.
U ovom trenutku ustanovljena je šteta na gospodarskim objektima kod 1.934 PG-ova, mehanizacije i strojeva kod 218 PG-ova te na proizvodnim površinama kod 104 PG-ova.
Djelatnici Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a kontaktirali su ukupno oko 4.575 PG-a, pri čemu je s njih više od 2.000 ostvaren i neposredni kontakt obilaskom gospodarstva na terenu. Izmješteni su uredi Ministarstva poljoprivrede u Petrinji i Glini, u kojima djelatnici Uprave za stručnu podršku informacije i savjete lokalnim poljoprivrednicima daju u uredovnom vremenu te će biti na raspolaganju poljoprivrednicima na licu mjesta pri podnošenju zahtjeva na natječaj vrijedan 120 milijuna kuna, putem kojeg će moći sanirati poljoprivredno zemljište, izgraditi i/ili rekonstruirati objekt, popraviti i/ili nabaviti strojeve, mehanizaciju i opremu za poljoprivrednu proizvodnju, nabaviti domaće životinje i sadnice višegodišnjeg bilja, sve po ubrzanoj i pojednostavljenoj proceduri.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, otvorila je 22. veljače izmješteni ured Ministarstva poljoprivrede u Petrinji, na adresi Ulica braće Hanžek 19.
Sve korisne informacije, savjete i stručnu pomoć po pitanju poljoprivrede, moći će dobiti sadašnji i budući nositelji poljoprivrednih gospodarstava.
Poljoprivrednici savjete mogu zatražiti putem telefona na broj mobitela 099/ 521 26 19 ili osobno doći u prostor ureda na navedenoj adresi u radno vrijeme od 7,30 do 15,30 sati.
| < | ožujak, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter