Marketing
1. HRVATSKA KONFERENCIJA O POTRESNOM INŽINJERSTVU – 1CroCEE
STRUČNJACI GRAĐEVINE SVOJIM PROCJENAMA DO FINANCIJSKIH SREDSTAVA RH ZA OBNOVU NAKON POTRESA
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je 22. ožujka na svečanom otvorenju 1. Hrvatske konferencije o potresnom inženjerstvu – 1CroCEE na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, u povodu prve obljetnice potresa u Zagrebu koji se dogodio 22. ožujka 2020. u 6,24 sati ujutro jakosti 5,5 po Richteru.
Premijer je rekao da je u potresu u Zagrebu i okolnim županijama oštećeno 25 tisuća zgrada i kuća, a šteta se procjenjuje na 86 milijardi kuna, što je oko 60% državnoga proračuna. „Jasno je“ mišljenja je premijer „da ćemo na saniranju štete tako golemih razmjera morati raditi godinama i za to osigurati ogromna financijska sredstva, što će u sadašnjoj zahtjevnoj ekonomskoj situaciji od Vlade zahtijevati još odgovornije upravljanje javnim financijama. Svjesni dugogodišnjega izazova koji je pred nama, na tu izvanrednu okolnost, i najveću nesreću koja je pogodila Zagreb još od katastrofalnih poplava 1964. godine, odgovorili smo kombinacijom hitnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera;hitnih mjera za sigurnost, zbrinjavanje, smještaj i interventne radove ;srednjoročnih za izradu kvalitetnog zakonskog okvira za obnovu, popisivanja šteta i uspostavu Fonda za obnovu te dugoročnih za osiguranje sredstava i potrebne međunarodne financijske pomoći za obnovu grada, uz pojednostavljivanje procedura za građane„ rekao je premijer. Prisjetio se i jedine žrtve potresa toga jutra Anamarije Carević, „čiji je mladi život tada nažalost prekinut i suosjećamo s njenom obitelji“.
Premijer je nastavio rekavši“ Imajući na umu teška oštećenja brojnih crkava, kao i zagrebačke katedrale u tom potresu, svjesni smo da je moglo biti i mnogo više žrtava da se kojim slučajem potres dogodio kasnije i da u tom trenutku nije bilo epidemioloških mjera.U prvim danima nakon potresa zbrinuti oni koji su ostali bez svojih domova i osiguran im je privremeni smještaj i hrana, zbrinuti su pacijenti iz razrušenih bolnica i smješteni na sigurno, angažirane su sve službe kako bi se čim prije raščistio centar grada i omogućio normalan promet.Vrlo brzo definirali smo interventne mjere, osigurali za njih 141 milijun kuna i krenuli s pripremom zakona. Osigurali smo jednokratnu pomoć od 12 tisuća kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabata i nabavu kondenzacijskih bojlera.Za ovu mjeru je odobreno1466 zahtjeva , a tu ćemo mjeru na sjednici Vlade u četvrtak (25. ožujka) povećati na 20 tisuća kuna za obiteljske kuće.
Svima koji su u hitnim uvjetima zbrinuti u studentskim domovima, kod rodbine ili kod prijatelja, ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja, što je obuhvatilo 747 građana „ rezimirao je premijer događanja nakon potresa u Zagrebu od prije godinu dana.
Zatim je nastavio „ Nakon potresa u Petrinji 29.12. 2020. , koji je uzrokovao nova oštećenja i na širem zagrebačkom području, produljili smo do 1. ožujka 2022. sufinanciranje privremenog smještaja svima koji se i dalje ne mogu vratiti u svoje domove, za što je dosad isplaćeno 6,7 milijuna kuna. Zakonski okvir napravljen je na kvalitetan i transparentan način, njegov je cilj osigurati dugogodišnji proces obnove.
Ponovo se premijer vratio na potres u Zagrebu te rekao „Odlučili smo se za cjelovitu organiziranu obnovu grada kako bismo Zagreb obnovili prema suvremenim standardima, vodeći računa da očuvamo njegov prepoznatljivi identitet i graditeljsku baštinu.Zakon o obnovi izrađen je u suradnji sa strukom – građevinarima, arhitektima, urbanistima, inženjerima, stručnjacima za energetsku transformaciju, povjesničarima umjetnosti, konzervatorima, poslovnim udruženja, komorama i pravnicima.Kroz široku javnu raspravu prikupili smo kvalitetne prijedloge zainteresiranih stručnjaka i građana, a zakon je dobio široku podršku saborskih zastupnika. Uvažili smo ogroman broj prijedloga i sugestija za poboljšanje zakonskog okvira koji je sugerirala i oporba u Hrvatskom saboru.
Dodirom prsta na sliku otvorenu u mobitelu, fotka se širi i sadržaj se lakše čita.
„Kako bismo vlasnicima olakšali obnovu, definirali smo financijski model da čak 80% financiranja (60 država + 20 grad) konstrukcijske obnove zgrada snosi država, županije i gradovi. Građane slabijeg imovinskog statusa, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine oslobodili smo participacije onih 20%.“ rekao je premijer te nastavio“
Uspostavili smo Stručni savjet kao i Fond za obnovu, koji je zadužen za provedbu obnove zgrada i praćenje provedbe programa mjera obnove, i time uspostavili institucionalni okvir za obnovu.Do sada je zaprimljeno 5.435 zahtjeva za obnovu i dodjelu novčane pomoći. Da bismo građanima olakšali administrativne korake uspostavili smo aplikacije e Obnova.
Kako bi se građanima pružila sva potrebna pomoć, uspostavili smo Informativni centar ( od 15. ožujka 2021. op.a. )gdje mogu dobiti sve važne informacije, ali i savjete za postupak obnove. Izrađeni su posebni Vodiči za obnovu građevina, Program mjera obnove zgrada te informativni letci „ rekao je u svom govoru premijer Plenković.
VELIKI RAZMJERI ŠTETE
Premijer RH Plenković u svom je govoru konstatirao kako su razmjeri štete u Zagrebu i okolici, a potom i na Banovini, zaista veliki.“ Da bi proces obnove mogao biti proveden, ključno je osigurati potrebna financijska sredstva. Angažirali smo se na pribavljanju europskih i međunarodnih izvora financiranja.
Riječ je o 86 milijardi kuna procijenjenih šeta u Zagrebu i okolici i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna. Dosad smo našim intenzivnim aktivnostima na svim razinama za obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju pogođenih područja u procesu osiguravanja, po našim procjenama u ovom trenutku, 3,8 milijardi eura, odnosno 28,5 milijardi kuna, što je oko 22% potrebnih sredstava. Od toga je gotovo 1,4 milijardi eura iz europskih izvora i 2,4 milijardi eura kroz međunarodne financijske institucije.
Europska sredstva uključuju 684 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, planiramo skoro 600 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dakle iz Instrumenta EU iduće generacije, a iz postojećeg Višegodišnjeg financijskog okvira iz Operativnog programa za Konkurentnost i koheziju realocirano je 111 milijuna eura.
Nastojat ćemo osigurati i dodatna sredstava iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, gdje ćemo također tražiti stavke za proces obnove.
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, uz već potpisan zajam od 184 milijuna eura od Svjetske banke, razgovaramo o dodatnih milijardu eura od Europske investicijske banke, 900 milijuna eura od Razvojne banke Vijeća Europe i 300 milijuna eura od Europske banke za obnovu u razvoj.
No, uz to će trebati dodati i sredstva koja će biti doznačena iz Europskog fonda solidarnosti, a slijedom zahtjeva kojeg smo podnijeli nakon rezimea šteta na Banovini“ informirao je sve prisutne premijer Plenković .
OBNOVA KULTURNE BAŠTINE ZAGREBA
Premijer je na Građevinskom fakultetu rekao „ Poseban naglasak stavljamo na obnovu kulturne baštine, odnosno kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba“ te rekao da će se
primijeniti suvremena saznanja i tehnologije obnove i restauracije, uz primjenu načela energetske učinkovitosti kadgod je to moguće. Ministarstvo kulture i medija uspostavilo je Međunarodni savjetodavni odbor koji će savjetovati hrvatske projektante, onzervatore i restauratore u primjeni najsuvremenijih pristupa protupotresnoj obnovi kulturne baštine.Svi naši napori usmjereni su na osiguranje sredstava za protupotresno jačanje zgrada te na olakšavanje financiranja obnove građanima.Paralelno s tim, kontinuirano vodimo razgovore s nizom razvojnih i poslovnih banaka kako bismo dogovorili rješenja koji će građanima omogućiti kreditne linije s povoljnim kamatnim stopama za potrebe financiranja obnove. To bi se ponajprije trebalo odnositi: na financiranje njihovog udjela od 20% troškova obnove, na financiranje razlike troškova između konstrukcijske i cjelovite obnove, na financiranje obnove višestambenih zgrada, kao i na financiranje državne obnove javnih zgrada."
„U ovom procesu želim zahvaliti doprinosu Građevinskog fakulteta i suradnji sa Svjetskom bankom i svim stručnjacima jer je upravo ta stručna podloga hrvatskih stručnjaka uz koordiniranu i međunarodno verificiranu metodologiju procjene šteta pomogla Hrvatskoj da dobije sredstva na adekvatan način.
S tim u vezi su resorna ministarstva i Grad Zagreb već raspisali javne pozive za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva, to su četiri komponente koje su već raspisane za Grad Zagreb i susjedne županije.
Post je objavljen 23.03.2021. u 05:37 sati.