AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 28.03.2021.
SASTANAK UDRUŽENJA PREHRAMBENO- PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE HGK
PAD OD 1,9 POSTO U PROIZVODNJI HRANE,
I 18,8 POSTO U PROIZVODNJI PIĆA
Državni tajnik Zdravko Tušek je u srijedu, 24. ožujka 2021. godine, sudjelovao na sastanku Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, a glavne teme razgovora bile su mogućnosti financiranja projekata u okviru Plana oporavka i otpornosti, operativnog programa Konkurentnost i kohezija, te Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike EU. Fokus je stavljen na reforme vezane uz proizvodnju hrane i zelenu tranziciju, a raspravljalo se i o inicijativi HGK da se ukine povratna naknada za mlijeko i tekuće mliječne proizvode.
DO SADA ISPLAĆENO 387,8 MILIJUNA KUNA IZ Programa ruralnog razvoja
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek govorio je o Nacionalnom strateškom planu RH u sklopu ZPP-a i istaknuo kako se zalažu za pojednostavljenje provedbe ZPP-a, smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i administracije država članica te veće pravne sigurnosti, dok će u Nacionalnom strateškom planu fokusirano usmjeriti EU sredstva u cilju postizanja sveobuhvatnih sektorskih rješenja. „Prehrambena industrija važan je segment hrvatske proizvodnje koja stvara proizvode dodane vrijednosti, što smo pokazali povećanjem alokacije za preradu i u posljednjim godinama i na posljednjem natječaju. Do sada smo prerađivačima poljoprivrednih proizvoda na raspolaganje stavili 1,37 milijardi kuna potpora iz mjera Programa ruralnog razvoja, od čega je isplaćeno 387,8 milijuna kuna. Osim potpora primarnim proizvođačima, nastavit ćemo podupirati i stimulirati proizvodnje koje rezultiraju dodanom vrijednošću te će ubrzati rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U prilog tome ide činjenica da smo sredstva za potporu preradi iz prošlog natječaja povećali sa 300 na 462 mil kn, te najavljujemo novi natječaj vrijedan dodatnih 300 mil kn koji ćemo objaviti sredinom ove godine“, rekao je Tušek.
Poduzetnike je zanimalo u kojoj mjeri će iz novih programa biti dostupna bespovratna sredstva za velike prehrambeno-prerađivačke kompanije koje su okosnica cijele industrije, a uglavnom su zapostavljene pri programiranju sredstava jer ne spadaju u ruralni dio. Iako je poručeno kako će gotovo sva sredstva iz Plana oporavka i otpornosti direktno ili indirektno završiti u privatnom sektoru, još uvijek je nejasno koliko će konkretno bespovratnih sredstava biti na raspolaganju velikim gospodarskim subjektima koji planiraju investicije u skladu s održivim i zelenim smjernicama politike EU-a.
„Veliki dio hrvatske prehrambene industrije koji nije naslonjen na ruralni dio i primarnu proizvodnju još uvijek ne zna u kojoj mjeri će se njihovi kapitalni projekti i investicije moći sufinancirati bespovratnim sredstvima u sklopu Plana za oporavak i otpornost. Ti, većinom veliki subjekti i nositelji proizvodnje, do sada su ostajali malo po strani, a kako će biti ubuduće ovisit će o našim pregovaračima“, izjavio je Igor Miljak, potpredsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK te predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije.
PAD OD 1,9 POSTO U PROIZVODNJI HRANE,
I 18,8 POSTO U PROIZVODNJI PIĆA
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević uvodno je istaknuo kako posljedice krize nisu poštedjele ni prehrambeno-prerađivačku industriju koja je prekinula višegodišnji kontinuirani rast volumena proizvodnje pa smo tako u 2020. zabilježili pad od 1,9 posto u proizvodnji hrane i čak 18,8 posto u proizvodnji pića.
„Iako u prošloj godini bilježimo znatno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom za čak 31,5 posto, i iako je pokrivenost uvoza izvozom porasla s 64 na 74 posto treba reći da je usporavanje uvoza najvećim dijelom posljedica izostanka turističke i HORECA potrošnje. Suficit ostvarujemo samo u razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina, a posebno nas treba brinuti podatak da žitarice i uljarice generiraju čak 77 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića, što jasno govori u kojem smjeru treba ići hrvatska proizvodnja hrane“, kazao je Kovačević, dodavši kako u primarnoj proizvodnji, osim povećanja produktivnosti i obujma proizvodnje, treba mijenjati strukturu prema visokodohodovnim kulturama i proizvodima s većom dodanom vrijednosti kao što su mlijeko i meso, odnosno jačati stočarstvo.
„S druge strane, u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, uz povećavanje proizvodnih kapaciteta, i ulaganjem u nove tehnologije, inovacije, digitalizaciju i robotizaciju, nužno je povećavati produktivnost jer sa 51 posto prosjeka EU teško ćemo na duže staze odolijevati snažnom konkurentskom pritisku“, zaključio je Kovačević.
Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić i savjetnik u uredu predsjednika VRH detaljnije je elaborirao Plan oporavka i otpornosti, temeljni dokument za korištenje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskog proračuna namijenjen cjelokupnom gospodarstvu. „Ova sredstva su usmjerena na provedbu reformi i investicija koje bi te reforme podupirale, od čega će koristi imati i privatni i javni sektor. Najmanje 30 posto tog ukupnog iznosa ide izravno prema privatnom sektoru, a posredno, kroz natječaje, gotovo sva ta sredstva će također završiti u privatnom sektoru“, kazao je Savić, uz napomenu da već ove godine očekujemo prvu tranšu od preko 6 milijardi kuna.
Ljiljana Šapina, predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK i članica Uprave Podravke, kazala je kako je iznimno bitno za domaću industriju da aktivno sudjeluje u pripremi i donošenju ključnih dokumenata koji će utjecati na njihovo poslovanje. „Ovakvi sastanci su prilika našim članicama za dobivanje direktnih odgovora o mogućnostima financiranja. Tu možemo konstruktivno raspravljati, odnosno predlagati rješenja našim pregovaračima kako bi podigli profitabilnost industrije. Europski novac koji nam je na raspolaganju je izvanredna prilika da podignemo konkurentnost i dignemo se na jedan viši nivo, što kroz zajmove s niskim kamatnim stopama, što kroz bespovratna sredstva“, naglasila je Šapina pa najavila novi sastanak za mjesec i pol dana.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je kako u sklopu nove Kohezijske politike EU za razdoblje 2021.-2027. prerađivačka industrija svoja ulaganja može tražiti kroz digitalizaciju, inovacije, istraživanje i razvoj te smanjenje emisija CO2, bez obzira radi li se o velikim ili malim poduzetnicima.
INDUSTRIJSKA TRANZICIJA – U KOJIM PRAVCIMA
INDUSTRIJA HRVATSKIH REGIJA
„Posebno je važna industrijska tranzicija regija, koja je jedna novina u programskom razdoblju 2021.-2027. i imat će značajnu ulogu u novoj regionalnoj politici, odnosno modernizaciji regionalnih industrija. Naime, industrijska tranzicija kao dio S3 pametne specijalizacije mora dati odgovore u kojim razvojnim pravcima će se specijalizirati industrije Hrvatskih regija, što će biti osnova za financiranje EU sredstvima iz budućih operativnih programa“, izjavio je Erlić pa pozvao sve zainteresirane da svojim prijedlozima doprinesu procesu programiranja i definiranju ulagačkih prioriteta za financiranje EU sredstvima.
Jedna od točaka dnevnog reda bila je i inicijativa HGK da se odustane od uvođenja povratne naknade od 50 lipa na PET ambalažu za mlijeku i tekuće mliječne proizvode koja bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja jer bi to dodatno opteretilo domaću mljekarsku industriju u vrijeme gospodarske i zdravstvene krize. Svježe mlijeko u PET ambalaži dolazi u najvećem dijelu od domaćih proizvođača, a uvođenje povratne naknade će dodatno povećati njegovu cijenu i smanjiti mu konkurentnost u odnosu na mlijeko iz uvoza. Stoga iz Komore poručuju kako bi trebalo bi pronaći prikladnije načine kojima se jača svijest potrošača o važnosti zaštite okoliša i s tim zahtjevom će ponovno ići prema nadležnim ministarstvima.
| < | ožujak, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter