PROGRAM ZA OSAM MJERA
MUZEJ KUĆA - SJEĆANJA NA RAT U VUKOVARU
Gospođa Željka Mitrović udata Jurić bila je mala djevojčica u plavom kaputiću u koloni koja je 19.11. 1991 izlazila iz Vukovara,nakon što su hrvatski branitelji u Vukovaru izgubili rat, nakon što je Vukovar pao. Suze su se kotrljale niz Željkino lice,imala je tada samo šest godina, vodila ju je za ruku majka, a snimio ju je fotoreporter BBC-a i snimka Željkina uplakanog lica je odaslana u svijet. Željka je svima ostala u siječanju kao uplakano dijete u plavom kaputiću.
Željka Mitrović Jurić danas je 34- godišnja žena koja u mjestu Berak gdje živi sa svojom obitelji želi otvoriti muzej Kuću sjećanja na strahote koje su ljudi doživjeli u ratu. Zato objavljujem pozivnicu kojom se gospođa Mitrović Jurić obraća medijima, ali i svima kojima je Vukovar na srcu i koji žele biti donatori za kuću muzej u Berku kraj Vukovara koji ona namjerava otvoriti
HRVATI U BIH DIO SU DRŽAVNE POLITIKE
RAVNOTEŽA IZMEĐU DUŽNIKA I VJEROVNIKA!
PREDSJEDNIK I ČLAN UPRAVE DALI OSTAVKE
Što će biti sa Grupom Đuro Đaković, specijalna vozila, koja je do sredine 2019. radila likvidno? Zašto je nestalo novca za daljnju proizvodnju? Zašto je nestalo novca za plaće? Zašto je blokiran račun? Ne ponavlja li se tu već viđen scenarij raspada industrije kakav je viđen u Uljaniku u Puli. Đuro Đaković u Slavonskom Brodu je industrija, a industrija je ta koja utječe na gospodarski rast u ekonomiji zemlje. Očito je da Hrvatskoj ta ekonomija ne treba? Kako je to moguće? Za plače svih onih koji u javnim službama žele veće plaće novca nema, ali o industriji u tom kontekstu aktualna politika i njeni lideri ne razmišljaju.
Evo nekoliko fotografija voznih objekata i strojeva kakvi su se do sada proizvodili i izvozili iz Đure Đakovića.
HOČE LI UČITELJI I NASTAVNICI PRIHVATITI PONUĐENO ?
Iza ponoći, točnije oko 0, 15 sati 27. srpnja završili su pregovori sindikalnih čelnika učitelja, sa pregovaračima Vlade kojima se kasno poslije podne u utorak iza 18 sati pridružio i premijer Andrej Plenković. Nakon pregovaračkog sastanka Andrej Plenković je izjavio slijedeće:
„Vodeći računa o njihovom statusu, o njihovom dostojanstvu, poruci da unaprijede svoj status od 1. 12. – 3% to je kao dodatak kolektivnom granskom ugovoru. Od 1.1. 2020. plaća za još 2%, što znači da će profesori i učitelji temeljem ovoga dogovora već u veljači, u odnosu na danas imati veću plaču za 5%. Također dogovorili smo da se od 1. lipnja akomulira povečanje2% kroz temeljni kolektivni ugovor i 1% kroz dodatak granskom kolektivnom ugovoru. To znači da bi sa plaćom u srpnju, znači na kraju ove školske godine, plača u odnosu na danas, bila veća za 8 % .
Također 1.Listopada temeljem prijedloga kroz temeljni kolektivni ugovor plača bi se povečala za još 2%. Ukupni paket financijski kroz isplate plača u 2020. godini bio bi veči 10,40%. Istodobno smo kazali da ćemo staviti jedan osigurač od dodatnih 1% sa 1.prosincem iduče godine u varijanti da se ne donese Uredba o koeficijentima složenosti poslova“.
To je prijedlog Vlade koji će sindikalni djelatnici poslati na uvid i odlučivanje, učiteljima i profesorima diljem Hrvatske da li će to prihvatiti.
Premije Planković je rekao da očekuje da već u petak 29. studenog djeca dođu u školu na redovnu nastavu. (m.zouhar zec)
PREMIJER PROTIV UČITELJA!
Prosvjed nastavnog osoblja, učitelja i profesora u organizaciji Sindikata hrvatskih učitelja pod egidom “HRVATSKA MORA BOLJE” koji je započeo u 12,05 sati okupio je u ponedjeljak 25. studenog na Trgu bana Jelačića, tisuće učitelja koji su došli u Zagreb iz cijele Hrvatske. Procjene broja prisutnih kreću se od 15 tisuća do 40 tisuća prisutnih na prosvjedu. Evidentno je jedino to da je to veliki i ozbiljan prosvjed učitelja, nastavnika i profesora koji stvaraju hrvatsku inteligenciju, a razlog prosvjeda je traženje od Vlade da im koeficijent za plače bude 6,11 . Veliki prosvjed bio je 31. dana štrajka učitelja i nastavnika. Uz sindikalne čelnike koji su govorili sa pozornice i nekoliko učitelja, te jedan znanstvenik sa Ruđer Boškovića su izrazili svoje viđenje i doživljavanje potrebe za štrajkom .
Poruke su učitelja da žele biti dostojno plaćeni za svoj rad, ali ne samo oni već i domari škola, kuhari u školskim kuhinjama,spremačice, računovodstveni djelatnici, logepedi, točnije sve osoblje zaposleno u školskom sustavu . Znastvenik s Ruđera poručio je premijeru Plenkovići doslovn da “ubuduće trebap ametnije postupiti” . Jedan se učitelj referirao na nedavnu izjavu premijera Plenkovića kada je za političare u u centru Arena rekao da se” tu nalazi Liga prvaka” kazavši da je ovdije na Trgu bana Jelačića, prosvjed učitelja Liga prvaka. Djelatnici Sindikata su izrazito naglasili da odbacuju insinuacije, s kojima se premijer u izjavakma služi, te da iza sindikata ne stoji nikakva ni nijedna politička opcija koja ih u prosvjedu podržava.
Iako je Vlada Sindikatu učitelja rekla da od petka 15. studenog štrajk neće biti plaćen, učitelji su izrijekom rekli da ne žele odustati od traženja da im se vrati koeficijenat koji im je oduzet u vrijeme Vlade SDP-a i premijera Milanovića.
I dok učitelji govore o koeficijenetu, premijer Plenković, koji je u ovom slučaju javnih službi, učiteljima načelno poslodavac, i dalje, mora se otvoreno reći, jer je to činjenica, tvrdoglavo ostaje pri svom stavu, a to je pri povećanju plače od 6 posto. On ne želi računati u koeficijentima. Argumenat s kojim premijer Plenković izlazi u svojim izjavama je taj da učitelji nisu zapostavljeni, jer se za njihove plače će se iz proračuna izdvojiti 18,3 milijarde kuna i da nikad prije ta suma novca nije bila veća. Ali, zašto ne želi računati u koeficijentima sada kada učitelji traže da se po tom modelu počne računati plaća- kako bi se dostigli zaostaci? Područje plaća je u Hrvatskoj neuređeno, I jednom se mora početi uređivati, jer i to je dio reforme koja se mora u Hrvatskoj provesti. Razni dodaci i povišice bez koeficijenta nisu zadovoljavajući oblik, niti dovoljno mjerljiv oblik izračuna plača. Ministar financija Marić nedavno je javno rekao da je razmišljao zašto je upravo sada sindikat učitelja izašao sa zahtijevom o koeficijentu, te da ako su do sada čekali koeficijenat, radi nepravde koja im je nanesena, da još par mjeseci čekanja neće ništa promijeniti! Još prije dvasetak dana dovođenje koeficijenata u vezu sa plaćama i u drugim sektorima dovelo je premijera do izjave da će u Hrvatsku pozvati najbolje svjetske stručnjake za izračun koeficijeta. Oni koji imaju svijest o tome u kako siromašnoj zemlji žive, bili su više nego začuđeni tom premijerovom izjavom. Hrvatska ima dovoljno računovodstvenih i matematičkih ekpserata koji mogu izračunati koeficijente za plaće u niz djelatnosti . Jedna je učiteljica stručnjake za koeficijente prokomentirala kazavši da bi bilo bolje da novac koji će Vlada platiti svjetskim stručnjacima za izračun koeficijenata potroši na kupnju adekvatnog grijanja u hrvatskim školama, jer se u mnogim školama učionice još griju na peći koje se lože drvima.
Specifikum ove Vlade je da sve radi sporo, presporo, a kada se netko nađe tko želi promjene, taj odmah postaje u očima premijera politički neprijatelj. Europski diplomat i hrvatski premijer Andrej Plenković mora prihvatiti činjenicu da je u ovom slučaju sam protiv hrvatskih učitelja i protiv njihove želje za uređenjem plaća. Mora popustit što prije, jer u protivnom će to rezultirati njegovom ozbiljnom političkom štetom koja će se mjeriti u tisućama glasova protiv njega na izborima. Učitelji ne griješe. Učitelji su bilo naroda, koji hoće drugačije i bolje, a službena vladajuća politika to bilo treba prihvatiti, i prihvatiti tempo koji nameću oni koji su pristojni, obrazovani i želje bolju Hrvatsku.
Margareta Zouhar Zec
Sindikalni čelnik Branimir Mihalinec nakon pregovora predstavnika Vlade i Sindikata učitelja koji je 25. 11 trajao do 22 sata navečer, izjavoo je da
je primio informaciju da je hrvatska policija u Međimurskoj županiji popisivala imena učitelja prosvjednika, te se raspitivala zašto su u prosvjedu.
Podsjetiti ću da je istu metodu zastrašivanja hrvatska policija provodila i među poljoprivrednicima 2013. i 2014. u Osječko baranjskoj županiji koji su išli na prosvjed u Zagreb, jer su tražili veću cijenu mlijeka.
Sad u Hrvatskoj u privatnom posjedu ima jako malo krava i vrlo malo mlijeka koje se prodaje mljekarskoj industriji, pa ministri policije više nemaju obvezu zastrašivati hrvatske poljoprivrednike slanjem svojih djelatnika u privatne kuće i privatna dvorišta.
Zar demokracija može provoditi takve metode straha? Ili su to metode ljudi koje su isčupali iz komunizma - čuvajući svoju poziciju u političkoj stranci i na poslu koji im je dodijeljen?
m. zouhar zec
KROZ ODBORE DO BRŽIH POZITIVNIH PROMJENA
Odjel za regionalni razvoj Hrvatska poljoprivredna komora poziva poljoprivrednike da se uključe u rad Hrvatske poljoprivredne komore kroz Odbore. Odbori su formirani prema poljoprivrednim djelatnostima, te se poljoprivrednim proizvođačima pruža mogučnost da kroz odbore sudjeluju u
dopunama, konstruktivnoj kritici i promjenama koje bi brže i bolje utjecale na konkretnu primjenu u praksi.
Odbori su slijedeći:
1. Odbor za eko proizvodnju, preradu, cvjećarstvo, ljekovito bilje i medicinsko bilje
2. Odbor za maslinarstvo i uljarstvo
3.Odbora za šume
4.Odbor za vinogradarstvo i vinarstvo
5.Odbor za ovčarstvo i kozarstvo
6.Odbor za zakonodavstvo i udruge
7.Odbor za ruralni razvoj i tehnološke inovacije
8.Odbor za pčelarstvo
9.Odbor za peradarstvo
“Odazovite se pozivu te svojom stručnošću, znanjem i iskustvom doprinesite promjenama i poboljšanju u sektoru.Iskaz interesa za sudjelovanjem u radu navedenih Odbora Hrvatske poljoprivredne komore dostavite na email: clanstvo@komora.hr s naznakom naziva Odbora i Vašim kontakt podacima najkasnije do petka 29.11.2019. godine.” – poruka je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Za članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori pogledati na internet adresi:
https://komora.hr/postani-clan/
Za sve dodatne informacije kontaktirati nas na broj telefona 01/6109804 ili putem elektronske pošte:
komira@komora.hr , Vukovarska 78, Zagreb
NOVA TV I RTL DRUGA I TREĆA PO DOBITI - NAJBOLJA HRT KOJA IMA PRETPLATU
U povodu Svjetskog dana televizije, 21. studenoga, Financijska agencija je analizirala podatke iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa (NKD 60.20), u kojoj je u 2018. godini poslovalo 52 poduzetnika, sa 3.794 zaposlenih, što je neznatno više u odnosu na 2017. godinu (0,3%). Ukupni prihodi iznosili su 2,3 milijarde kuna i bili su veći za 2,3% u odnosu na prošlu godinu, dok su ukupni rashodi iznosili 2,1 milijardu kuna i veći su za 0,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Poduzetnici spomenute djelatnosti, njih 34, ostvarili su ukupnu dobit razdoblja u iznosu od 155,5 milijuna kuna, što je rast od 4,8% u odnosu na prethodnu godinu. Gubitak razdoblja iskazalo je 18 poduzetnika i to u iznosu od 12,2 milijuna kuna, što je 21,3% manje u odnosu na prethodnu godinu. Na razini svih poduzetnika ove djelatnosti iskazana je neto dobit od 143,3 milijuna kuna, što je 7,8% više u odnosu na 2017. godinu.
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u promatranoj djelatnosti u 2018. godini iznosila 7.295 kuna i bila je 1,6% manja u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću u 2017. godini te 30,6% veća u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću zaposlenih na razini svih poduzetnika u RH od 5.584 kune.
Lider u djelatnosti emtiranja televizijskog programa je javna ustanova Hrvatska radiotelevizija s ukupnim prihodima od gotovo 1,4 milijarde kuna, što je udio od 59,5% u ukupnim prihodima poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa. Ustanova je ostvarila i najveću dobit razdoblja od 81,3 milijuna kuna (udio od 52,3% u dobiti razdoblja u djelatnosti 60.20). Hrvatska radiotelevizija ima i najviše zaposlenih, 2.741, što je udio od 72,2% u djelatnosti emitiranja televizijskoga programa. Njihova prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 7.181 kunu, što je 1,6% manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini ove djelatnosti (7.295 kn) te 28,6% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih na razini poduzetnika RH (5.584 kn).
U 2018. godini NOVA TV d.d. je bila druga prema broju zaposlenih s 324 zaposlenika, ukupnim prihodima od 418,7 milijuna kn i dobiti razdoblja od 51,9 milijuna kuna.. Treća prema broju zaposlenih sa 265, ukupnim prihodima od (342,6 milijuna kn i dobiti razdoblja od 13,4 milijuna kn je RTL Hrvatska d.o.o , četvrta je . Fox Networks Group Bulgaria EOOD - Podružnica Zagreb, a peta MAXSPORT MEDIA d.o.o. televizija.
Analiza neto dobiti i gubitka poduzetnika u djelatnosti emitiranja televizijskog programa u razdoblju od 2008. do 2018. godine, pokazala je da su od 2008. do 2012. godine poslovali s gubitkom, s tim da je najveći neto gubitak iskazan u 2012. godini (169,2 milijuna kuna). Najveći gubitak u 2012. godini u djelatnosti emitiranja televizijskog programa iskazala je RTL Hrvatska d.o.o., u iznosu od 89,5 milijuna kuna, što je udio od 52,9% iskazanog gubitka u djelatnosti emitiranja televizijskog programa. Od 2013. do 2018. godine ostvareni su pozitivni rezultati, s tim da je najveća neto dobit ostvarena u 2018. godini( 143,3 milijuna kuna). Izvor : FINA
SENZIBILIZIRANJE I OSVJEŠTAVANJE JAVNOSTI
Ženska soba – Centar za seksualna prava u suradnji s Gradom Zagrebom, Uredom za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava i Domom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” organizira javnu akciju u nedjelju 24. studenog 2019. godine na trgu Petra Preradovića, Cvjetni trg, u Zagrebu od 11 do 13 sati
Cilj javne akcije jest obilježiti Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25.11.2019. i početak globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ te doprinijeti senzibilizaciji i osvještavanju javnosti o nasilju nad ženama i seksualnom i obiteljskom. Nadalje, javnom akcijom osigurat će se širenje informacija o radu Ženske sobe i Centra za žrtve seksualnog nasilja te Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” čime će se osigurati informiranje javnosti o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške u slučaju doživljavanja nasilja.
Na javnoj akciji će se dijeliti edukativno-informativni materijali, a prisutni će imati priliku vidjeti fotografije nastale u okviru fotografskog natječaja „1 od 3“ žene te glasati za pobjedničku fotografiju koja će nakon javne akcije biti izvješena u Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba u sklopu izložbe koju organizira Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb” povodom obilježavanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.
Javna akcija je sastavni dio kampanje „1 od 3” koja je financirana od strane Grada Zagreba, Ureda za međugradsku i međunarodnu suradnju i promicanje ljudskih prava. Nositeljica kampanje je Ženska soba – Centar za seksualna prava. Partnerska organizacija je Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“.
Kontakt osoba:
Anamaria Drožđan-Kranjčec, dipl. iur.
Voditeljica pravnog tima Ženske sobe
Tel: 01/6119-174
Mob: 091/6161-227
e-mail: zenska.soba@zenskasoba.hr
9. KONFERENCIJA LIDER MEDIJE
ŽENE U BIZNISU naziv je 9. konferencije koju Lider medija organizira 5. prosinca 2019., u prostoru ZAGREBAČKOG KAZALIŠTA MLADIH, Teslina 7,
u Zagrebu . Kotizacija je 500 kuna, ali više osoba iz iste tvrtke ima popust
Prijava na linku: http://lider.events/zene-u-biznisu/prijava/
NA KONFERENCIJI MEĐU OSTALIMA SUDJELUJU:
-. Andrew Dalgleish, veleposlanik Velike Britanije u RH I
- Sarah Morris, članica odbora Women's Network Foruma
- Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe
- Ivana Paradžiković, novinarka i urednica na Novoj TV I književnica Tatjana Barat
- Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja VIG
- Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika
- Mia Pećina Drašković, direktorica Filmskog ureda Grada Zagreba
- Magdalena Plančić, brand managerica vinarije „Braća Plančić“
- književnik i sveučilišni profesor Kristian Novak
- Lucia Ana Tomić, direktorica Ureda za usklađenost i podršku Upravi u HPB-u
- Sandra Uzelac, članica Uprave i izvršna direktorica Brodogradilišta Viktor Lenac
EXTRA MILE – CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE - jedna je od tema konferencije
Obrazovanje je jedno od ključnih i najkritičnijih područja za osnaživanje i napredovanje žena u poduzetništvu. Dodatne edukacije, treninzi, specijalizacije te razni oblici usavršavanja i ulaganja u vlastito znanje i iskustvo dovoljno su izazovni sami po sebi. Kako ih uklopiti u dinamičan život poduzetnice neovisno o tome jeste li odabrali MBA ili jednodnevni seminar? Kako balansirati između poslovnih i obiteljskih obveza i istodobno naći vremena i snage za dodatan rad na sebi?
ZALOG ZA BUDUĆNOST?
Što ostavljamo generacijama koje dolaze kao mentori ili možda kao roditelji? Što smo napravili i što radimo danas i kao pojedinci i unutar svoga radnog okružja? Činimo li razliku, mijenjamo li sustave i uzorke ponašanja?
Biti će predstavljena lista 300 najmočnijih žena hrvatskog biznisa, a biti će dodjela i priznanja ženama koje su na listi prvih 10 najmoćnijih.
PLAN I CILJEVI DO 2030.
Greenpeace i Zelena akcija organiziraju i pozivaju zainteresirane na tribinu “Energetski i klimatski plan RH - uteg ili spas za klimu?”, kao doprinos trenutnoj javnoj raspravi o Nacrtu Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana RH za razdoblje od 2021. do 2030., koja će se održati
u utorak, 26. studenog, s početkom u 10:00 sati u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovčeva ulica 2.
Godine 2019. i 2020. izuzetno su bitne za Republiku Hrvatsku zbog donošenja niza javnih politika i strategija vezanih uz klimatske promjene i energetiku. Nakon usvajanja globalnih ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sklopu Pariškog sporazuma, znanstvena zajednica je prošle godine u posebnom izvještaju Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zagrijavanju za 1.5°C pozvala vlade na donošenje puno snažnijih mjera za smanjenje emisija i dekarbonizacije svih sektora prije 2030. godine.
Nacrt plana sadrži pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija Energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva. Posebnu pozornost treba posvetiti ciljevima do 2030. godine, koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.
Na tribini će se analizirati pojedini aspekti Nacrta plana, poput dekarbonizacije energetskog sektora, planiranih novih ulaganja u fosilna goriva, pitanje energetske sigurnosti, ulaganja u obnovljive izvore energije i razvoja građanske energije te pravedne tranzicije. Razgovarat će se i o ambicioznosti samog Plana po pitanju ublažavanja klimatskih promjena prije 2030. godine, s obzirom na izvještaj IPCC-a te nedavnu deklaraciju za proglašenje klimatske “uzbune” koju je potpisalo 11.000 znanstvenika i znanstvenica iz 153 zemlje.
Govornici na tribini biti će Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja RTL-a,
doc. dr. sc., FSB Zoran Tomić, Greenpeace Marija Mileta, iz Zelene akcije Luka Tomac i Zoran Kordić,čeka se potvrda nekih govornika, a moderatorica će biti Goran Krajačić,
DONALD TUSK NOVI PREDSJEDNIK EPP
Kongres Europske pučke stranke, najveće grupacije Europske unije, održan je u Zagrebu od 19. do 21. studenoga 2019. godine u centru Arena, a u organizaciji Hrvatske demokratske zajednice . Donald Tusk kome je zavrŠio mandat predsjednika u Europskom vijeću, izbran je kao jedini kandidat za predsjednika Europske pučke stranke (EPP) koja je u Zagrebu održala svoj 26. kongres.
ZAR SE DRUŠTVENE SKUPINE BOJE ISKAZATI PODRŠKU UČITELJIMA ?
Kako je moguće da nitko u Hrvatskoj nije stao na stranu učitelja i dao im podršku u borbi za njihovu veću plaću i za koeficijent 6,11? Učitelji su zbog toga 28 dan u štrajku i drugi je dan da je štraj proglašen u cijeloj Hrvatskoj, što će biti do kraja štrajka. Tko još nezna i nije informiran da učitelji traže veći koeficijent? I nijedna politička stranka, nijedna civilna Udruga, nijedan drugi sindikat nije održao konferenciju za novinare i poručio Hrvatskoj javnosti da je na strani učitelja, i da želi od hrvatska Vlada u čiji proračun uplačuje doprinose s osnove plače, da učiteljima bude prihvaćen I povećan koeficijent koji traže . Nijedan Intelektualac, znanstvenik, nijedan predsjednički kandidat nijedan pojedinac, ljudi iz nijedne grupe djelatnosti nisu sazvali konferenciju za novinare i poslali priopćenje u svoje ime nekom elektroničkom mediju koji će to registrirati i objaviti u kome bi bilo istaknuto - da je na strani učitelja koji traže ono što im pripada. A što je s Hrvatskom akademijom znanosti I umjetnosti? Akademici, ljudi koji su mnogo učili I obrazovali se koji znaju koliko su učitelji važni, – šute kao da ne žive u Hrvatskoj. Zašto je Hravtska društvo bez javne solidarnosti? Ljudi su solidarni kada treba anonimno u svom stanu okrenuti broj telefona kako bi se u nekoj humanitarnoj akciji prikupio novac. Ali zašto te solidarnosti nema za učitelje, sada kada je to potrebno?
Učitelji zavređuju koeficijent 6,11 zato što je process prenosa znanja u školi kompleksan. Nijedno zvanje kao učiteljsko ne zahtijeva da učitelj za svaki dana nastave prethodno napravi pripremu. Ta je obveza iznad svih drugih njegovih privatnih obveza . I tako svaki dan, svaki mjesec tijekom školske godine. A u ciklusima sam mora prolaziti edukaciju. Učitelji su tijekom povijesti u svim kulturama I u svim državama bili važni i cijenjeni. Zašto nisu danas cijenjeni u Hrvatskoj od aktualne Vlade? Zalužuju kao nijedno drugo zvanje poseban status . Oni su prenosnici znanja na djecu, koje u svakoj obitelji znače – budućnost. Zato Vlada RH, na čelu s premijerom koji šuti o zahtijevima učitelja koeficijent treba povisti na 6,11 koji učitelji traže.
Zašto vlada takva informacijsko - medijska tišina od strane javnosti – kada je o učiteljima riječ. Zar u hrvatskom društvu vlada strah od aktualne Vlasti, pa se društvene skupine boje iskazati podršku učiteljima ? Ali čiju djecu ti učitelji koji se sada bore za svoja egzistencijalna prava, uče ako ne upravo od svih koji sada šute i- čekaju da štrajk završi. U Hrvatskoj školu pohađa 463.000 učenika.
Treba podsjetiti da nitko iz Vlade s učiteljima nije razgovarao prvih 17 dana štrajka. Umjesto samo učiteljima koeficijenta 6,11 premijer je svim javnim službama ponudio povećanje plaće 6,12 posto po modelu 2 plus 2 plus 2. No 6,12 posto učitelji na svom referedndumu nisu prihvatili.
Margareta Zouhar Zec
PROF.DR. JOSIP JURČIĆ:
"GRLJENJE I LJUBLJENJE ČELNIH VLASTI S VUČIĆEM!"
Na okruglom stolu Ovčara – zločin bez kazne 13. studenog u hotelu Antunović prof.dr. Josip Jurčević je započeo svoje izlaganje koje citirano prenosim:
“ Ja ću govoriti o tri stvari na vrlo kratak način:jedna stvar je – što je zapravo Ovčara? Uvijek u povijesti u raznim razdobljima postoje neke razdjelnice koje su simbolične I praktične, koje se pretvaraju u jedan opče društveni test. U hrvatskoj za razloge herojske razloge hrvatske povijesti, a to je nastanak samostalne hrvatske države , Vukovar 1991. U svakom pogledu je simbolički test ili identitetska vrijednost suvremene demokratske Hrvatske. U kontekstu Vukovara posebno mjesto civilizacijski test, predstavlja upravo Ovčara. Ljudska povijest ne pamti takvoga zločina kakav se dogodio na Ovčari. Nad 270 približno, još uvijek se nezna točan broj, ranjenika i bolničkog osoblja izvedenog iz bolnice I likvidirano pogubljeno na najokrutniji I najmonstruozniji način.
Čuli ste več da jedan takav zločin kao i sve što se događalo, ne može se događati od neobrazovanih i nepripremljenih, ili na mah osoba. Iza agresije stoji jedan mutni institucijski agresorski sustav kojem je na čelu akademija, dakle Srpska akademija znanosti i umjetnosti i do zadnje institucije u Srbiji, stajala je ta priprema za tu agresiju. Tko se nije htio uključiti u tu agresiju bio je eliminiran već prije 90. godine. Sve činjenice o tome su zapravo znanstveno istražene u Hrvatskoj, ali i od znanstvenika u Srbiji.Isto tako dokumentirano je strahovito puno toga za sve pa i za Ovčaru, a najviše u haškome sudu i svima je to javno dostupno uključujući I institucije Uprave.
Ovo sadašnje žalosno, tužno, stanje u Hrvatskoj ima nekoliko razina odgovornosti. Jedna razina o kojoj se najmanje treba ovdije govoriti je agresorska Srbija .To je mutni agresorski projekt o kojem postoji dovoljno dokumenata i znanstvenih radova sa svih strana. Ja se ovdije time neću baviti, razumljivo da taj mutni institucijski projekt koji danas živi žešće možda, ali neprimjetnije, žešće i dublje, sofisticiranije nego što je živio tada 1991. godine. I on je razumljivo zainteresiran, koristeći sofisticirane, znanstvene i ostale poluge moći da prikrije ono što se događalo, ali da prikrije i svoje ambicije koje danas realizira drugim sredstvima.
Druga razina odgovornosti je međunarodna. Dakle Vukovar I Ovčara, da ne govorim dalje što se događalo diljem Hrvatske I Bosne I Hercegovine, to je isto tako odgovornost međunarodnih humanitarnih, humanih I političkih institucija. Simbolički je opet tu u središtu Ovčara. Ono što je rekao gradonačelnik Penava, prilikom početka Ovčare, a to je organizirano izvlačenje ranjenika I bolničkog osoblja koje je agresor činio iz Vukovarske bolnice, događalo se ne samo uz predstasvnika crvenog križa, nego I najmočnije političke organizacije u svijetu, tamo je bio posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Sairus Wenc. Po tome dakle ne treba svjedočiti, postoje izvorni video zapisi Marina Bela, tada najpoznatijeg ratnog dopisnika novinara BBC-a. Isto je tako prikazao video zapise 2000 godine, to je bio javni događaj u Europskome domu na koj su hrvatske institucije reagirale- znademo kako. To je druga razina zainteresiranih, da se ne pokaže kapitulacija međunarodnih humanitarnih, sigurnosnih, a da ne govorim političkih institucija. I ovi su zainteresirani da se sve to ne sazna I da se ne sazna za sve što se događalo. Nije prva odgovorna ni
Odgovorna je država Srbija. Ako se to ne podrazumijeva, ako se od toga ne krene, ako se to zamuti, onda se muti i sve ndo zadnje razine likvidatora, koji su odgovorni, ali oni su zadnji. I tu je greška."
OVČARA – ZLOČIN BEZ KAZNE
Ovčara - zločin bez kazne” bio je naslov okruglog stola u organiziaciji Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara u hotelu Antunović u Zagrebu 13. studenog 2019.
Zato su na ovaj okrugli stol pazvani ljudi koji imaju što reći. Među njima i Nikola Kajkić policijski istražitelj koji je istraživao zločine na Ovčari. No Nikola Kajkić usprkos svim materijalima koje ima, razgovorima koje je obavio sa zločincima, smijenjen je. Nameće se zaključak da je otkrio da je netko zaposlen u policiji počinio silovanje u ratu – što je on otkrio - i suspendiran je s zadatka istražitelja koji je obavljao . Zar je ego jednog čovjeka u policiji veći od ratnog zločina na Ovčari? Tko upravlja tom policijom, ako zbog jednog čovjeka može biti opozvan Kjkićev posao i sve može biti vraćeno na početak?Sada Božo Vučemilović radi u Službi ratnih zločina MUP-a.
Margareta Zouhar Zec
KAŠNJENJE PRAVNIH I FINANCIJSKIH ODLUKA U ZPP NAKON 2021.
Hrvatska poljoprivredna komora skreće pozornost poljoprivrednicima, posebno korisnicima Financijskih sredstava na prijedlog Uredbe Zajedničke poljoprivredne politike o prijelaznom razdoblju. Uredbu je već 31. listopada za javnost pripremio Europski parlament, a sve zbog kašnjenja pravnih i financijskih odluka u budućoj ZPP-u nakon 2021. Pretpostavka je da će sve kasniti do 2023. godine.
Članak 1. - Države članice mogu odlučiti produžiti svoj Program Ruralnog razvoja za jednu godinu ako im prijeti opasnost da im ponestane novca koji trenutno imaju u Programu Ruralnog razvoja 2014-2020. Komisija će procijeniti je li ovo produženje opravdano i trebaju li ih zaista države članice. Za one države članice koje ne koriste ovo produženje, sredstva namijenjena za 2021. godinu u budućem Programu Ruralnog razvoja bit će premještena u raspodjelu za 2022. 2025. godinu.
Članak 2. - trenutna Uredba nastavit će se primjenjivati tijekom tranzicije (također će rokovi za neke dokumente biti produljeni - izvješće o provedbi, naknadna procjena, prihvatljivost izdataka, godišnji sastanci za izvješće). Ovo se produženje odnosi i na korištenje sporazuma o partnerstvu
Članak 3. - određene će mjere iz Uredbe (Europsko udruženje jamstvenih institucija, mladi poljoprivrednici, rano umirovljenje itd.) i iz prethodnog Programa Ruralnog razvoja (do 2013.) biti prihvatljive za potporu u 2021. godini, pod uvjetom da budu uključene u trenutni Program Ruralnog razvoja, primjenjuje se trenutna stopa doprinosa
Članak 4. - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj može 2021. podržati više financirani lokalni razvoj pod vodstvom zajednice prema novoj Uredbi o zajedničkim odredbama
Članak 5. - Prava plaćanja dodijeljena prije 2020. smatrat će se zakonitim od 2021. godine i postat će osnova za plaćanje u budućem ZPP-u. To uključuje i prava na plaćanja za koja je došlo do pogreške u obračunu - države članice neće morati izmijeniti odnosno poboljšati pogreške - "klauzulom o amnestiji". Vrijednost prava na plaćanje dobivene iz nacionalne rezerve nakon 2020. godine preispitivati će se svake godine, ovisno o financijskoj gornjoj granici.
Članak 6. - određene mjere iz prethodnog Programa Ruralnog razvoja (sheme ranog odlaska u penziju, agro-shemske sheme, prvo pošumljavanje na poljoprivrednom zemljištu), koje su podržane u skladu s trenutnim Programom Ruralnog razvoja, i dalje će biti prihvatljive u budućem Programu Ruralnog razvoja u razdoblju 2022.-2027., pod uvjetom da su ove mjere uključene u strateške planove ZPP-a. Primijenit će se doprinos Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kako je utvrđeno u Strateškim planovima ZPP-a. Višegodišnje mjere koje se podržavaju u okviru trenutnog Programa RR (Europsko udruženje jamstvenih institucija, ekološka, dobrobiti životinja, šumske mjere) i druge mjere iz tekućeg Programa RR (akcije prenosa i informiranja, savjetodavne usluge, upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima i pružanje pomoći na gospodarstvima, sheme kvalitete za poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode, ulaganja u fizičku imovinu, obnavljanje potencijala poljoprivredne proizvodnje oštećenih prirodnim katastrofama, pomoć u pokretanju poslovanja, obnova osnovnih usluga i obnova sela u ruralnim područjima, ulaganja u razvoj šumskog područja i poboljšanje održivosti šuma, pošumljavanje i stvaranje šuma, osnivanje poljoprivredno-šumarskih sustava, sprječavanje i obnova šteta u šumama od požara i prirodnih katastrofa i katastrofalnih događaja, ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava, ulaganja u šumarske tehnologije i preradu, mobilizaciju i stavljanje u promet šumskih proizvoda, postavljanje grupa proizvođača i organizacija, suradnja, uzajamni fondovi, stabilizacija prihoda) podržat će se u budućem Programu RR pod uvjetom da ove mjere budu uključene u strateške planove ZPP-a, primjenjivat će se budući doprinos Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj.
Članak 7. - proširena primjena potpore za sektor maslina, vina, voća i povrća, pčelarstva Program rada za maslinovo ulje – program rada do ožujka 2021. produžit će se do prosinca 2021., proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, međusektorske organizacije izmjenjivat će svoje programe
Voće i povrće – proizvođačke organizacije koje posjeduju operativni program koji prelazi 2021. godinu morati će ih modificirati tako da budu u skladu sa strateškim planovima ZPP-a ili će ih zamijeniti novim operativnim programom. Ako to ne učini, njegov operativni program završit će u prosincu 2021.
Vino - trenutni program podrške završit će u listopadu 2023. godine.Amandmani
Članak 8. - Izmjene i dopune Programa za produljenje razdoblja za Europsko udruženje jamstvenih institucija, ekološka, dobrobit životinja, LAG-ovi, LEADER. Usklađivanje s budućim višegodišnjim financijskim okvirom (VFO)
Članak 9. - Izmjene i dopune za financiranje, upravljanje i nadzor Usklađivanje krizne rezerve i proračunske obveze s novim VFO-om
Nema predfinanciranja državama članicama za dodjelu programu RR za 2021. godinu ako produže Program RR
Članak 10. - Izmjene i dopune izravnih plaćanja
Nastavak fleksibilnosti između stupova - 15% obrnuto + odstupanje za određene države članice
Za unutarnju konvergenciju, one države članice koje na kraju 2019. godine neće završiti s fiksnom stopom, mogu ili odlučiti prestati konvergirati na kraju 2019. ili odlučiti nastaviti konvergenciju prema prosječnoj stopi ili paušalnoj stopi. To će ovisiti o odluci država članica.
Države članice trenutno pod jedinstvenim sustavom plaćanja mogu nastaviti sa ovom shemom u budućnosti
Plaćanja specifična za usjev usklađena s novim VFO-om
Članak 11. - izmjene i dopune jedinstvene zajedničke organizacije
Raspodjela je usklađena s novim VFO-om
Članak 12. - izmjene i dopune najudaljenijih regija
Raspodjela je usklađena s novim VFO-om
Članak 13. - izmjena i dopuna malih Egejskih otoka
Raspodjela je usklađena s novim VFO-om
EUROPA KOJA SE RAZVIJA
Ponavljanje je majka znanja latinska je izreka koja izvorno glasi : Repetitio est mater studiorum. A u skladu s tom izrekom psihologija kaže: "Ponavljanje je majka navike".Ako se kroz život naučeno znanje ne koristi, dolazi do zaboravljanja, jer nema ponavljanja.
Ovo što slijedi nije naučeno znanje, ali je informacija koju javnost još nije naučila i usvojila, jer još nije dovoljno često bila ponavljana i objavljena u medijima. Radi se o tome da je Republika Hrvatska i njena Vlada predsjedateljica Vijećem Europske unije u periodu od 1. siječnja do 30.lipnja 2020. Slogan hrvatskog predsjedanja je „Snažna Europa u svijetu punom izazova“. Predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja predsjednik Vlade RH Andrej Plenković 30.10. u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Tako je premijer javnosti komunicirao da su glavni prioriteti predsjedanja:
1.EUROPA KOJA SE RAZVIJA
2.EUROPA KOJA POVEZUJE
3.EUROPA KOJA ŠTITI
4.EUROPA KOJA JE UTJECAJNA
No manje su poznati naslovi tema koje je premijer naveo kao ISTAKNUTE TEME, a koje će u okviru predsjedanja biti komunicirane u vidu sastanaka i konferencija:
ISTAKNUTE TEME SU SLIJEDEĆE:
1.Ambiciozan, uravnotežen i održiv višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje 2021.-2027.
2. Provedba europskog stupa socijalnih prava
3.Zaustavljanje negativnih demografskih trendova
4.Povezivost: Transeuropska prometna mreža i Connecting Europe Facility
5. Sigurnost , strateške smjernice Unije za područje slobode sigurnosti i pravde
6.Politika proširenja i sastanaka na vrhu „EU – zapadni Balkan“
7.Zelena Europa – „Grean Deal“
8.Nova tržišta rada, važnost znanja, obrazovanja inovacija te cjeloživotnog učenja
9. Približavanje Unije građanima, posebice mladima
10.Demokracija, temeljne vrijednosti Unije, suzbijanje lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija širenja na digitalnim platformama
(Margareta Zouhar Zec)
VLADA PONUDILA UČITELJIMA 2 % POSTO OD 1. SRPNJA 2020.
Na pregovorima o povećanju plaće koji su vođeni u srijedu 13.11. između predstavnika sindikata i Vlade u čijem je svojstvu na pregovorima bio ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović dogovor nije postignut
Branimir Mihalinec predstavnik sindikata učitelja je rekao da je Vlada učiteljima ponudila da će od 1.srpnja 2020. dati dodatak od 2%. I da će taj sporazum vrijediti do prosinca 2022. Dodatak od 2% je manje od povečanja koeficijenta od 2%. Vlada je čak dala manju ponudu od one o kojoj se sada učitelji izjašnjavaju” – izjavio je Branimir Mihalinec te dodao “ Hrvatska ne zaslužuje ovakvu Vladu. Ova Vlada je kočničar svih reformi obrazovanja koje se žele pokrenuti”. Sindikat učitelja je dobio informaciju da nakon petka štraj više neće biti plaćen.
Ministar Aladrović je ponuđenu ponudu objasnio na način da “ su razlike na prethodnu ponudu, s obzirom da smo mogli vidjdeti u nekakvom javnom komuniciranju da sindikati nisu uvjereni u to da ćemo mi (Vlada RH) zaista povećati plaću za 2% ukoliko novi sustav plaćanja postignemo do 30.6 .Tu smo dodali i primjerak sporazuma koji želimo potpuisati odmah , koji bi odmah stupio na snagu, s odgodnim trajanjem, tu smo pokazali vrlo jasnu obvezu” rekao je ministar Aladrović.
Da podsjetim, učitelji traže koeficijent plaće od 6,11 radi zaostajanja visine plaće od 2012. godine
Štrajk u nastavi 14. studenog biti će u Virovitičko - podravskoj i koprivničko- križevačkoj županiji. (mzz)
"JAČANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKOG VOĆARSTVA"
U Tuheljskim Toplicama, Terme Tuhelj, Ljudevita Gaja 4, Tuheljske Toplice, 49290 Tuhelj održati će se 20. i 21. studenog 2019. 14. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, na temu: „Jačanje konkurentnosti hrvatskog voćarstva", na koju je temu predviđena i panel rasprava. Organizatori su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatska voćarska zajednica (HVZ), pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.
Savjetovanje je namijenjeno proizvođačima voćarima, djelatnicima znanstvenih i javnih ustanova, stručnjacima iz poljoprivrede, industrije, trgovine i ostalih srodnih djelatnosti kao i široj javnosti.
Agronomski stručnjaci govoriti će o slijedećim temama : Irena Siladi: Analiza stanja u voćarstvu RH,
• Krunoslav Karalić: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu obskrbe hranom i UTP direktiva EU,
• S. Baxa: Predstavljanje nacionalne oznake kvalitete „Značka kvality“
• ,Ž. Budinšćak, G. Ivančan, Ž. Tomić, K. Dugalić: Neuobičajene pojave pojedinih štetnih organizama u nasadima jezgričavih voćaka u proteklih deset godina
• Ivić, Zdravka Sever, B. Cvjetković: Skladišne bolesti jabuke i mogućnosti zaštite
• ,D. Tolić: Nova regulativa i trendovi vezani za primjenu sredstava za zaštitu bilja na nivou EU i izazovi za agronomsku struku i proizvođače voća u Hrvatskoj,
• Šubić: Utjecaj primjene folijarnih biognojiva sa pesticidima na učinkovitost usmjerene zaštite jabuka u 2019. sezoni,
• Ivana Paladin Soče, D. Ivić, Mara Marić: Perspektive razvoja agrumarstva Doline Neretve u kontekstu suvremenih tendencija ,Nove sorte voća od kompanije Artevos GmbH ,
• Fritz Nüberlin: Trenutni i budući zahtjevi tržišta za sortama voća,
• S. Šimon, Tea Presečki, M. Dropuljić, Irena Siladi, B. Puškar, K. Dugalić: Analiza proizvodnje i cijena jabuke u Europi,
• Ana Čehić, M. Krapac, Martina Begić, Marija Cerjak, M. Oplanić: Važnost obilježja maslinova ulja na turističkom tržištu, Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima,
• A. Stanisavljević, D. Bošnjak: Tehnološki aspekt suvremenog uzgoja oraha, samo je dio tema o kojima će predavači argumentirano govoriti
Kotizacija za sudjelovanje na Savjetovanju iznosi 200,00 kn te uključuje: akreditacijsku karticu, sudjelovanje na stručnim i popratnim predavanjima, zbornik sažetaka, potvrdu o sudjelovanju, osvježenje u vrijeme dvije pauze za kavu, lagani ručak, prigodne poklone sponzora i ostale materijale.
PRIJAVE na linku https://www.hapih.hr/14-savjetovanje-hrvatskih-vocara/prijava/ najkasnije do 15. studenog 2019. godine.
KROZ GODINU DANA BROJ BLOKIRANIH MANJI ZA 31.296
UČITELJI ŽELE ISPRAVAK NEPRAVDE IZ 2012.
Da li je premijer RH, Plenković s nekim od svojih savjetnika razgovarao prije nego što je izrekao rečenicu da će svima u javnom sektoru povećati plaće za 6, 12 % po modelu 2% plus 2% plus 2%. Premijer Plenković je na početku rečenice u iznošenju te informacije i postotaka potkraj rujna rekao „ reći ću ovo prvi put“ vjerujući kako će učitelji koji su najavili i započeli štrajk, njegovu odluku o povećanju prihvatiti. I nikakva komunikacija od strane Vlade s učiteljima nije započela niti je vođena 17 dana. ZAŠTO VLADA SA SINDIKATOM UČITELJA NIJE KOMUNICIRALA 17 DANA? Vrijeme je potrošeno, a da ništa nije postignuto. Kako se to moglo dogoditi? Postoji li za taj propust vladajućih pravi razlog ili bilo kakav razlog ?
To ignoriranje od strane Vlade zvuči naprosto nevjerojatno. Sindikat učitelja je svakodnevno medijima komunicirao da s Vladom ne mogu uspostaviti komunikaciju. Zar nitko na to u Vladi nije obraćao pozornost? U šutnji od strane Vlade, učitelji nisu promijenili mišljenje. U štrajku koji se rotacijom odvija po Hrvatskoj prosječno u dvije županije dnevno, odaziv učitelja na štrajk je i dalje vrlo visok veći – od 90 %. Brojke šalju poruku o želji učitelja i profesora da postignu koeficijent 6,11 . Tako naprimjer 8. studenog nastave nije bilo u Vukovarsko-srijemskoj i Karlovačkoj županiji s odazivom na štrajk od 94,13% u osnovnim školama, prije toga u ličko – senjskoj i Osječko baranjskoj županiji odaziv na štrajk je bio 99,2%, u Primorsko goranskoj i Zadarskoj županiji odaziv je bio 93,5%. A od strane medija već je počeo interes za informaciju kada i kako će biti nadoknađeni satovi i gradivo koje su učenici izgubili tijekom štrajka učitelja. Sada je to u prosjeku oko pet radnih dana za svaku školu u Hrvatskoj koja je u cirkularnom štrajku.
„6.11. za 6,11“
U srijedu 6. 11. učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola po treći put su tijekom štrajka došli na Markov trg, a moto prosvjeda je bio „6.11. za 6,11“ Prvi prosvjedni štrajk bio je 5. rujna, a drugi, kada je održan sindikalno-prosvjedni-kulturno-umjetnički program, bio je 23. listopada. Dopredsjednik sindikata učitelja Branimir Mihalinec 6.11. je na Markovu trgu je rekao „Danas smo se sakupili da pokažemo Vladi koliko nas ima. Danas 19. dana štrajka došli smo poručiti da ne odustajemo. Masa učitelja je skandirala – Ni- ka- da. Ni –ka-da . A potom je sindikalni čelnik Mihalinec nastavio s pitanjem „Zašto imamo danas navijačka obilježja? Ovo je znak poštovanja. Danas je ovdje najjača reprezentacija ikada . Danas su ovdje izbornici, treneri, mentori učenicima koji su osvojili više olimpijskih svjetskih i europskih medalja, od svih sportaša hrvatske zajedno . Danas su ovdje učitelji čiji učenici mijenjaju svijet . Danas su ovdje oni koji su za to odgovorni. Bez vas naša domovina nema nikakve šanse. Rekao je davno Aristotel, nastavio je Mihalinec,“ ako Atena ostane bez postolara, atenjani će hodati bosi. Ali ako Atena ostane bez učitelja, Atene neće biti.“ „ I zato danas poručujemo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću - nemojte dovoditi u pitanje budućnost, nemojte dozvoliti da Hrvatske neće biti. Sedamnaet dana ignorirali su vas (učitelje), 17 dana su šutjeli, tek 18. dan počeli su pregovori, 17 dana kao da vas nije ni bilo. Čude se štrajku . Govore, pa nema nikakvog razumnog razloga da vi budete u štrajku. Jel vi znate razlog?- upitao je učitelje dopredsjednik Sindikata učitelja, s govornice, a prosvjednici učitelji su skandirajući odgovorili : ko-e-fi ci jent 6,11 . Mihalinec je potom nastavio „ Da ponovimo: želimo ispraviti nepravde iz 2012. kada je smanjen koeficijent u javnim službama i nama učiteljima. To je učinila Vlada Zorana Milanovića, a ova Vlada to želi zabetonirati. Ova Vlada smatra da će naše zaostajanje riješiti tako da poveća osnovicu svima- a mi im poručujemo – pa niti kornjaču ne možeš stići ako hodaš njenom brzinom. 17 dana štrajka je trebalo da shvate da mi zahtijevamo selektivno povećanje plača u obrazovanju, da bi stigli zaostalo. I ne bi oni ni shvatili ni razumjeli da nema Vas, da Vi ne pristajete na obmane, prijevare od strane Vlade. Vi ste pokazali da to nisu zahtjevi sindikata već 68 000 zaposlenih u obrazovanju. Vi ste njihovi predstavnici danas. Naši su zahtjevi opravdani, moralni, argumentirani i pravedni. Sve su nas ujedinili i idemo svi u istom pravcu, sa istim željama, i to oni moraju znati. Jučer 5.11. su se odškrinula vrata u pregovorima, ali to ne mora značiti da će uspješno završiti“ rekao je Branimir Mihalinec te nastavio „Ono što će u pregovorima biti zadnja ponuda Vlade, jer mi znamo koji je naš stav, komunicirati ćemo vama. Zaostajanje plaća u javnim službama je 6,11%. Ovih dana Vlada će pred nas staviti svoje prijedloge. Mi ćemo te prijedloge – staviti pred Vas, svima Vama koji ste u štrajku da to vrednujete. Provest ćemo referendum o njihovim prijedlozima. Vi ćete odlučiti što ćemo učiniti. Ono što Vi odlučite obvezuje nas . Ako prihvatite mi ćemo potpisati sporazum, ako ne prihvatite idemo dalje zajedno do kraja. Konačna poruka predsjedniku Vlade : prihvatite li naše zahtjeve vi ste pobijedili, pobijedili ste jer ste osigurali budućnost HrvatskojJ. Ako ne prihvatite naše zahtjeve, vi ste izgubili. Nemojte biti gubitnik, svijet voli pobjednike“ – rekao je u svom sindikalnom obraćanju Branimir Mihalinec .
KOEFICIJENT ĆE VRATITI SOCIJALNI MIR
Hrvatska Vlada na čelu s premijerom ima odgovornost prema učiteljima i profesorima Hrvatske. Koeficijent 6,11 u svakom slučaju manji je financijski saldo od povećanja plaća svim javnim službenicima za 6,12%. Zašto je premijer umjesto samo učiteljima kao granskom sindikatu, ponudio svim javnim službama ono što se od njega nije ni tražilo, ni u ovom trenutku očekivalo? Da li je premijer neiskusan, ili, da li je posao diplomate manje odgovoran, nego posao premijera? Moglo bi se tako reći, jer ono što je prije premijerske dužnosti Andrej Plenković radio u Bruxellesu manje je eksponirano javnosti i podložno je preinakama i usuglašavanju. A na premijerskom mjestu – izrečeno je veoma teško ispravljati. A povlačiti već izrečenu odluku na premijerskom mjestu i to komunicirati javnosti, nije nemoguće, ali to je retorika za super snažne i odlučne osobe. Hrvatski učitelji i nastavnici na čelu sa sindikalnim predstavnicima čekaju Vladin potvrdan odgovor na zahtjev za koeficijent 6,11 . U tom slučaju štrajk će biti obustavljen, a socijalni mir vraćen u veliki resor osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Ne treba zaboraviti da su u ovaj štrajk indirektno involvirani ne samo učenici, već i roditelji učenika kao i obveze tih roditelja kod svojih poslodavaca. A što će tek biti prilikom nadoknade neodrađenih sati, koji će moguće je produljiti školsku godinu, odgoditi polaganje mature itd.
Bez sumnje, koeficijent 6,11 učiteljima nije previše, ni preskupo za Vladu, u odnosu na poremećaje koje taj štrajk ukupno uzevši sa sobom nosi, ako bude nastavljen.
Margareta Zouhar Zec
POSJEČENO 38 000 STABALA!
U park šumi Marijan, koja je površine 300 hektara, koja je dio splitskog poluotoka posječeno je 38 000 stabala koja su bila zaražena bolešću potkornjaka, informacija je koju je objavio splitski novinar u ranojutarnjoj emisiji Prvog programa radio Zagreba.
Ta vijest nije našla mjesto objave na web stranici grada Splita! mzz
KONFERNCIJA O TRGIVIUNI, PROIZVODIMA, BIOMASI I GOSPODARENJU DRVETOM
Hrvatski drvni klaster priprema Peto izdanje konferencije Adriatic Wood Days u Dubrovniku početkom prosinca 2. i 3. 12. 2019. Prema informacijama iz Uprave hrvatskog drvnog klastera,tijekom dva dana, središnja sektorska konferencija na Mediteranu ugostit će brojne stručnjake iz sektora, kreatore politika, predstavnike sveučilišta i ostale relevantne sudionike iz svijeta businessa, medija, istraživanja i razvoja koji će raspravljati o temama vezanim za dizajn proizvoda, veću upotrebu drva u gradnji, gospodarenju šumama na otocima, trgovinu drvom i drvnim proizvodima, položaju biomase i bioenergije, važnosti kvalitete certificiranja itd.
U nedjelju, 1. prosinca, za sudionike konferencije biti će organizirana studijska posjeta mediteranskoj šumi u blizini Dubrovnika. S obzirom na to da ovaj tip šuma čini četvrtinu svih šuma u Hrvatskoj, posjeta će biti prilika za učenje o svim njenim specifičnostima
Kao i prethodnih godina, konferencija će obuhvatiti četiri tematski povezane međunarodne konferencije iz područja šumarstva,1. prerade drva,2. bioekonomije, bioenergije i biomase,3. proizvodnje namještaja i 4. kreativne industrije. Vodeći stručnjaci analizirat će trenutnu situaciju u ovim sektorima i predlagati rješenja za mogućnost poboljšanja.
Važan dio konferencijskog programa bit će vezan uz EU projekte i financiranje – tvrtke, institucije za istraživanje i razvoj, udruženja i konzultanti će imati priliku izraziti svoje ideje i dogovoriti suradnju jedni s drugima na projektima. Jedan od partnera konferencije bit će Centar kompetencija Vinkovci koji će predstaviti projekt ROSEWOOD financiran u sklopu programa Obzor 2020.
Bioenergy Europe, neprofitna međunarodna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu koja okuplja nacionalne asocijacije i tvrtke iz cijele Europe, je jedan od glavnih partnera ovogodišnje konferencije u Dubrovniku. Iako su peleti sve popularniji iz godine u godinu kao održivo i „zeleno“ rješenje za proizvodnju topline i energije, i dalje nisu dovoljno zastupljeni u europskim kućanstvima.
Strategije pametne specijalizacije su ključni elementi nove kohezijske politike koja je usmjerena na postizanje rezultata, s naglaskom na rast kroz inovacije. Na taj način regijama se pomaže da na najbolji način iskoriste svoje prednosti te se pozicioniraju u globalnim lancima vrijednosti, ali i da oforme strateška partnerstva s ostalim regijama koje imaju komplementarnu snagu u sličnim prioritetnim područjima kako bi dosegli postavljene ciljeve gospodarskog razvoja.
Hrvatski drvni klaster
Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb
T. +385 1 6329 111 / info@drvniklaster.hr , www.drvniklaster.hr www.drvniklaster.hr
OD 31 000 PRISTIGLIH PRIMJEDBI NA GENERALNI URBANISTIČKI PLAN
PRIHVAČENO IH TEK 17, ALI NIJEDNA PRIMJEDBA GRAĐANA!
Objavljujem priopćenje medijima od 6.11. 2019. koje je rezultat aktivizma triju nevladinih udruga:
ZELENA AKCIJA | PRAVO NA GRAD | UDRUGA GRAĐANA SIGET
www.zelena-akcija.hr | www.pravonagrad.org
Nevladine udruge civilnog društva Zelena akcija, Pravo na grad i Udruga građana Siget traže od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da uskrati suglasnost za izmjene i dopune zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP).
Grad Zagreb je u procesu donošenja GUP-a počinio niz propusta i pogrešaka zbog kojih stručno i zakonski utemeljena odluka može biti jedino njegovo odbacivanje. U suprotnom, bit će jasno kako se i HNS-ovo Ministarstvo uključilo u dogovor između HDZ-a i Bandića, a zagrebački GUP i interesi građana bit će tu samo kolateralne žrtve. Ovakav GUP nema podršku ni Vijeća gradskih četvrti. Od njih ukupno 17, čak 11 je glasalo protiv GUP-a, a samo četiri su ga prihvatila, pri čemu jedno samo uvjetno.
Zelena akcija je 5.studenog Ministarstvu poslala zahtjev s detaljno argumentiranim razlozima za donošenje odluke o odbacivanju. Ključan razlog zbog kojeg ovaj GUP mora biti odbačen jest činjenica da zbog tzv. Zagrebačkog Manhattna, GUP nije usklađen s prostornim planom višeg reda. Konkretno, na području igrališta NK Lokomotiva, koji je sastavni dio prostora obuhvata ovog projekta, GUP-om se predviđa poslovna i mješovita namjena, dok je u prostornom planu višeg reda to zona rekreacije i sporta. Sličan je slučaj neusklađenosti i s prostorom Velesajma i Hipodroma, uz određene iznimke. Time je izigrano mišljenje Ministarstva kojim je u srpnju ove godine odbijena suglasnost za takav GUP, upravo zbog neusklađenosti s prostornim planom višeg reda.
Nadalje, nakon što je Ministarstvo u srpnju odbilo GUP, Grad je imao zakonski rok od maksimalno 90 dana da ponovno zatraži suglasnost. Grad to nije napravio u ovom roku, što su pismeno potvrdili i Ministarstvo i nadležni gradski ured.
Povrh toga, javna rasprava o GUP-u je nakaradno provedena. Od čak 31.000 pristiglih primjedbi, prihvaćeno je ukupno samo 17 primjedbi koje su uputila gradska tijela ili službe. Nije prihvaćena niti jedna primjedba građana, udruga, inicijativa i strukovnih organizacija. Ovime je pokazano kako je održana javna rasprava bila samo farsa. Postoji još niz postupovnih povreda, poput činjenice da za ovakve izmjene Ministarstvo zaštite okoliša uopće nije napravilo “Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš” te da planska rješenja izmjena GUP-a nisu u skladu s usvojenim ciljevima tih izmjena. Zbog svega, jedina odluka koju Ministarstvo treba donijeti jest uskraćivanje suglasnosti za ovakav GUP i obustava postupka donošenja. Nakon toga, gradske institucije trebaju pokrenuti izradu potpuno novog GUP-a temeljenog na stručnim podlogama, održivom razvoju i potrebama stanovnika grada Zagreba.
Kontakti:
Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138;
Gordana Pasanec, Udruga građana Siget, 091/373 3020;
Iva Marčetić, Pravo na grad, 098/993 6656
TEKUĆE ZELENO ZLATO ISTRE 14. 12. U TARU
CROAGRO U PRIPREMI!
Gospodarski list d.d. i Zagrebački velesajam d.o.o. u zajedničkoj suradnji obnavljaju tradiciju poljoprivrednog sajmovanja u glavnom gradu Hrvatske i od 05.- 08. prosinca 2019., organiziraju CROAGRO – međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije na prostoru Zagrebačkog velesajma.
FARUK KAYMAKCI:
“ EU MORA ČINITI VIŠE I BRŽE”
Republika Turska nije članica Europske unije, ali ima važnu ulogu neposredno vezanu uz EU, jer je prihvatila veliki broj migranata i izbjeglica koje su posljednjih godina krenule prema Europi. Turska je nedavno pokrenula ratnu ofenzivu na sjeveroistoku Sirije kako bi uspostavila zonu u kojoj se može živjeti. Mnoge zemlje EU ofenzivu su osudile možda i zbog nedovoljnog razumijevanja situacije na terenu.
U drugoj polovici listopada u Zagrebu bio je turski politički dužnosnik zamjenik ministra vanjskih poslova i Načelnik uprave za Europske poslove Republike Turske Faruk Kajmakci, te je o odnosima Turske i EU s njim razgovarala novinarka Hrvatskog radija Jelena Mikolčić. Razgovor je emitiran 24. listopada u vanjsko političkoj emisiji “ Viza” na Prvom program radio Zagreba.
PRENOSIM TAJ RAZGOVOR:
“ Pitanje: Zastupnici europskog parlamenta oštro su na plenarnoj sjednici osudili Tursku ofenzivu na sjeveroistoku Sirije. Osim zabrane uvoza oružja traže uvođenje strožih sankcija. Gospodine Kajmacki kako komentirate osude i kritike iz EU, te namjerava li Ankara odgovoriti na prijetnje sankcijama?
ODGOVOR: Europa danas kritizura tursku ofanzivu u sjevernoj Siriji, ali ne razumije da Turska brani vlastite granice. A te granice su i granice Europe, te granice su i granice NATO-a. Umjesto da nas kritizira Europska nam unija treba biti zahvalna. Tijekom rata u Siriji pojavio se teroristički koridor, glavni elementi terorističke organizacije dek a kan napustili su tursku 2014. i 2015., pokušali smo pronaći riješenje za pitanje kurda, ali nažalost dogodio se vakum u sjevernoj Siriji. Oni su to iskoristili. Naši su američki prijatelji naivno mislili da će se sve kurdske irganizacije boriti protiv ISILa i naoružali sui h. Željeli su iskoristiti jednu terorističku organizaciju protiv druge, misleći da će to riješiti problem. To je otišlo predaleko. Naoružani kurdski teroristi željeli su stvoriti koridor I promijenili su demografiju sjeverne Sirije. Mi danas u Turskoj imamo oko 300.000 izbjeglih Kurda iz sjeverne Sirije koji se ne mogu vratiti u područja pod kontrolom turskih terorističkih organizacija. No zahvaljujući našoj ofenzivi, oni će se moći vratiti. U naše prethodne dvije ofenzive oslobodili smo područje na koje seveć vratilo nekoliko stotuna tisuća Sirijaca i zato vjerujemo ne samo da ćemo obraniti Turske, europske i NATO-ve granice, nego da ćemo uspostaviti sigurnu zonu. Ova će ofanziva ubrzati pronalazak političkog riješenja u Siriji .
Pitanje: No unatoč turskim argumentima i dalje stižu osude iz europskih zemalja, a bilo je u međuvremenu i prijetnji iz Ankare da će oštro odgovoriti na eventualne sankcije, spominalo se čak i otvaranje vrata za gotovo četiri milijuna izbjeglica koji bi krenuli prema Europi. Smještaj tih izbjeglica dio je sporazuma EU i Turske. Planira li Turska izaći iz tog sporazuma i da li je Ankara zadovoljna europskim ispunjavanjem obveza iz sporazuma?
Odgovor: Kao prvo želim istaknuti da sporazum između Europske unije i Turske od 18. ožujka 2016. nije samo o migrantima. Njegove su točke i liberalizacija viza, dogovor o readmisiji Izbjeglica, borba protiv terorizma, oživljavanje pristupnih pregovora, ubrzavanje dogovora o carinskoj uniji između Turske i EU, a tu je dogovor i o jačanju dijaloga . To je sporazum o cijelom paketu. Znam da ga neke zemlje žele prikazati kao razmjenu i ogranićiti ga na migrante. No ako govorimo o migrantima, Turska je napravila i više nego što je obečala. Do danas imamo tri milijuna I 700.000 izbjeglica iz Sirije I oko pola milijuna izbjeglica iz drugih zemalja poput Avganistana, Pakistana, Iran a te Afrike. Turska se drži svojih obečanja. Kao prvo prihvačamo natrag svakog migrant koji je ilegalno iz Turske došao na Grčke otoke . Zauzvrat EU mora prihvatti po jednog migranta iz Turske za svakog vraćenog u Tursku. Taj dio dogovora jedan na jedan funkcionira I EU je održala obećanje. Dosad smo primili nazad 1. 900 ljudi iz Grčke. Drugi dio dogovora odnosi se na financijsku pomoć. Moram naglasiti da taj novac ne ide Turskoj, nego sirijcima u Turskoj jer često se krivo misli da taj novac uzima Turska. Ne, to ide nevladinim organizacijama koje pomažu izbjeglicama. Ti su ljudi kod nas od 2011. Više od četiri milijuna ljudi i to nas je do sada koštalo više od 40 milijardi dolara.Europska unija mora naći neki izvanredni mehaanizam za brži protok novca, a i više novca. Jer 500 milijuna europljana daje šest milijardi eura, a 80 milijuna Turaka dalo je dosad 40 milijardi dolara. Ogromna je razlika. Mislim da EU mora činiti više i činiti to brže. Treće. Europa je obećala prihvatiti migrante koji žele doći legalno, no taj su legalni humanitarni put neke zemlje članice blokirale i nikad nije zaživio. Uglavnom EU ne ispunjava svoje obveze. Treba činiti više. EU želi oprati ruke trošenjem tih šest milijardi. A što će se dogoditi ako se tih 3 milijuna 700 tisuće izbjeglica ne želi vratiti, a dođu novi iz Sirije. To je problem.
Pitanje : Smatrate da Unija čini malo i presporo. Je li mogla učiniti više kada je riječ o samoj krizi u Siriji?
Odgovor: Dopustite mi da vam kažem jedu vrlo važnu činjenicu: Da je Turska bila članica EU 2010. i 2011. godine rat u Siriji mogao se spriječiti. EU nije u stanju reagirati. A isto vrijedi i na invaziju na Irak. Da je EU tada zauzela čvrsto stajalište zajedno s Turskom protiv planova invazije, mogli smo spriječiti sukob u Iraku.
Europska unija ne može samo sjediti i govoriti,” ja sam dovoljno bogata, imam dovoljno demokracije, meni je dobro i baš me briga što se događa na periferiji Europe “. Jer ako Eu nije sposobna donijeti stabilnost u svoje susjedstvo, biti će prisiljena uvoziti nestabilnost. Uvoziti će ilagalne migracije, terorizam, odnosno, ako ako Europa ne ode u ta područja, ti će problem doći u Europu uz pomoć migracija,terorizma, radikalizacije, krijumčarenja droge itd.Nema tu luksuza, svijet se brzo mijenja, a EU mora postati globalni igrač .
Pitanje: U Zagrebu ste na predavanju u Europskom domu govorili upravo o izazovima EU, na koji način se oni mogu riješiti i je li ključ upravo u širenju Unije odnosu u jačanju njene suradnje s Turskom?
Odgovor: U Europi danas svjedočimo slabljenju trans-atlanskih odnosa, što znaći da Europa mora pronaći vlastiti put kada je riječ o obrani i sigurnosti. Moćni svjetski čelnici napuštaju politiku multilateralizma, a to stvara problem EU čiji se sustav temelji na pravilima. Unija je suočena s Brexitom, izazovima proširenja, ENERGETSKOM NESIGURNOSTI, terorizmom I radikalizacijom te migranskom krizom. Zbog svega toga smatram da bi Turska Europskoj uniji mogla biti korisna I u suočavanj s tim izazovima I u jačanju uloge EU u svijetu. Zato vjerujemo da je Turski ulaza u Uniju važan kao što je bio i nekad.
Pitanje: Ali što je sada s Turskim ulaskom u EU, kada pregovori koji su počeli istodobno s Hrvatskima sada su u zastoju i sve je više sumnji u to da je članstvo u EU i dalje Turski cilj?
Odgovor: Kada je riječ o pregovorima otvorili smo 16 poglavlja, a zatvorili smo jedno. Naš je pristupni proces nažalost previše ispolitiziran i postao je žrtvom nacionalizacije europske politike. Neke članice koriste svoje pravo veta protiv Turske, zato od samoga početka nismo mogli otvoriti više poglavlja. Naprimjer zbog tvrdog stajališta ciparskih Grka 18 nam je poglavlja odmah blokirano, a blokirali sun as I francuzi. Unatoč tome Turska je idalje predana procesu. Vjerujemo u članstvo u Europskoj uniji, bez obzira kada do njega došlo i smatramo da je proces Turskog ulaska u uniju dobar za obje strane. Turska pro odi reforme, a EU ima bolje odnose sa zemljom kandidatkinjom. No sadašnja situacija nije održiva. Unija, ne cijela, nego neke članice pokušavaju izgurati Tursku što dalje od Europske unije. To uzrokuje napetosti i sukobe i zato imamo tri opcije: sukob što nije dobro ni za jednu stranu, suradnju koja je bolja ali ne zadovoljava naše ciljeve i potpuno članstvo – što je win win situacija.U međuvremenu Hrvatska se pridružila EU i čini se da je sada vrlo zadovoljna članstvom. No Hrvatska nam je obečala da će nam poslati lift nazad, a mi čekao da nam pošalje taj lift što znaći da bi Hrvatska trebala čvrsto podupirati Turski pristupni proces – rekao je zamjenik turskih poslova i Načelnik uprave za europske poslove Republike Turske Faruk Kaymakci.”
SLOBODA IZRAŽAVANJA U SAMOJ JE SRŽI DEMOKRACIJE
U PLANU JE HOTEL S PET ZVJEZDICA
Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Vlada je 31. listopada proglasila strateškim investicijskim projektom prvu fazu projekta turističkog naselja "Uvala Livka, Otok Šolta" na otoku Šolti, a troškovi projekta su gotovo 509 milijuna kuna.
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji u južnoj Hrvatskoj, nedaleko od Splita, zapadno od otoka Brača, koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na njemu živi oko tisuću i pol stanovnika.
U uvali Livka na otoku Šolti predviđa je izgradnja elitnog turističkog naselja, sa hotelom s pet zvjezdica, kapaciteta oko sto soba, te sa spa i wellness centrom, restoranom, caffe barom i klubom na plaži za goste hotela. U sklopu projekta planirana je i gradnja 29 vila i 23 bungalova, koji će biti brendirani te se u prvoj fazi izgradnje planira otvaranje novih 250 radnih mjesta. Tvrtka Azurna uvala osnovana je još 2005., od kada se i priprema taj projekt, pri čemu njen direktor Milenko Bijedić najvećim izazovom ocjenjuje infrastrukturu u području uvale Livka. Tamo je samo prirodni ambijent i treba realizirati pristupne i interne ceste, predvidjeti opskrbu vodom i električnom energijom sa trafo stanicama te sistem otpadnih voda sa svim neophodnim pročistačima, da bi se moglo početi s gradnjom. Investitor u taj projekt biti će britansku investicijska kuća Dolphin Capital Investors, a predviđanje je, bude li sve išlo po planu, objekti prema projektu trebali bi biti završeni 2023. godine.
Na otoku Šolti koji je površine 52 kilometra kvadratna za sada nema nijednog hotela, osim privatnog turističkog smještaja.Sve je samo iskonska priroda, šuma, prorodne plaže i more, bez ikakvog djelovanja čovjeka.
POSJETITELJI SU GLAVNI OCJENJIVAĆI
Lika je prva u Hrvatskoj koja se brendira kao destinacija održivog kontintentalnog turizma, u sklopu čega je provedeno prvo mjerenje kvalitete ponude i usluga uz recenzije gostiju. Ukupna ocjena za destinaciju je 91 od mogućih 100 i to na osnovu više od 37 tisuća recenzija.
Po etimologiji, Lika je dobila ime po lîku. Lîk je u hrvatskoj štokavskoj ikavici riječ za - lijek.Po drugom tumačenju, naziv dolazi od grčke riječi likos, što znači vuk.Regionalno se mogu izdvojiti četiri osnovna područja Like : zapadni dio u što ulazi Brinje, Gospić, Otočac, Vrhovine i Perušić, istočni dio gdje su Donji Lapac, Udbina, Lovinac i Korenica, sjeverni dio; Josipdol, Plaški i Saborsko te i južni gdje je Gračac i Srb.
Prvo mjerenje kvalitete ponude u destinaciji Lika pod nazivom "IQM Destination LIKA" počelo je u siječnju 2019. godine u suradnji tvrtke Feel IQM u vlasništvu Đurđice Šimič, prema čijim se standardima integriranog upravljanja kvalitetom mjeri destinacija te naručitelja projekta - NP Plitvička jezera i Klastera Lika destination.
U projekt se uključilo više od 130 partnera iz Like - od hotela, kampova i hostela do ugostiteljskih objekata, turističkih agencija, OPG-ova, izletišta, sirana, memorijalnih centara, muzeja, suvenirnica te iznajmljivača s kojima je na tome radila Anamarija Cicarelli iz tvrtke Interligo.
Mjerenju su prethodile radionice u četiri destinacije specifične za ličko područje: Rakovici, Gospiću, Otočcu i Karlobagu, na kojima su stanovnici i nositelji ponude prihvatili standarde IQM Destination LIKA, dok se u suradnji sa globalnom platformom ReviewPro mjerila i online reputacija Like kao destinacije na temelju recenzija gostiju.
"Dobiveni početni rezultati vrlo su ohrabrujući za novo planiranje i uključenje novih partnera. Osim globalne ocjene gostiju (GRS) za destinaciju Lika ocjena je 91, relativno visoke ocjene su i za odnos cijene i kvalitete 75, a za same usluge 83, dok se najviše recenzija odnosilo na NP Plitvička jezera kojima su gosti dali i najvišu ocjenu u destinaciji, 98,5", rekla je Đurđica Šimičić.
Posjetitelji su glavni ocjenjivači, što pridonosi razvoju brenda.Izvor: Ministarstvo turizma
KADA UZ MINIMALNU PLAĆU I
OBVEZA PLAĆANJA PRIJEVOZA ZAPOSLENIKU?
Na 187. sjednici Vlade RH koja je održana 31.10. 2019. premijer RH Plenković uz ostale aktualnosti istakao je da će od 1. siječnja 2020. minimalna plaća iznositi 3250 kuna neto, odnosno u bruto iznosu 4.062,51 kuna. Podsjetio je da je na početku mandata ove Vlade, dakle 2016. minimalna plaća iznosila neto 2496 kuna, a 2019. iznosi 3000 kuna.
Od 2016. godine do 2020.minimalna plaća viša je za 754 kune.
KADA UZ MINIMALNU PLAĆU I OBVEZA PLAĆANJA PRIJEVOZA ZAPOSLENIKU?
U medijima se iznosi informacija da u RH minimalnu plaću prima oko 50.000 zaposlenih. No kada bi se argumentirano pobrojale djelatnosti i poslovi za koje zaposleni primaju minimalnu plaću, taj broj bi bio znatno veći. Jer u Hrvatskoj je još uvijek manji broj poslodavaca koji žele priznati i realno vrednovati rad zaposlenog djelatnika. Apsurd je da dio poslodavaca djelatnike trebaju, ali istovremeno djelatniku teško isplaćuju čak i ovu obveznu
minimalnu plaću.
Ni na ovoj povišici minimalne plaće za 2020. Vlada nije dodala klauzulu da poslodavac djelatniku dodatno ima obvezu platiti i troškove karte za prijevoz do posla i s posla do kuće, ako je zaposlio djelatnika koji ne stanuje u kvartu u kome je tvrtka u kojoj djelatnik radi. Plaćanje prijevoza zaposlenika svedeno je, prema Vladi RH, na dobru volju poslodavca. Mjesečna karta za prijevoz autobusom ili vlakom u Zagreb iz udaljenijih mjesta od Zagreba, čak i iz susjednih županija ( poznajem takve osobe op.a.) stoji više od pet stotina kuna) . Plaćanje prijevoza će i od ove povišice minimalne plaće, ostati obveza plaćanja onome tko želi imati posao i raditi. Kada će uz minimalnu plaću poslodavac imati zakonsku obvezu plaćanja prijevoza zaposleniku?
Prema ovome je još uvijek Vlada na strani poslodavca i latentno podržava poslodavčev profit. Legitimno je da poslodavac ostvaruje profit, ali je poslovno moralno da djelatniku koji mu obavlja posao plaća mjesečne troškove prijevoza pri dolasku na posao.
Margareta Zouhar Zec
„PROMICANJE KONCENZUSA I TRAŽENJE KOMPROMISA – NAJVAŽNIJI JE ZADATAK“
< | studeni, 2019 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter