FARUK KAYMAKCI:
“ EU MORA ČINITI VIŠE I BRŽE”
Republika Turska nije članica Europske unije, ali ima važnu ulogu neposredno vezanu uz EU, jer je prihvatila veliki broj migranata i izbjeglica koje su posljednjih godina krenule prema Europi. Turska je nedavno pokrenula ratnu ofenzivu na sjeveroistoku Sirije kako bi uspostavila zonu u kojoj se može živjeti. Mnoge zemlje EU ofenzivu su osudile možda i zbog nedovoljnog razumijevanja situacije na terenu.
U drugoj polovici listopada u Zagrebu bio je turski politički dužnosnik zamjenik ministra vanjskih poslova i Načelnik uprave za Europske poslove Republike Turske Faruk Kajmakci, te je o odnosima Turske i EU s njim razgovarala novinarka Hrvatskog radija Jelena Mikolčić. Razgovor je emitiran 24. listopada u vanjsko političkoj emisiji “ Viza” na Prvom program radio Zagreba.
PRENOSIM TAJ RAZGOVOR:
“ Pitanje: Zastupnici europskog parlamenta oštro su na plenarnoj sjednici osudili Tursku ofenzivu na sjeveroistoku Sirije. Osim zabrane uvoza oružja traže uvođenje strožih sankcija. Gospodine Kajmacki kako komentirate osude i kritike iz EU, te namjerava li Ankara odgovoriti na prijetnje sankcijama?
ODGOVOR: Europa danas kritizura tursku ofanzivu u sjevernoj Siriji, ali ne razumije da Turska brani vlastite granice. A te granice su i granice Europe, te granice su i granice NATO-a. Umjesto da nas kritizira Europska nam unija treba biti zahvalna. Tijekom rata u Siriji pojavio se teroristički koridor, glavni elementi terorističke organizacije dek a kan napustili su tursku 2014. i 2015., pokušali smo pronaći riješenje za pitanje kurda, ali nažalost dogodio se vakum u sjevernoj Siriji. Oni su to iskoristili. Naši su američki prijatelji naivno mislili da će se sve kurdske irganizacije boriti protiv ISILa i naoružali sui h. Željeli su iskoristiti jednu terorističku organizaciju protiv druge, misleći da će to riješiti problem. To je otišlo predaleko. Naoružani kurdski teroristi željeli su stvoriti koridor I promijenili su demografiju sjeverne Sirije. Mi danas u Turskoj imamo oko 300.000 izbjeglih Kurda iz sjeverne Sirije koji se ne mogu vratiti u područja pod kontrolom turskih terorističkih organizacija. No zahvaljujući našoj ofenzivi, oni će se moći vratiti. U naše prethodne dvije ofenzive oslobodili smo područje na koje seveć vratilo nekoliko stotuna tisuća Sirijaca i zato vjerujemo ne samo da ćemo obraniti Turske, europske i NATO-ve granice, nego da ćemo uspostaviti sigurnu zonu. Ova će ofanziva ubrzati pronalazak političkog riješenja u Siriji .
Pitanje: No unatoč turskim argumentima i dalje stižu osude iz europskih zemalja, a bilo je u međuvremenu i prijetnji iz Ankare da će oštro odgovoriti na eventualne sankcije, spominalo se čak i otvaranje vrata za gotovo četiri milijuna izbjeglica koji bi krenuli prema Europi. Smještaj tih izbjeglica dio je sporazuma EU i Turske. Planira li Turska izaći iz tog sporazuma i da li je Ankara zadovoljna europskim ispunjavanjem obveza iz sporazuma?
Odgovor: Kao prvo želim istaknuti da sporazum između Europske unije i Turske od 18. ožujka 2016. nije samo o migrantima. Njegove su točke i liberalizacija viza, dogovor o readmisiji Izbjeglica, borba protiv terorizma, oživljavanje pristupnih pregovora, ubrzavanje dogovora o carinskoj uniji između Turske i EU, a tu je dogovor i o jačanju dijaloga . To je sporazum o cijelom paketu. Znam da ga neke zemlje žele prikazati kao razmjenu i ogranićiti ga na migrante. No ako govorimo o migrantima, Turska je napravila i više nego što je obečala. Do danas imamo tri milijuna I 700.000 izbjeglica iz Sirije I oko pola milijuna izbjeglica iz drugih zemalja poput Avganistana, Pakistana, Iran a te Afrike. Turska se drži svojih obečanja. Kao prvo prihvačamo natrag svakog migrant koji je ilegalno iz Turske došao na Grčke otoke . Zauzvrat EU mora prihvatti po jednog migranta iz Turske za svakog vraćenog u Tursku. Taj dio dogovora jedan na jedan funkcionira I EU je održala obećanje. Dosad smo primili nazad 1. 900 ljudi iz Grčke. Drugi dio dogovora odnosi se na financijsku pomoć. Moram naglasiti da taj novac ne ide Turskoj, nego sirijcima u Turskoj jer često se krivo misli da taj novac uzima Turska. Ne, to ide nevladinim organizacijama koje pomažu izbjeglicama. Ti su ljudi kod nas od 2011. Više od četiri milijuna ljudi i to nas je do sada koštalo više od 40 milijardi dolara.Europska unija mora naći neki izvanredni mehaanizam za brži protok novca, a i više novca. Jer 500 milijuna europljana daje šest milijardi eura, a 80 milijuna Turaka dalo je dosad 40 milijardi dolara. Ogromna je razlika. Mislim da EU mora činiti više i činiti to brže. Treće. Europa je obećala prihvatiti migrante koji žele doći legalno, no taj su legalni humanitarni put neke zemlje članice blokirale i nikad nije zaživio. Uglavnom EU ne ispunjava svoje obveze. Treba činiti više. EU želi oprati ruke trošenjem tih šest milijardi. A što će se dogoditi ako se tih 3 milijuna 700 tisuće izbjeglica ne želi vratiti, a dođu novi iz Sirije. To je problem.
Pitanje : Smatrate da Unija čini malo i presporo. Je li mogla učiniti više kada je riječ o samoj krizi u Siriji?
Odgovor: Dopustite mi da vam kažem jedu vrlo važnu činjenicu: Da je Turska bila članica EU 2010. i 2011. godine rat u Siriji mogao se spriječiti. EU nije u stanju reagirati. A isto vrijedi i na invaziju na Irak. Da je EU tada zauzela čvrsto stajalište zajedno s Turskom protiv planova invazije, mogli smo spriječiti sukob u Iraku.
Europska unija ne može samo sjediti i govoriti,” ja sam dovoljno bogata, imam dovoljno demokracije, meni je dobro i baš me briga što se događa na periferiji Europe “. Jer ako Eu nije sposobna donijeti stabilnost u svoje susjedstvo, biti će prisiljena uvoziti nestabilnost. Uvoziti će ilagalne migracije, terorizam, odnosno, ako ako Europa ne ode u ta područja, ti će problem doći u Europu uz pomoć migracija,terorizma, radikalizacije, krijumčarenja droge itd.Nema tu luksuza, svijet se brzo mijenja, a EU mora postati globalni igrač .
Pitanje: U Zagrebu ste na predavanju u Europskom domu govorili upravo o izazovima EU, na koji način se oni mogu riješiti i je li ključ upravo u širenju Unije odnosu u jačanju njene suradnje s Turskom?
Odgovor: U Europi danas svjedočimo slabljenju trans-atlanskih odnosa, što znaći da Europa mora pronaći vlastiti put kada je riječ o obrani i sigurnosti. Moćni svjetski čelnici napuštaju politiku multilateralizma, a to stvara problem EU čiji se sustav temelji na pravilima. Unija je suočena s Brexitom, izazovima proširenja, ENERGETSKOM NESIGURNOSTI, terorizmom I radikalizacijom te migranskom krizom. Zbog svega toga smatram da bi Turska Europskoj uniji mogla biti korisna I u suočavanj s tim izazovima I u jačanju uloge EU u svijetu. Zato vjerujemo da je Turski ulaza u Uniju važan kao što je bio i nekad.
Pitanje: Ali što je sada s Turskim ulaskom u EU, kada pregovori koji su počeli istodobno s Hrvatskima sada su u zastoju i sve je više sumnji u to da je članstvo u EU i dalje Turski cilj?
Odgovor: Kada je riječ o pregovorima otvorili smo 16 poglavlja, a zatvorili smo jedno. Naš je pristupni proces nažalost previše ispolitiziran i postao je žrtvom nacionalizacije europske politike. Neke članice koriste svoje pravo veta protiv Turske, zato od samoga početka nismo mogli otvoriti više poglavlja. Naprimjer zbog tvrdog stajališta ciparskih Grka 18 nam je poglavlja odmah blokirano, a blokirali sun as I francuzi. Unatoč tome Turska je idalje predana procesu. Vjerujemo u članstvo u Europskoj uniji, bez obzira kada do njega došlo i smatramo da je proces Turskog ulaska u uniju dobar za obje strane. Turska pro odi reforme, a EU ima bolje odnose sa zemljom kandidatkinjom. No sadašnja situacija nije održiva. Unija, ne cijela, nego neke članice pokušavaju izgurati Tursku što dalje od Europske unije. To uzrokuje napetosti i sukobe i zato imamo tri opcije: sukob što nije dobro ni za jednu stranu, suradnju koja je bolja ali ne zadovoljava naše ciljeve i potpuno članstvo – što je win win situacija.U međuvremenu Hrvatska se pridružila EU i čini se da je sada vrlo zadovoljna članstvom. No Hrvatska nam je obečala da će nam poslati lift nazad, a mi čekao da nam pošalje taj lift što znaći da bi Hrvatska trebala čvrsto podupirati Turski pristupni proces – rekao je zamjenik turskih poslova i Načelnik uprave za europske poslove Republike Turske Faruk Kaymakci.”
< | studeni, 2019 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter